kulturna kradja mozel se ovo zaustavit

[PipiDugaDevetka]

Jeko Hasanaginica?

U Hasanage hanuma .

Valjal čemu?!

Evo i Solomon Bičakičić recituje Hasanaginicu:

[Mihaelj]

Nadam se da će se jednom zauvijek stati na kraj krađi hrvatskog kulturnog blaga od strane Srba, a od nedavno i Bošnjaka. Čuj Hasanaginica Bosanska. Prije toga su je Srbi prisvojili jer je Dalmacija bila srpska, to je svima poznato.

[Bosnolog]

Da..vidio sam da si pokupio ideologiju slovenskih neonacista Karantanskih i goriških panterja...evo ti da se proveseliš:
http://nace.struc.biz/files/joras.jpg
http://www.goriski-panterji.com/Slovenc ... i_cp18.jpg

Ja ovako nesto jedino vidim po Listici i ostaloj zapadnokamenjarskoj Eriji kao i genocidnom brlogu i susjednim drzavama,....prema tome pomozi si pocisiti fasisticku avliju i stadione prije nego drugima nesto porucis,ispadas komicnjak,........

[cyprus]

Hasanaginica je kulturno naslijeđe Imotske krajine... kome je ona pripadala nekad, a kome sad, nije toliko ni relevantno, prvenstveno jer se radi o umjetnosti...

[poznanik]

Hasanaginica je kulturno naslijeđe Imotske krajine... kome je ona pripadala nekad, a kome sad, nije toliko ni relevantno, prvenstveno jer se radi o umjetnosti...

Kojeg naroda?

[Mihaelj]

Hasanaginica je kulturno naslijeđe Imotske krajine... kome je ona pripadala nekad, a kome sad, nije toliko ni relevantno, prvenstveno jer se radi o umjetnosti...

Ili kak kažu Srbi: Dubrovnik je kulturno nasljeđe svih nas...kome je on pripadao nekad, a kome sad, nije toliko relevantno, prvenstveno jer se radi o umjetnosti.

[Mihaelj]

Nadam se da će se jednom zauvijek stati na kraj krađi hrvatskog kulturnog blaga od strane Srba, a od nedavno i Bošnjaka. Čuj Hasanaginica Bosanska. Prije toga su je Srbi prisvojili jer je Dalmacija bila srpska, to je svima poznato.

ja, sram da ih bude, Hasanaginica je najprevedenije djelo s naših prostora, koje jasno opisuje nasu hrvatsku tradiciju, kulturu.....

Opisuje događaje u hrvatskom kraju pod vlašću Turaka koji su stanovnici hrvatskog kraja par generacija kasnije prenijeli Talijanu koji ih je potom zabilježio.

[cyprus]

Hasanaginica je kulturno naslijeđe Imotske krajine... kome je ona pripadala nekad, a kome sad, nije toliko ni relevantno, prvenstveno jer se radi o umjetnosti...

Kojeg naroda?

Sačekaj da nađem izjašanjavanje na popisu stanovništva iz 1649. godine pa ti kažem

PS Ja tipujem na Jugoslavene

[poznanik]

Hasanaginica je kulturno naslijeđe Imotske krajine... kome je ona pripadala nekad, a kome sad, nije toliko ni relevantno, prvenstveno jer se radi o umjetnosti...

Kojeg naroda?

Sačekaj da nađem izjašanjavanje na popisu stanovništva iz 1649. godine pa ti kažem

Ne traži, piše - hrvatskog

[Chmoljo]

Opisuje događaje u hrvatskom kraju pod vlašću Turaka koji su stanovnici hrvatskog kraja par generacija kasnije prenijeli Talijanu koji ih je potom zabilježio.

o Bože

[Bosnolog]

Nadam se da će se jednom zauvijek stati na kraj krađi hrvatskog kulturnog blaga od strane Srba, a od nedavno i Bošnjaka. Čuj Hasanaginica Bosanska. Prije toga su je Srbi prisvojili jer je Dalmacija bila srpska, to je svima poznato.

ja, sram da ih bude, Hasanaginica je najprevedenije djelo s naših prostora, koje jasno opisuje nasu hrvatsku tradiciju, kulturu.....

