Forum Klix.ba

Jazz_Junkie wrote:Pa vidis, jadan ne zna pravilno napisati prezime strucnjaka kojeg preporucuje Arnelu, jer nije naime Hadjijahic nego Hadzijahic. To su isti oni pametnjakovici sto pisu "Tudzman, povjest" itd. Cak ja Austrijanac to znam pfffff.

o bavimo se i pravopisom u slobodno vrijeme dosadno u becu haman

Kada je u pitanju karakter ustanka u Bosni iz 1831. godine u principu imamo dvije verzije. Jedna se bazira na tezi da je suština ustanka bila autonomija Bosne a druga da je cilj ustanka bio očuvanje feudalnih privilegija plemstva. Druga navedena teza bazira se na protivljenju kapetana uvođenju nizama odnosno redovne mobilne vojske i ukidanje nasljedne funkcije kapetana. Navedena teza također podrazumjeva da ustanici nisu imali namjeru graditi bilo kakvu autonomiju, da ustanak nije bio masovnog karaktera, te da su ustanici bili vjerni carevini i sultanu, a da je Husein bio obični oportunista i nasilnik. Izvođenje zaključka o karakteru ustanka na osnovu navedenog predstavlja tipičnu kvaziistoriografsku manipulaciju. U prilog navedenoj tezi navešću slijedeće činjenice:

- U drugoj polovini decembra 1830. održan je pripremni skup organizatora ustanka na kojem su donijeti zaključci koji ukazuju na to da je ključni motiv zahtjeva ustanika prema porti a to je zaustavljanje širenja Srbije na račun prekodrinskih bosanskih nahija. Bosanski kapetani su zahtijevali da Bosna bude izuzeta iz vojnih reformi jer su smatrali da bi nizamski sistem organizacije vojske i ukidanje krajiškog sistema odbrane putem kapetanija oslabio sposobnost odbrane Bosne.

- O motivima samog pokreta najbolje govori proglas kojeg objavljuju vođe pokreta u kojem se kaže:
"Naša zemlja okružena je sa neprijateljima sa sve četri strane. Ako ne budemo oprezni i jedinstveni neprijatelj koji ima svojstva da laže i vara može iskoristiti priliku i napasti našu zemlju. Onima koji vjeruju u jednog Boga nije dozvoljeno da budu neoprezni. I zato se odmah jedna grupa pametnih i uglednih Bošnjaka, koja je u stanju da razlikujue dobro od zla, sastala i dogovorila da sazove opštebosanski sabor, da potvrdi ili odbije naš plan da se povede ustanak. Mi ćemo o tome obavjestiti velikog vezira i namjesnika i ako ne odustanu od predavanja naše zemlje kaurima u ruke mi ćemo oružijem u ruci krenuti protiv sultana. Ima mnogo problema o kojima bi se trebalo raspravljati ali je sada najpreče stvoriti jedinstvo naroda i suprotstaviti se namjerama sultana. Raspravljaće se o ustupanju Srbiji naših teritorija o vlasti u našoj zemlji i regularnoj vojsci koju želi uvesti sultan. Mi smo uvjereni da je naš pokret opravdan. Vrijeme je da mi našu zemlju oslobodimo. Pokret će donijeti velike koristi zemlji i narodu. Mi se tako uzdamo u Boga."

- Izvještaj turskog valije u Bosni Namik-paše nakon bjega iz Travnika govori da: "Bošnjaci žele otcjepljenje i samostalnost." Porta u svojoj korespodenciji događaje u vezi sa ustankom karakteriše kao „cemiytet“ odnosno istim terminom kao i oružane pokrete za nezavisnost u Srbiji, Grčkoj, Egiptu, Albaniji, Siriji i Arabiji.

- Ustanici su odmah na početku ustanka mobilizovali vojsku od preko 20.000 vojnika koju nisu mogli formirati isključivo iz redova plemstva redovnim sistemom mobilizacije već je takva brojnost mogla biti postignuta jedino opštenarodnom podrškom ustanku. Pokret je na početku koordiniran sa Škodra pašom i pokretom Arnauta koji je također digao ustanak u Skadru kojem je u pomoć i krenula bosanska vojska prema Kosovu kako bi presrela velikog vezira i njegovu vojsku koja je krenula da interveniše u Albaniji i Bosni. Ustanici su ušli u direktnan sukob sa osmanskom vojskom predvođenu velikim vezirom koju su žestoko porazili na Kosovu zauzimajući Prištinu i Peć. Prema izvještaju velikog vezira njegova vojska brojala je preko 20.000 vojnika i nisu se nadali da će Bošnjaci raspolagati sa više od osam hiljada vojnika.

- Prema navodima Miloša Obrenovića u ustaničku vojsku je ulazilo i 6.000 pravoslavaca koje je prikupio sarajevski mitropolit. Huseinov izaslanik prema Austriji bio je fra Ilija Starčević a ustanak je imao snažnu podršku franjevačkih gvardijana u Bosni. Na Huseinovim posjedima u Gradačcu veliki broj kmetova bili su katolici koji su činili i značajan dio njegove vojske. Sve ovo ukazuje da ustanak nije bio isključivo muslimanski.