Opisuje događaje u hrvatskom kraju pod vlašću Turaka koji su stanovnici hrvatskog kraja par generacija kasnije prenijeli Talijanu koji ih je potom zabilježio.

http://bs.wikipedia.org/wiki/Hasanaginica

Imotski je prie dolasak Turaka bio dio srednjevjekovne Bosne,nakon odlaska Turaka beckim kongresom se aneksira Bosna kada se nastavlja njeno sakacenje, kolonaijlaizacija i krada svega sto se moze i to traje i danas uz pomoc domacih sluga susjednih zemlja koji bi i sve odneijeli kao dijete kojeg komsija nagovori da mu krade iz vlastite kuce za lijepe rijeci i sarene laze ali da ne govori roditeljima ili braci,..........

Za ovu djecu ali i neke koji izgleda nisu nikada gledali Hasanaginic ali zato komentarisu nesto sto nemaju blage veze o tematici niti historijskoj proslosti i prostoru kao i narodu koji je zivio ne ulazeci u ono sto se desilo sa istim nakon odlaska Turaka,....

[cyprus]

Jao, kako ja mrzim historiju!!! De podjelite i molekule kisika, kako ih je ko udiso i čija biljka ih je stvorila

[Mihaelj]

Imotski je prie dolasak Turaka bio dio srednjevjekovne Bosne,nakon odlaska Turaka beckim kongresom se aneksira Bosna kada se nastavlja njeno sakacenje, kolonaijlaizacija i krada svega sto se moze i to traje i danas uz pomoc domacih sluga susjednih zemlja koji bi i sve odneijeli kao dijete kojeg komsija nagovori da mu krade iz vlastite kuce za lijepe rijeci i sarene laze ali da ne govori roditeljima ili braci,..........

Tužna priča...

Inače, Imotski je dominantno rvatski kraj od kad je svijeta i vijeka, da se tako izrazim, a njegova pozadina je isto tako dominantno rvatski kraj.

[PipiDugaDevetka]

Čiji su Omer i Merima? Šekspirovi?

Ja volim sve sto je moje "domace", pa tako mislim da je prica o dvoje ljubavnika, iako manje poznata nego prica Romea i Julije, mnogo tuznija, istinitija i meni bliza...prica o ljubavi i smrti Omera i Merime



Dvoje su se zamilili mladih;
Omer momce, Merima djevojce,
U proljece kad im cvjeta cvijece,
Kad im cvjeta zumbul i karanfil;

Upazi ih jedna mala straza,
Mala straza Omerova majka;
Pa besjedi Omerova majka:
- Oj, Omere moje milo perje !
Hajd Omere, rano materina,
Hajd rano, da te zeni majka;
Ti se mani Mejrime djevojke,
Ljepsom ce te ozeniti majka,
Lijepom Fatom, Atlagica zlatom;
I ljepsa je i visa od Mejre,
I bjelja je i rumenija je;
Nije vidla sunca ni mjeseca,
Niti znade na cem zito raste,
Na cem zito, na cemu li trava;
Niti znade sta je muska glava;
Jos je Fata od roda bogata,
I tebe ce potpomoci blagom.

Al' besjedi Omer momce mlado:
- Prodji me se, moja mila majko!
Necu Fate za zivota moga,
Vec ja hocu Mejrimu djevojku:
Nije blago ni srebro ni zlato,
Vec je blago, sto je srcu drago.
To ne slusa Omerova majka,
Vec na silu ozenila sina,
I na silu dovela djevojku.

Kad je bilo vecer o veceri,
Vecerase kiceni svatovi,
I svedose dvoje mladenaca.
Sam je sobom Omer besjedio:
- Sad ce meni moja Mejra reci,
Da djevojki svilen kaftan skidam;
Nisam, duso, zivota mi moga !
Zivota mi i moga i tvoga !
Sad ce meni reci moja Mejra:
- Sad moj Omer legao s djevojkom,
Pak djevojki bijelo lice ljubi !
Nisam, duso zivota mi moga !
Zivota mi i moga i tvoga !
I nasega prvog milovanja !
Pa govori Fatimi djevojki :
- Ao, Fato, ala ti si lijepa !
Moja Mejra nije tako lijepa !
Al' je Mejra mome srcu draga.
Oj, boga ti, Fatima djevojko,
Donesi mi divit i hartije,
Da napisem do dv'je do tri r'jeci,
Da te moja ne ob'jedi majka.
Ne pust glasa do bijela dana,
Dok se braca piva ne napiju
I sestrice kola naigraju,
Stara majka pjesme ne napjeva.