- U zaključcima Državnog savjeta Porte navodi se da: [i"]..su Bošnjaci proklet narod jer su se usudili povesti oružani sukob protiv sultana..., da su njihovi zaključci potpuno neprihvatljivi.., da se ne može pristati da se od Bošnjaka ne traži vojska..., kada bi Bošnjaci dobili samostalnost, to bi u drugim zemljama carstva podstaklo nerede posebno kod muslimana odmah i ubuduće, ..Sultanu se moraju pokoravati svi muslimani i to je njihova ropska dužnost."[/i]

- U prepisci između sultana i elikog vezira se navodi da se o pitanju statusa prekodriunskih bosanskih nahija odnosno njihovog ustupanja Srbiji „ne može raspravljati, jer to traži Rusija, a ona je izašla kao pobjednik u rata (Jedrenski mir) i tu se nemože ništa učiniti.“

- Ustanak je imao punu podršku bosanske uleme na čelu sa banjalučkim efendijom Djumišićem i sarajevskim mullom Jusufkadićem. Pored kapetana, ajana, begova i uleme, vođstvo pokreta čine i predstavnici gradskih slojeva. Nakon Huseinovog imenovanja upućuje se ilam Porti koji između ostalog kaže: "Na šerijatski sud su došle paše, kapidžibaše Porte, muderisi, naibi i druga ulema i dobri ljudi, muteselimi, ajani, kapetani, vojni zapovjednici, begovi i begovići i drugi prvaci ejaleta, zanatlije i trgovci i prvaci sela i mnoštvo ostalog stanovništva Sarajeva i njegove okoline i ostalih liva bosanskog vilajeta i objašnjavajući razlog svog dolaska na sud dali su slijedeću izjavu: Da bi se postigao mir i sigurnost božijih robova .....izabrali smo za vezira i pašu njegovu ekselenciju čestitog Husein bega.."

- Po povratku iz Prištine ustanicu su u septembru 1831. defacto proglasili autonomiju imenujući Huseina za valiju Bosne sa rangom vezira i činom paše bez prethodnog pristanka Porte. Nakon imenovanja Husein je reorganizovao i uspostavio svoju vlast u Bosni i formirao bosanski Divan odnosno vrh izvršne vlasti. U izvještaju državnog inspektora, izaslanika Porte kaže se da: "kod prvaka, uglednih ljudi i običnog svijeta nema niko ko se protivi Gradaščeviću. Za njega samog govore da nema nikakve mahane i takvo jedinstvo više niko nemože razbiti .. "

- Ustanak u Bosni i samoproglašena autonomija ugušena je silom tokom marta 1832. sultanova vojska činila je oko 50.000 vojnika koje su u odlučnoj ofanzivi potpomognuti snagama Alijage Rizvanbegovića i Smajlage Čengića uspjele savladati snage Husein kapetana koje su brojale oko 25.000 vojnika. Veliki dio vojnih snaga hercegovačkih disidenata Rizvanbegovića i Čengića činili su pravoslavci istočne Hercegovine.

Ustanak je dakle završio čistim vojnim porazom ustanika. U periodu od 1832 do 1850 osjećali su se snažni odjeci ustanka kroz više buna i nemira počevši sa pobunom u bihaćkoj kapetaniji 1833. zatim u Livnu i Posavini 1836. i Krajini 1837. Centralna vlast na ovo je odgovorila hapšenjima i protjerivanjima Bošnjačkih vođa i prvaka. Početkom 1840. izbija Glođina buna u Sarajevu, a tokom 1843. opet izbija buna u Krajini sa centrom u Bužimu, a 1846. pobuna u Krajini okuplja oko 12.000 pobunjenika zauzimaju Prijedor, Kozarac i Bosanski Novi. Nemiri u Krajini nastavljaju se i tokom 1849. nakon čega Porta 1850. upućuje u Bosnu ekspediciju koju predvodi Omer paša Latas koji je ubistvima i protjerivanjem oko 150 bošnjakvih vođa na neko vrijeme zaustavio otpor Bošnjaka prema centralnoj vlasti.

U narednom periodu jača uticaj Srbije i CG potpomognutih podrškom Rusije koji se u Bosni odražava kroz uticaj na pravoslavno stanovništvo naročito u Hercegovini koja će sve do AU okupaciju predstavljati žarište seljačkih buna i ustanaka koje kulminiraju Velikom istočnom krizom 1875.-1878.

Slijedeći pokušaj borbe za nezavisnost Bosne desio se 1878. godine. Pripreme za otpor okupaciji AU počele su već u aprilu 1878. da bi 5. juna formiran Narodni odbor koji se imenovao Bosansku narodnu skupštinu od 32. člana. U narodnoj skupštini bilo je 20 predstavnika iz Sarajeva (12 muslimana, 5 pravoslavaca, 2 katolika i 1 jevrej) a iz provincija svaki okrug je trebao birati po jednog muslimana i hrišćanina.

Nakon potpisivanja Berlinskog sporazuma 13. jula 1878. počinju pripreme za odbranu od AU okupacije. Prema AU vojnim izvještajima u mnogim mjestima okupaciji se suprotstavilo cjelokupno stanovništvo. Prema zvaničnim podacima AU je pripremila 82.000 vojnika koji su 29. jula 1878. krenuli u okupaciju Bosne da bi 19. augusta zauzeli Sarajevo, a cjelokupne operacije u Bosni završene su tek 5. oktobra padom Foče.

Nezbilj wrote:Kada je u pitanju karakter ustanka u Bosni iz 1831. godine u principu imamo dvije verzije. Jedna se bazira na tezi da je suština ustanka bila autonomija Bosne a druga da je cilj ustanka bio očuvanje feudalnih privilegija plemstva. Druga navedena teza bazira se na protivljenju kapetana uvođenju nizama odnosno redovne mobilne vojske i ukidanje nasljedne funkcije kapetana. Navedena teza također podrazumjeva da ustanici nisu imali namjeru graditi bilo kakvu autonomiju, da ustanak nije bio masovnog karaktera, te da su ustanici bili vjerni carevini i sultanu, a da je Husein bio obični oportunista i nasilnik. Izvođenje zaključka o karakteru ustanka na osnovu navedenog predstavlja tipičnu kvaziistoriografsku manipulaciju. U prilog navedenoj tezi navešću slijedeće činjenice:

- U drugoj polovini decembra 1830. održan je pripremni skup organizatora ustanka na kojem su donijeti zaključci koji ukazuju na to da je ključni motiv zahtjeva ustanika prema porti a to je zaustavljanje širenja Srbije na račun prekodrinskih bosanskih nahija. Bosanski kapetani su zahtijevali da Bosna bude izuzeta iz vojnih reformi jer su smatrali da bi nizamski sistem organizacije vojske i ukidanje krajiškog sistema odbrane putem kapetanija oslabio sposobnost odbrane Bosne.

- O motivima samog pokreta najbolje govori proglas kojeg objavljuju vođe pokreta u kojem se kaže:
"Naša zemlja okružena je sa neprijateljima sa sve četri strane. Ako ne budemo oprezni i jedinstveni neprijatelj koji ima svojstva da laže i vara može iskoristiti priliku i napasti našu zemlju. Onima koji vjeruju u jednog Boga nije dozvoljeno da budu neoprezni. I zato se odmah jedna grupa pametnih i uglednih Bošnjaka, koja je u stanju da razlikujue dobro od zla, sastala i dogovorila da sazove opštebosanski sabor, da potvrdi ili odbije naš plan da se povede ustanak. Mi ćemo o tome obavjestiti velikog vezira i namjesnika i ako ne odustanu od predavanja naše zemlje kaurima u ruke mi ćemo oružijem u ruci krenuti protiv sultana. Ima mnogo problema o kojima bi se trebalo raspravljati ali je sada najpreče stvoriti jedinstvo naroda i suprotstaviti se namjerama sultana. Raspravljaće se o ustupanju Srbiji naših teritorija o vlasti u našoj zemlji i regularnoj vojsci koju želi uvesti sultan. Mi smo uvjereni da je naš pokret opravdan. Vrijeme je da mi našu zemlju oslobodimo. Pokret će donijeti velike koristi zemlji i narodu. Mi se tako uzdamo u Boga."
- Izvještaj turskog valije u Bosni Namik-paše nakon bjega iz Travnika govori da: "Bošnjaci žele otcjepljenje i samostalnost." Porta u svojoj korespodenciji događaje u vezi sa ustankom karakteriše kao „cemiytet“ odnosno istim terminom kao i oružane pokrete za nezavisnost u Srbiji, Grčkoj, Egiptu, Albaniji, Siriji i Arabiji.

- Ustanici su odmah na početku ustanka mobilizovali vojsku od preko 20.000 vojnika koju nisu mogli formirati isključivo iz redova plemstva redovnim sistemom mobilizacije već je takva brojnost mogla biti postignuta jedino opštenarodnom podrškom ustanku. Pokret je na početku koordiniran sa Škodra pašom i pokretom Arnauta koji je također digao ustanak u Skadru kojem je u pomoć i krenula bosanska vojska prema Kosovu kako bi presrela velikog vezira i njegovu vojsku koja je krenula da interveniše u Albaniji i Bosni. Ustanici su ušli u direktnan sukob sa osmanskom vojskom predvođenu velikim vezirom koju su žestoko porazili na Kosovu zauzimajući Prištinu i Peć. Prema izvještaju velikog vezira njegova vojska brojala je preko 20.000 vojnika i nisu se nadali da će Bošnjaci raspolagati sa više od osam hiljada vojnika.

- Prema navodima Miloša Obrenovića u ustaničku vojsku je ulazilo i 6.000 pravoslavaca koje je prikupio sarajevski mitropolit. Huseinov izaslanik prema Austriji bio je fra Ilija Starčević a ustanak je imao snažnu podršku franjevačkih gvardijana u Bosni. Na Huseinovim posjedima u Gradačcu veliki broj kmetova bili su katolici koji su činili i značajan dio njegove vojske. Sve ovo ukazuje da ustanak nije bio isključivo muslimanski.

- U zaključcima Državnog savjeta Porte navodi se da: [i"]..su Bošnjaci proklet narod jer su se usudili povesti oružani sukob protiv sultana..., da su njihovi zaključci potpuno neprihvatljivi.., da se ne može pristati da se od Bošnjaka ne traži vojska..., kada bi Bošnjaci dobili samostalnost, to bi u drugim zemljama carstva podstaklo nerede posebno kod muslimana odmah i ubuduće, ..Sultanu se moraju pokoravati svi muslimani i to je njihova ropska dužnost."[/i]

- U prepisci između sultana i elikog vezira se navodi da se o pitanju statusa prekodriunskih bosanskih nahija odnosno njihovog ustupanja Srbiji „ne može raspravljati, jer to traži Rusija, a ona je izašla kao pobjednik u rata (Jedrenski mir) i tu se nemože ništa učiniti.“

- Ustanak je imao punu podršku bosanske uleme na čelu sa banjalučkim efendijom Djumišićem i sarajevskim mullom Jusufkadićem. Pored kapetana, ajana, begova i uleme, vođstvo pokreta čine i predstavnici gradskih slojeva. Nakon Huseinovog imenovanja upućuje se ilam Porti koji između ostalog kaže: "Na šerijatski sud su došle paše, kapidžibaše Porte, muderisi, naibi i druga ulema i dobri ljudi, muteselimi, ajani, kapetani, vojni zapovjednici, begovi i begovići i drugi prvaci ejaleta, zanatlije i trgovci i prvaci sela i mnoštvo ostalog stanovništva Sarajeva i njegove okoline i ostalih liva bosanskog vilajeta i objašnjavajući razlog svog dolaska na sud dali su slijedeću izjavu: Da bi se postigao mir i sigurnost božijih robova .....izabrali smo za vezira i pašu njegovu ekselenciju čestitog Husein bega.."