Pa on pise staroj majci svojoj:
- Nacini mi sanduk od simsira,
Kupajte me djulom rumenijem,
Obuc'te mi tananu kosulju,
Sto j' Mejrima u milosti dala;
Vezite mi vezenu mahramu,
Sto j' Mejrima u milosti vezla;
Kitite me cvijecem svakojakim,
Ponajvise cv'jecem karanfiljem,
Cim je mene Mejrima kitila;
Skupi meni, moja mila majko !
Skupi meni mlade nosioce,
Nosioce momke nezenjene,
Pratioce djeve neudate.
Nos'te mene kraj Mejrina dvora;
Nek me vidi Mejrima djevojka,
Nek me vidi i nek me cjeliva,
Kad me nije zivog cjelivala.

To napisa pa se rasta s dusom.
Kad ujutro bjel dan osvanu,
Visoko je oskocilo sunce,
Cudila se Omerova majka,
Da joj Omer ne dolazi dole;
Ona ide gore na cardake,
Nosi kitu sitnog bosiljka,
Da probudi dvoje mladenaca,
Pa udara pasmagom u vrata:
- Ustaj gore, Omer-beze sine !
Visoko je oskocilo sunce !
Nisi li se naljubio lica
L'jepe Fate sestre Atlagica ?
Kad djevojka otvorila vrata,
Suze roni niz bijelo lice;
Al' govori Omerova majka:
- Sto, Omere, zeljela te majka !
Sto djevojka grozne suze roni ?
Al' govori Fatima djevojka:
- Ne kuni ga, draga majko moja !
Joste si ga sinoc pozeljela,
Kad si ga silom ozenila.
Pa joj daje b'jelu knjigu citat.
Cita r'jeci Omerova majka,
Cita r'jeci, grozne suze roni.

Sto je reko Omer momce mlado,
Sto je reko to su i ucinili:
Nacinili sanduk od simsira,
Kupali ga djulom rumenijem,
Obukli mu tananu kosulju,
Sto j' Mejrima u milosti dala;
Vezali mu vezenu mahramu,
Sto j' Mejrima u milosti vezla;
Kitili ga cvijecem svakojakim,
Ponajvise cv'jecem karanfiljem,
Cim je njega Mejrima kitila;
Skupilu mu mlade nosioce,
Nosioce momke nezenjene,
Pratioce djeve neudate.
Nosili ga kraj Mejrina dvora.
Vezak vezla Mejrima djevojka
Na pendzeru na debelom hlatku;
Za glavom joj dva rumena djula.

Al' besjedi Mejrima djevojka:
- Djul mirise, moja mila majko,
Djul mirise oko naseg dvora,
Cini mi se Omerova dusa.
Al' besjedi l'jepe Mejre majka:
- Muc ne luduj, Mejrima djevojko !
Sad tvoj Omer drugu dragu ljubi,
A za tebe mladu i ne mari.
Al' besjedi Mejrima djevojka:
- Djul mirise mila moja majko,
Djul mirise, Omerova dusa.
K njoj dolazi najmladja snasica,
Al' besjedi Mejrima djevojka:
- Bogom tebi, mila snaho moja !
Dva mi djula na djerdjef padose,
Bog bi dao, da bi dobro bilo !
Vrlo miri cv'jece karanfilje,
A jos vecma zamirisa kosa,
Cini mi se mog milog Omera.
Al' govori mila snaha njena:
- Da Boga ti mila zaovice !
Zar ti ne znas za Omera tvoga ?
Omer ti se drugom ozenio,
Bas Fatimom lijepom djevojkom;
Sad Omer za te i ne znade,
Vec on ljubi Atlagica zlato.
Razljuti se Mejrima djevojka,
Od ljutine sva je prebledjela,
Od zestine malo potamnila,
A od tuge vece izumrla;
Vezec prebi iglu od biljura;
I zamrsi sest pasama zlata,
Pa oblaci na noge pasmage,
Ona hoce avliji na vrata;
Al' joj snaha mila govorila:
- Ne ljuti se, mila zaovice !
Omer ti se jeste ozenio,
Al' je jadan nocas izdahnuo
Od zalosti za tobom djevojkom,
Sada mrtva Omera ti nose.