- Po povratku iz Prištine ustanicu su u septembru 1831. defacto proglasili autonomiju imenujući Huseina za valiju Bosne sa rangom vezira i činom paše bez prethodnog pristanka Porte. Nakon imenovanja Husein je reorganizovao i uspostavio svoju vlast u Bosni i formirao bosanski Divan odnosno vrh izvršne vlasti. U izvještaju državnog inspektora, izaslanika Porte kaže se da: "kod prvaka, uglednih ljudi i običnog svijeta nema niko ko se protivi Gradaščeviću. Za njega samog govore da nema nikakve mahane i takvo jedinstvo više niko nemože razbiti .. "

- Ustanak u Bosni i samoproglašena autonomija ugušena je silom tokom marta 1832. sultanova vojska činila je oko 50.000 vojnika koje su u odlučnoj ofanzivi potpomognuti snagama Alijage Rizvanbegovića i Smajlage Čengića uspjele savladati snage Husein kapetana koje su brojale oko 25.000 vojnika. Veliki dio vojnih snaga hercegovačkih disidenata Rizvanbegovića i Čengića činili su pravoslavci istočne Hercegovine.

Ustanak je dakle završio čistim vojnim porazom ustanika. U periodu od 1832 do 1850 osjećali su se snažni odjeci ustanka kroz više buna i nemira počevši sa pobunom u bihaćkoj kapetaniji 1833. zatim u Livnu i Posavini 1836. i Krajini 1837. Centralna vlast na ovo je odgovorila hapšenjima i protjerivanjima Bošnjačkih vođa i prvaka. Početkom 1840. izbija Glođina buna u Sarajevu, a tokom 1843. opet izbija buna u Krajini sa centrom u Bužimu, a 1846. pobuna u Krajini okuplja oko 12.000 pobunjenika zauzimaju Prijedor, Kozarac i Bosanski Novi. Nemiri u Krajini nastavljaju se i tokom 1849. nakon čega Porta 1850. upućuje u Bosnu ekspediciju koju predvodi Omer paša Latas koji je ubistvima i protjerivanjem oko 150 bošnjakvih vođa na neko vrijeme zaustavio otpor Bošnjaka prema centralnoj vlasti.

U narednom periodu jača uticaj Srbije i CG potpomognutih podrškom Rusije koji se u Bosni odražava kroz uticaj na pravoslavno stanovništvo naročito u Hercegovini koja će sve do AU okupaciju predstavljati žarište seljačkih buna i ustanaka koje kulminiraju Velikom istočnom krizom 1875.-1878.

Slijedeći pokušaj borbe za nezavisnost Bosne desio se 1878. godine. Pripreme za otpor okupaciji AU počele su već u aprilu 1878. da bi 5. juna formiran Narodni odbor koji se imenovao Bosansku narodnu skupštinu od 32. člana. U narodnoj skupštini bilo je 20 predstavnika iz Sarajeva (12 muslimana, 5 pravoslavaca, 2 katolika i 1 jevrej) a iz provincija svaki okrug je trebao birati po jednog muslimana i hrišćanina.

Nakon potpisivanja Berlinskog sporazuma 13. jula 1878. počinju pripreme za odbranu od AU okupacije. Prema AU vojnim izvještajima u mnogim mjestima okupaciji se suprotstavilo cjelokupno stanovništvo. Prema zvaničnim podacima AU je pripremila 82.000 vojnika koji su 29. jula 1878. krenuli u okupaciju Bosne da bi 19. augusta zauzeli Sarajevo, a cjelokupne operacije u Bosni završene su tek 5. oktobra padom Foče.

evo boldir'o sam ono sto je men zapravo vazno...
u mnogim citatima spominje se borba Bosnjaka za nezavisnost,sveopca buna naroda,svih staleza i svih religija..
i iz ovog posta vidimo da su Bosanci u to vrijeme poceli da osjecaju domoljublje prema bosni...pozivali su na ujedinjenost...poceli da (konacno) govore da im je Bosna matica,njihova zemlja,drzava i bog
a to uporno pokusajem prestaviti ovde na forumu,po prvi put u 5-stoljetnoj vladavini turaka bosanci pocinju buditi nacionalnu svijest,zahtijevati autonomiju,slobodu,pozivati u borbu za neki "visi" cilj,ujedinjavanje itd...
cak i sami turci su naveli da su "Bosanci proklet narod"(samo stepenicu vise od naroda je nacija,koja je ,po vec sada 100%-tnom mom ubjedjenu,vec tada zazivjela medju stanovnistvom Bosne)

Ko, sad Bosanci ili Bosnjaci, nista mi nije vise jasno

nista novo wrote:Ko, sad Bosanci ili Bosnjaci, nista mi nije vise jasno

to su za mene sinonimi...sve je to djuture jedan narod ,3 konfesije koji zive unutar granica maticne nam bosne,zajedno sa otudjenim sandzakom,zemlje se i mozemo odreci al' naroda ne:D
samo mi nemoj preskakat na dejton i govoriti da su Bosnjaci muslimani a Bosanci ovo moje djuture,pls ko boga te molim

HZArnel wrote: evo boldir'o sam ono sto je men zapravo vazno...
u mnogim citatima spominje se borba Bosnjaka za nezavisnost,sveopca buna naroda,svih staleza i svih religija..
i iz ovog posta vidimo da su Bosanci u to vrijeme poceli da osjecaju domoljublje prema bosni...pozivali su na ujedinjenost...poceli da (konacno) govore da im je Bosna matica,njihova zemlja,drzava i bog
a to uporno pokusajem prestaviti ovde na forumu,po prvi put u 5-stoljetnoj vladavini turaka bosanci pocinju buditi nacionalnu svijest,zahtijevati autonomiju,slobodu,pozivati u borbu za neki "visi" cilj,ujedinjavanje itd...
cak i sami turci su naveli da su "Bosanci proklet narod"(samo stepenicu vise od naroda je nacija,koja je ,po vec sada 100%-tnom mom ubjedjenu,vec tada zazivjela medju stanovnistvom Bosne)

Nisam siguran na osnovu čega se da zaključiti da Bosanci nisu osjećali domoljublje i u ranijem periodu osmanske vlasti. Potrebno je uvažavati činjenicu da su osmanlije u prva dva vijeka vladavine Bosnom bili najmočnija sila svijeta koja je pregazila Balkan uključujući Ugarsku, sjevernu Afriku, bliski i srednji istok itd. Tek krajem 17. vijeka odnosno nakon poraza pod Bečom 1683. osmanska carevina počinje da djeluje kao sila protiv koje se može boriti. Osmanlije su Bosni do tog perioda donosile samo progres i napredak u svakom pogledu a snaga i moć carstva bili su neprikosnoveni tako da je besmisleno očekivati nekakve pokrete otpora ili znakove nacionalnog buđenja. Ne treba zaboraviti ni da se nacionalni pokreti u evropi javljaju tek krajem 18. vijeka odnosno nakon Francuske revolucije 1789. Međutim već 1737. odigrao se događaj koji se s pravom smatra prvim činom bosanske samosvijesti u okviru osmanskog carstva kada se bosanska voska samoinicijativno bez znanja Porte okupila kako bi se odbranili od snažnog napada austrijske vojske (nekih 15.000) vojnika kod Banja Luke.

Pokret za autonomiju 1831. javlja se dakle u periodu nacionalnog buđenja širom evrope i nacionalno-oslobodilačkih pokreta u okviru osmanskog carstva. Međutim za razliku od Srbije i CG koja su imale snažnu međunarodnu pomoć od Austrije a naročito od Rusije koja je nakon poraza nad Turskom tražila autonomiju ovih zemalja, Bosna je u svojoj borbi bila prepuštena sama sebi i zato je na kraju vojna premoć Osmanlija bila dovoljna za gušenje ustanka. Osim toga Osmanlije nisu smijele dozvoliti da Bošnjaci daju primjer drugim muslimanima u carstvu kako je moguće izboriti se za osamostaljenje. Zato je sultan bio odlučan u gušenju ideje bosanske autonomije.

Međutim treba također biti oprezan u karakterizaciji bosanskog pokreta za autonomiju kao nacionalnog pokreta. Prije svega zato što procesi koji su se odvijali u osmanskom dijelu evrope nisu bili identični u svom karakteru sa procesima u zapadnoj evropi. Prije svega islamski identitet i karakted društvene zajednice nije omogućavao tako jednostavnu izgradnju nacionalnog identiteta. Također izrazito feudalni karakter osmanskog društva davao je drugačiji karakter pokretima za autonomiju od buržoaskih revolucija zapadne evrope. Dakle ako govorimo o strogo nacionalnom buđenju Bošnjaka mislim da događaji s prve polovine 19. stoljeća teško mogu zadovoljiti kriterije zapadnoevropskih nacionalnih pokreta.

Nezbilj wrote:

HZArnel wrote: evo boldir'o sam ono sto je men zapravo vazno...
u mnogim citatima spominje se borba Bosnjaka za nezavisnost,sveopca buna naroda,svih staleza i svih religija..
i iz ovog posta vidimo da su Bosanci u to vrijeme poceli da osjecaju domoljublje prema bosni...pozivali su na ujedinjenost...poceli da (konacno) govore da im je Bosna matica,njihova zemlja,drzava i bog
a to uporno pokusajem prestaviti ovde na forumu,po prvi put u 5-stoljetnoj vladavini turaka bosanci pocinju buditi nacionalnu svijest,zahtijevati autonomiju,slobodu,pozivati u borbu za neki "visi" cilj,ujedinjavanje itd...
cak i sami turci su naveli da su "Bosanci proklet narod"(samo stepenicu vise od naroda je nacija,koja je ,po vec sada 100%-tnom mom ubjedjenu,vec tada zazivjela medju stanovnistvom Bosne)

Nisam siguran na osnovu čega se da zaključiti da Bosanci nisu osjećali domoljublje i u ranijem periodu osmanske vlasti. Potrebno je uvažavati činjenicu da su osmanlije u prva dva vijeka vladavine Bosnom bili najmočnija sila svijeta koja je pregazila Balkan uključujući Ugarsku, sjevernu Afriku, bliski i srednji istok itd. Tek krajem 17. vijeka odnosno nakon poraza pod Bečom 1683. osmanska carevina počinje da djeluje kao sila protiv koje se može boriti. Osmanlije su Bosni do tog perioda donosile samo progres i napredak u svakom pogledu a snaga i moć carstva bili su neprikosnoveni tako da je besmisleno očekivati nekakve pokrete otpora ili znakove nacionalnog buđenja. Ne treba zaboraviti ni da se nacionalni pokreti u evropi javljaju tek krajem 18. vijeka odnosno nakon Francuske revolucije 1789. Međutim već 1737. odigrao se događaj koji se s pravom smatra prvim činom bosanske samosvijesti u okviru osmanskog carstva kada se bosanska voska samoinicijativno bez znanja Porte okupila kako bi se odbranili od snažnog napada austrijske vojske (nekih 15.000) vojnika kod Banja Luke.

Pokret za autonomiju 1831. javlja se dakle u periodu nacionalnog buđenja širom evrope i nacionalno-oslobodilačkih pokreta u okviru osmanskog carstva. Međutim za razliku od Srbije i CG koja su imale snažnu međunarodnu pomoć od Austrije a naročito od Rusije koja je nakon poraza nad Turskom tražila autonomiju ovih zemalja, Bosna je u svojoj borbi bila prepuštena sama sebi i zato je na kraju vojna premoć Osmanlija bila dovoljna za gušenje ustanka. Osim toga Osmanlije nisu smijele dozvoliti da Bošnjaci daju primjer drugim muslimanima u carstvu kako je moguće izboriti se za osamostaljenje. Zato je sultan bio odlučan u gušenju ideje bosanske autonomije.