Briznu plakat Mejrima djevojka,
Pa istrca pred bijele dvore,
Al' Omera nose na nosila;
Ona tuzi kao kukavica:
- Nosioci, braco nerodjena !
Nerodjena, kao i rodjena !
Spustite ga na zemljicu carnu,
Da ga jadna mrtva cjelivam,
Kad ga nisam zivoga ljubila !
To su oni za dobro primili,
Mrtvo tijelo na zemlju spustise.
K njemu Mejra ziva primaknula,
Mrtva Mejra crnoj zemlji pala.
Dok Omeru raku iskopase,
Dotle sanduk Mejrimi stesase,
U jednu ih raku sahranise,
Kroz sanduke ruke sastavisem
A u ruke rumenu jabuku,
Nek se znade da su dragi bili.

Malo vrijeme zatim postojalo,
Iz Omera zelen bor nikao,
Iz Mejrime zelena borika;
Borika se oko bora vila,
Kako svilja oko kite smilja,
Ko djevojka momku oko vrata:
Cemerika oko obadvoga.

http://www.openbook.ba/izraz/no13/13_de ... urovic.htm

[Bosnolog]

Imotski je prie dolasak Turaka bio dio srednjevjekovne Bosne,nakon odlaska Turaka beckim kongresom se aneksira Bosna kada se nastavlja njeno sakacenje, kolonaijlaizacija i krada svega sto se moze i to traje i danas uz pomoc domacih sluga susjednih zemlja koji bi i sve odneijeli kao dijete kojeg komsija nagovori da mu krade iz vlastite kuce za lijepe rijeci i sarene laze ali da ne govori roditeljima ili braci,..........

Tužna priča...

Inače, Imotski je dominantno rvatski kraj od kad je svijeta i vijeka, da se tako izrazim, a njegova pozadina je isto tako dominantno rvatski kraj.

Editirao sam prethodni prilog,pregledaj malo i sjeti se Krleze,...Covjek je zaista rekao istinu o srpskom junastvu i hrvatskoj kulturi,...

[cyprus]

Jebemti Balkan

http://bs.wikipedia.org/wiki/Hasanaginica

Hasanaginica je bosanska i bošnjačka usmena balada...

http://hr.wikipedia.org/wiki/Asanaginica

Asanaginica (Hasanaginica) hrvatska je usmena balada...

http://sr.wikipedia.org/sr-el/Hasanaginica

Хасанагиница је народна балада... И Срби и Бошњаци и Хрвати сматрају Хасанагиницу својом народном баладом.

U svijetu se to pak karakteriše 'vako (lijepo saopštiš sve fakte, a ne samo one koji ti odgovaraju):

http://en.wikipedia.org/wiki/Asanaginica

Asanaginica (also spelled Hasanaginica[1]), "The Mourning Song of the Noble Wife of the Asan Aga"[2] is a South Slavic folk ballad, created during the period of 1646-49, in the region of Imotski (in modern Croatia), which at the time was a part of the Province of Bosnia in the Ottoman Empire...

Hej Slaveni jošte živi...

[Mihaelj]

Znači zaključak je da je svi svojataju, a da je ona nastala na području Hrvatske.

[PipiDugaDevetka]

Znači zaključak je da je svi svojataju, a da je ona nastala na području Hrvatske.

Hajd' to što je svojataju jer je dio svjetske kulturne baštine, nego zašto je ne prijave UNESCO-u zajedno, kao stećke?
Jok, samo Hrvatska hoće da je prijavi UNESCO-u.

[Bosnolog]

Kakve Hrvatske pa Hasanaginica je mnogo starija od Hrvatske i tada je bila u okviru srednjevjekovne okupirane Bosne od strane Osmanlija,......