Međutim treba također biti oprezan u karakterizaciji bosanskog pokreta za autonomiju kao nacionalnog pokreta. Prije svega zato što procesi koji su se odvijali u osmanskom dijelu evrope nisu bili identični u svom karakteru sa procesima u zapadnoj evropi. Prije svega islamski identitet i karakted društvene zajednice nije omogućavao tako jednostavnu izgradnju nacionalnog identiteta. Također izrazito feudalni karakter osmanskog društva davao je drugačiji karakter pokretima za autonomiju od buržoaskih revolucija zapadne evrope. Dakle ako govorimo o strogo nacionalnom buđenju Bošnjaka mislim da događaji s prve polovine 19. stoljeća teško mogu zadovoljiti kriterije zapadnoevropskih nacionalnih pokreta.

za razliku od srbije i hrvatske?
ob'je te (danas)drzave su imale feudalni karakter,takodje bile u Osmanskom carstvu(Hrvati malo manji period),ako dijelis preporod na zapadne i istocne,tj burzoasijske i nikakve,kakav je imala srbija?
i oni su po uzoru na dr. falsifikatore onda sastali se 19 i neke...sjeli i rekli e ovaj datum je nas nac. preporod
ucio sam o nacionalnom preporodu slovenije u skolama,do sad,znam kakvog je karaktera bio,sl princip je bio primijenjen i kod nas,samo da smo mi morali komplet reorganizaciju sistema i drustva unutar njega sprovest,na nasu zalost,nije se desila...danas ispastamo radi toga...
normalno da nas nacionalni preporod ne mozemo porediti sa nekim ko je i tada (a i danas) bio uticajan u europi,primjer Grci,Francuzi itd,al' svakako sam misljenja da mozemo se usporedjivat sa cesima,poljacima,hrvatima,srbima,slovencima itd...jer smo bili mali i nevazni u to doba(ni danas nismo napredovali al et')...
nacionalni pokret se ugl svodi na borbu protiv tlacitelja,rasplamsavanju propagandi o jedinstvu,nacionalnoj oprijedljelenosti,stvaranja "kulta" nacije,romantizaciji "slavnih junaka" i stvaranju kojekakvih bajki
aj da te zamolim za jednu uslugu,pls, nabroji mi ti karakteristike nacionalnog pokreta i reci koje to Bosanski nezadovoljaje
bez uvrede,nezelim nista ovim reci,al zelim da malo razjasnimo neke stvari

HZArnel wrote:za razliku od srbije i hrvatske?
ob'je te (danas)drzave su imale feudalni karakter,takodje bile u Osmanskom carstvu(Hrvati malo manji period),ako dijelis preporod na zapadne i istocne,tj burzoasijske i nikakve,kakav je imala srbija?
i oni su po uzoru na dr. falsifikatore onda sastali se 19 i neke...sjeli i rekli e ovaj datum je nas nac. preporod
ucio sam o nacionalnom preporodu slovenije u skolama,do sad,znam kakvog je karaktera bio,sl princip je bio primijenjen i kod nas,samo da smo mi morali komplet reorganizaciju sistema i drustva unutar njega sprovest,na nasu zalost,nije se desila...danas ispastamo radi toga...
normalno da nas nacionalni preporod ne mozemo porediti sa nekim ko je i tada (a i danas) bio uticajan u europi,primjer Grci,Francuzi itd,al' svakako sam misljenja da mozemo se usporedjivat sa cesima,poljacima,hrvatima,srbima,slovencima itd...jer smo bili mali i nevazni u to doba(ni danas nismo napredovali al et')...
nacionalni pokret se ugl svodi na borbu protiv tlacitelja,rasplamsavanju propagandi o jedinstvu,nacionalnoj oprijedljelenosti,stvaranja "kulta" nacije,romantizaciji "slavnih junaka" i stvaranju kojekakvih bajki
aj da te zamolim za jednu uslugu,pls, nabroji mi ti karakteristike nacionalnog pokreta i reci koje to Bosanski nezadovoljaje
bez uvrede,nezelim nista ovim reci,al zelim da malo razjasnimo neke stvari

Nisam mislio na Srbiju i Hrvatsku nego na zapadnoevropske nacionalne pokrete. Dakle kao što sam spomenuo evropski nacionalni pokreti imali su nekoliko bitnih dimenzija kao što su klasna borba za promjenu feudalnog sistema, stvaranje nacionalnog koncepta baziranog na jeziku, kulturi i istoriji, kao i smanjenje uticaja crkve i uspostava parlamentarnih ustavnih sistema. Dakle ovdje govorimo o zapadnoj Evropi i Americi 19. vijeka.

HZArnel wrote:

nista novo wrote:Ko, sad Bosanci ili Bosnjaci, nista mi nije vise jasno

to su za mene sinonimi...sve je to djuture jedan narod ,3 konfesije koji zive unutar granica maticne nam bosne,zajedno sa otudjenim sandzakom,zemlje se i mozemo odreci al' naroda ne:D
samo mi nemoj preskakat na dejton i govoriti da su Bosnjaci muslimani a Bosanci ovo moje djuture,pls ko boga te molim

elem od 2010g n.e. pika se samo 500g zadnjih godina,sve prije,puj pike ne važi.

Nezbilj wrote: Nisam mislio na Srbiju i Hrvatsku nego na zapadnoevropske nacionalne pokrete. Dakle kao što sam spomenuo evropski nacionalni pokreti imali su nekoliko bitnih dimenzija kao što su klasna borba za promjenu feudalnog sistema, stvaranje nacionalnog koncepta baziranog na jeziku, kulturi i istoriji, kao i smanjenje uticaja crkve i uspostava parlamentarnih ustavnih sistema. Dakle ovdje govorimo o zapadnoj Evropi i Americi 19. vijeka.

e vidis,to sam i htio da cujem od tebe
ovde nama "zapinje",ja sintagmu nacionalni preporod shvatam bukvalno...a ovo sto si ti naveo je samo podloga/preduslov da se je desila u takvom obliku i izazvala takve posljedice kakve i jest...
moje konstatacije i zaključci se baziraju na iskljucivo boldovanom dijelu ...ne mislim da se je desia reforma u samom uredjenu drustva,ono sto bi rek'o moj prijatelj,stvar mentalne prirode(tadasnjeg covjeka-Bosanca)...

zonbirile wrote:elem od 2010g n.e. pika se samo 500g zadnjih godina,sve prije,puj pike ne važi.

ne znam kako da ti odgovorim a da se ne uvrijedis a i da shvatis,svaka nacija(danas kakve ih poznamo)je nastala na romantizaciji svoje proslosti,to valjda znas i u tome se vecina slazemo,e nama treba odnosno tragamo za pocetkom kada se je desilo nacionalno budjenje svih Bosanaca...
niko ne spori,postojanje Bosne u ranom srednjem vijeku,zivotu Ilira na ovim prostorima,Bogumile(ma koliko su oni dugo postojali-nije tema),ucenje Crkve Bosanske itd...al' je cinjenica da su oni u mislima Bosanaca poprilicno zamrli,pogotovo nakon prelaska na islam pojedinih slavena na nasim prostorima-zadrzali smo vrlo malo
a u feudalno doba prosjecan kmet nije bio svjestan ko je odnosno sta je,njegov sultan je bio onaj ciko sto sjedi u Carigradu ,njegov vladar je bio feudalac,njegova drzava je bila feudalceva zemlja i tako dalje...
e upravo sa pojavom gradasevica koji zeli odcjepljenje ili najmanje autonomiju Bosne izazvanu prijetnjom sa istoka nase zemlje je po mom misljenju pocela da "radi" nacionalna svjest kod bosanaca, vise nije bilo bitno u kojoj nahiji/ejaletu/pasaluku se zivi nego u kojoj drzavi(malo porasli apetiti )...ko/sto je zapravo nasa domovina

HZArnel wrote:

Nezbilj wrote: Nisam mislio na Srbiju i Hrvatsku nego na zapadnoevropske nacionalne pokrete. Dakle kao što sam spomenuo evropski nacionalni pokreti imali su nekoliko bitnih dimenzija kao što su klasna borba za promjenu feudalnog sistema, stvaranje nacionalnog koncepta baziranog na jeziku, kulturi i istoriji, kao i smanjenje uticaja crkve i uspostava parlamentarnih ustavnih sistema. Dakle ovdje govorimo o zapadnoj Evropi i Americi 19. vijeka.

e vidis,to sam i htio da cujem od tebe
ovde nama "zapinje",ja sintagmu nacionalni preporod shvatam bukvalno...a ovo sto si ti naveo je samo podloga/preduslov da se je desila u takvom obliku i izazvala takve posljedice kakve i jest...
moje konstatacije i zaključci se baziraju na iskljucivo boldovanom dijelu ...ne mislim da se je desia reforma u samom uredjenu drustva,ono sto bi rek'o moj prijatelj,stvar mentalne prirode(tadasnjeg covjeka-Bosanca)...

Da mislim da zapinjemo oko definisanja pojmova jer nacionalni preporod je dosta širok pojam. Taj pojam uključuje aspekte koje sam prethodno nabrojao a kao što si rekao možemo ih redati i sukcesivno obzirom da neki pretstavljaju preduslove za druge. Međutim ako posmatramo efekte ustanka i borbe za autonomiju iz 1831. teško je reći koliko je taj događaj doprinio rađanju nacionalnesvijesti Bošnjaka. Vjerujem da se može dokazivati da je imao snažnog odjeka mada kao što sam rekao nema razloga da vjerujemo da su Bošnjaci ikada izgubili svijest o svojoj posebnosti kao naroda i da je državna tradicija bosanskog kraljevstva ikada zamrla. Međutim ako nacionalni preporod posmatramo kroz uobičajne kulturno-stvaralačke efekte onda se treba reći da se Bošnjačko stvaralaštvo intenzivira nakon 1878. odnosno AU okupacije. Tek u tom periodu obrazovanje postaje dostupnije, organizuju se kulturno prosvjetne društva i institucije, štampaju knjige, novine itd.

HZArnel wrote:

zonbirile wrote:elem od 2010g n.e. pika se samo 500g zadnjih godina,sve prije,puj pike ne važi.

ne znam kako da ti odgovorim a da se ne uvrijedis a i da shvatis,svaka nacija(danas kakve ih poznamo)je nastala na romantizaciji svoje proslosti,to valjda znas i u tome se vecina slazemo,e nama treba odnosno tragamo za pocetkom kada se je desilo nacionalno budjenje svih Bosanaca...
niko ne spori,postojanje Bosne u ranom srednjem vijeku,zivotu Ilira na ovim prostorima,Bogumile(ma koliko su oni dugo postojali-nije tema),ucenje Crkve Bosanske itd...al' je cinjenica da su oni u mislima Bosanaca poprilicno zamrli,pogotovo nakon prelaska na islam pojedinih slavena na nasim prostorima-zadrzali smo vrlo malo
a u feudalno doba prosjecan kmet nije bio svjestan ko je odnosno sta je,njegov sultan je bio onaj ciko sto sjedi u Carigradu ,njegov vladar je bio feudalac,njegova drzava je bila feudalceva zemlja i tako dalje...
e upravo sa pojavom gradasevica koji zeli odcjepljenje ili najmanje autonomiju Bosne izazvanu prijetnjom sa istoka nase zemlje je po mom misljenju pocela da "radi" nacionalna svjest kod bosanaca, vise nije bilo bitno u kojoj nahiji/ejaletu/pasaluku se zivi nego u kojoj drzavi(malo porasli apetiti )...ko/sto je zapravo nasa domovina

----------------------------------------
to djeca zovu natezanje hozntregera.Niti su uzroci ni razlozi bili takvi kakvim bi se danas htjeli prikazati,pogotova sa aspekta nekog svenarodnog pokreta.