Ove komsje su od bosasnkog jezika napravili srpskohrvatski jer ocito nemaju nista svoje pa kradu od Bosne,sto bi rekli narod bez kulture i tradicije,.......Bosancicu nam falsfikuju,Povelju Kulina Bana zele da prisvoje,Stecke koji ostase mimo granica srednjevjekovne Bosne prisvajau sebi,jos kada i za visocke piramide kazu da je tu nekada bila zajednick drzava i da su i one komsijeske takode i imaju prvo na njih da ih svojataju,a za Gospu iz Megugorja prikazuju i propagiraju da je u Hrvatskoj.......

[Mihaelj]

Kakve Hrvatske pa Hasanaginica je mnogo starija od Hrvatske i tada je bila u okviru srednjevjekovne okupirane Bosne od strane Osmanlija,......

Ove komsje su od bosasnkog jezika napravili srpskohrvatski jer ocito nemaju nista svoje pa kradu od Bosne,sto bi rekli narod bez kulture i tradicije,.......

Ti si legenda.

[Mihaelj]

Znači zaključak je da je svi svojataju, a da je ona nastala na području Hrvatske.

Hajd' to što je svojataju jer je dio svjetske kulturne baštine, nego zašto je ne prijave UNESCO-u zajedno, kao stećke?
Jok, samo Hrvatska hoće da je prijavi UNESCO-u.

Prvi put čujem da se književna djela mogu prijaviti UNESCO-u.

[Bosnolog]

Kakve Hrvatske pa Hasanaginica je mnogo starija od Hrvatske i tada je bila u okviru srednjevjekovne okupirane Bosne od strane Osmanlija,......

Ove komsje su od bosasnkog jezika napravili srpskohrvatski jer ocito nemaju nista svoje pa kradu od Bosne,sto bi rekli narod bez kulture i tradicije,.......

Ti si legenda.

Imas ovdje interesantan prlog od Horvatima odnosno Korbatima,.ima pet dijelova o dolasku Horbata,jeziku i historiji,doboro bi bilo da pogledas nije na odmet, http://www.youtube.com/watch?v=O8HMUkBUZuA ....Mozda ces shvatiti bolje razlicitosti mijesanosti zagorskog,slovenackog jezika,i kao se od tri regije i razlicita naroda nastao hrvatski narod,....

Ovo je druga tema gdje raspravljamo o kradi ili prisvajajnju srednjevjekovnog odnosno osmanlijskog peroda kulturno historijskog blaga u poslednjih petnaestak dana,.....

Ocito si ti lose informisan ili nadimljen pogreskama,.....

Bosancica http://bs.wikipedia.org/wiki/Bosan%C4%8Dica

Povelja Kulina Bana http://bs.wikipedia.org/wiki/Povelja_Kulina_bana

Stecak http://en.wikipedia.org/wiki/Ste%C4%87ak

Kamene kugle http://www.google.com/images?um=1&hl=en ... =&gs_rfai=

Visocke piramide http://bs.wikipedia.org/wiki/Viso%C4%8Dke_piramide

Novi detalji i misljenje uglednih medunarodnih arheologa i profesora,.....

[PipiDugaDevetka]

Znači zaključak je da je svi svojataju, a da je ona nastala na području Hrvatske.

Hajd' to što je svojataju jer je dio svjetske kulturne baštine, nego zašto je ne prijave UNESCO-u zajedno, kao stećke?
Jok, samo Hrvatska hoće da je prijavi UNESCO-u.

Prvi put čujem da se književna djela mogu prijaviti UNESCO-u.

Mogu kao remek djela usmene književnosti:

07.01.11. Starost: 3 dan(a)
=100646&tx_ttnews[backPid]=75&cHash=2856964b8e]U Imotskom spomenik Hasanaginici
U Imotskom je počela gradnja spomenika baladi o Hasanaginici, jednoj od najprevođenijih usmenih balada na svijetu. Priča o slomljenoj ženi, ljubavi prema djeci i okrutnom patrijahalnom vremenu, već je odavno proslavila Imotski diljem svijeta.

Jedan od pokretača gradnje spomenika baladi Mijo Milas potvrđuje da je Hasan-aga stvarni lik, musliman ranjen u borbi s kršćanima, sredinom 17. stoljeća. A nesretna Hasanaginica je Fatima Arapović, rođena Pintorović. Umrla je od boli i nepravde, a pokopana je na južnim obroncima Modrog jezera, kako govori i narodna predaja.

Od zaborava je Hasanaginicu otrgnuo Alberto Fortis, a prevodili su je Goethe, Scott, Puškin. Ona je dio svjetskog kulturnog naslijeđa, a na dvadeset jezika svijeta sad će se čuvati i u kamenim stihovima. Imoćani su i službeno najavili borbu za to da Modro i Crveno jezero uđu na UNESCO-ov popis zaštićenih spomenika prirode, a spomenik Hasanaginici svakako će im biti dodatni adut.

Nisam ni ja znao dok nisam otvorio ovu web. stranicu:

UNESCO također zaprima i prijedloge za listu remek-djela usmene i nematerijalne baštine čovječanstva, koja se prema kriterijima podnosi svake dvije godine. Prošle godine Ministarstvo kulture predložilo je hrvatsko čipkarstvo i Sinjsku alku.

[zonbirile]

Kakve Hrvatske pa Hasanaginica je mnogo starija od Hrvatske i tada je bila u okviru srednjevjekovne okupirane Bosne od strane Osmanlija,......

Ove komsje su od bosasnkog jezika napravili srpskohrvatski jer ocito nemaju nista svoje pa kradu od Bosne,sto bi rekli narod bez kulture i tradicije,.......Bosancicu nam falsfikuju,Povelju Kulina Bana zele da prisvoje,Stecke koji ostase mimo granica srednjevjekovne Bosne prisvajau sebi,jos kada i za visocke piramide kazu da je tu nekada bila zajednick drzava i da su i one komsijeske takode i imaju prvo na njih da ih svojataju,a za Gospu iz Megugorja prikazuju i propagiraju da je u Hrvatskoj.......

------------------------
joj čovječe koja si ti provala,a kontaš se kao patriot.Zanemarimo narativnu književnost,neutvrđenog tekstopisca,a šta ćemo sa poznatim faktima koje tvoje i sličnih tebi ismijavaju do bola.Neću o Karl Maju koji nikad nije bio na D.Zapadu,nego nešto blisko tebi.Čuo si valjda za Gundulića,hrvatski pisac i njegovo djelo Osman.A Mažuranića i Smrt Smail-age Čengića.Sve Hrvati katolici,možeš misliti pisali o muslimanima i otimali tuđu baštinu.Doduše Osman je smješten u dalekoj Poljskoj,ali jebi ga ono Osman je indikativno,poklopite se po ušima vi neznalice koji na već "prepoznatljivo" ime skačete sa rukom uzdignutom naprijed u visinu masne boje.

[cikafe]

Kakve Hrvatske pa Hasanaginica je mnogo starija od Hrvatske i tada je bila u okviru srednjevjekovne okupirane Bosne od strane Osmanlija,......

Ove komsje su od bosasnkog jezika napravili srpskohrvatski jer ocito nemaju nista svoje pa kradu od Bosne,sto bi rekli narod bez kulture i tradicije,.......Bosancicu nam falsfikuju,Povelju Kulina Bana zele da prisvoje,Stecke koji ostase mimo granica srednjevjekovne Bosne prisvajau sebi,jos kada i za visocke piramide kazu da je tu nekada bila zajednick drzava i da su i one komsijeske takode i imaju prvo na njih da ih svojataju,a za Gospu iz Megugorja prikazuju i propagiraju da je u Hrvatskoj.......

------------------------
joj čovječe koja si ti provala,a kontaš se kao patriot.Zanemarimo narativnu književnost,neutvrđenog tekstopisca,a šta ćemo sa poznatim faktima koje tvoje i sličnih tebi ismijavaju do bola.Neću o Karl Maju koji nikad nije bio na D.Zapadu,nego nešto blisko tebi.Čuo si valjda za Gundulića,hrvatski pisac i njegovo djelo Osman.A Mažuranića i Smrt Smail-age Čengića.Sve Hrvati katolici,možeš misliti pisali o muslimanima i otimali tuđu baštinu.Doduše Osman je smješten u dalekoj Poljskoj,ali jebi ga ono Osman je indikativno,poklopite se po ušima vi neznalice koji na već "prepoznatljivo" ime skačete sa rukom uzdignutom naprijed u visinu masne boje.

piskila, piskila, ti si se upiskila...