Nezbilj wrote:

HZArnel wrote:

Nezbilj wrote: Nisam mislio na Srbiju i Hrvatsku nego na zapadnoevropske nacionalne pokrete. Dakle kao što sam spomenuo evropski nacionalni pokreti imali su nekoliko bitnih dimenzija kao što su klasna borba za promjenu feudalnog sistema, stvaranje nacionalnog koncepta baziranog na jeziku, kulturi i istoriji, kao i smanjenje uticaja crkve i uspostava parlamentarnih ustavnih sistema. Dakle ovdje govorimo o zapadnoj Evropi i Americi 19. vijeka.

e vidis,to sam i htio da cujem od tebe
ovde nama "zapinje",ja sintagmu nacionalni preporod shvatam bukvalno...a ovo sto si ti naveo je samo podloga/preduslov da se je desila u takvom obliku i izazvala takve posljedice kakve i jest...
moje konstatacije i zaključci se baziraju na iskljucivo boldovanom dijelu ...ne mislim da se je desia reforma u samom uredjenu drustva,ono sto bi rek'o moj prijatelj,stvar mentalne prirode(tadasnjeg covjeka-Bosanca)...

Da mislim da zapinjemo oko definisanja pojmova jer nacionalni preporod je dosta širok pojam. Taj pojam uključuje aspekte koje sam prethodno nabrojao a kao što si rekao možemo ih redati i sukcesivno obzirom da neki pretstavljaju preduslove za druge. Međutim ako posmatramo efekte ustanka i borbe za autonomiju iz 1831. teško je reći koliko je taj događaj doprinio rađanju nacionalnesvijesti Bošnjaka. Vjerujem da se može dokazivati da je imao snažnog odjeka mada kao što sam rekao nema razloga da vjerujemo da su Bošnjaci ikada izgubili svijest o svojoj posebnosti kao naroda i da je državna tradicija bosanskog kraljevstva ikada zamrla. Međutim ako nacionalni preporod posmatramo kroz uobičajne kulturno-stvaralačke efekte onda se treba reći da se Bošnjačko stvaralaštvo intenzivira nakon 1878. odnosno AU okupacije. Tek u tom periodu obrazovanje postaje dostupnije, organizuju se kulturno prosvjetne društva i institucije, štampaju knjige, novine itd.

ajjj najzad neko progresivan
sa svim se slazem,osim ovo oko zamiranja svijesti,ipak mislim da jest a posljedica toga je velicanje turskih osvajaca i koljaca nasih zadnjih kraljeva
znaci,po tvojim stavovima a sa kojim se uveliko slazem donio sam ovakav zakljucak,svaki nacionalni preporod zahtijeva podlogu u vidu bune protiv tlacitelja,smanjena upliva svecenickog staleza,reforme u strukturi drzavnog aparata...posljedice je javljaju u vidu kulturnih i umjetnickih dostignuca...
istu definiciju mozemo primijeniti i na Bosnu,s tim da se to javlja u Bosni u nesto drugacijim okolnostima i sa ne bas puno uspjeha u stvaranju preduslova(iako je odredjenih dostignuca i bilo) sto nije omelo stvaranje na podruciju kulture i umjetnosti..u kasnijoj fazi ili konacnoj,stvaranju i profiliranju Bosanske nacije

zonbirile wrote:

HZArnel wrote:

zonbirile wrote:elem od 2010g n.e. pika se samo 500g zadnjih godina,sve prije,puj pike ne važi.

ne znam kako da ti odgovorim a da se ne uvrijedis a i da shvatis,svaka nacija(danas kakve ih poznamo)je nastala na romantizaciji svoje proslosti,to valjda znas i u tome se vecina slazemo,e nama treba odnosno tragamo za pocetkom kada se je desilo nacionalno budjenje svih Bosanaca...
niko ne spori,postojanje Bosne u ranom srednjem vijeku,zivotu Ilira na ovim prostorima,Bogumile(ma koliko su oni dugo postojali-nije tema),ucenje Crkve Bosanske itd...al' je cinjenica da su oni u mislima Bosanaca poprilicno zamrli,pogotovo nakon prelaska na islam pojedinih slavena na nasim prostorima-zadrzali smo vrlo malo
a u feudalno doba prosjecan kmet nije bio svjestan ko je odnosno sta je,njegov sultan je bio onaj ciko sto sjedi u Carigradu ,njegov vladar je bio feudalac,njegova drzava je bila feudalceva zemlja i tako dalje...
e upravo sa pojavom gradasevica koji zeli odcjepljenje ili najmanje autonomiju Bosne izazvanu prijetnjom sa istoka nase zemlje je po mom misljenju pocela da "radi" nacionalna svjest kod bosanaca, vise nije bilo bitno u kojoj nahiji/ejaletu/pasaluku se zivi nego u kojoj drzavi(malo porasli apetiti )...ko/sto je zapravo nasa domovina

----------------------------------------
to djeca zovu natezanje hozntregera.Niti su uzroci ni razlozi bili takvi kakvim bi se danas htjeli prikazati,pogotova sa aspekta nekog svenarodnog pokreta.

pa daj nam reci nesto o tome?
ne mozes samo kritikovat a ne iznositi svoje stavove i time nam onemoguciti da i sam budes krritikovan
sto se tice svenarodnog pokreta,samo da napomenem u vojsci je bilo 25 000 glava,Obrenovic(kako smo saznali iz posta naseg kolege forumasa ) je bilo bar 6000 pravoslavaca,katolicki vjerski poglavarai su se isto zauzimali za pokret...
sad udji u kozu gradjana/seljaka tog doba,zar cu se boriti iako sam pravoslavac iako nemam mogunosti napredovanja u Otomanskom carstvu kao musliman,iako se uvode reforme koje dodobra sputavaju jacanje muslimana u Bosni na strani tih uslovno receno istih muslimana?(uslovno receno jer su se borili na jednoj strani ravnopravni rame uz rame,ledja uz ledja za isti cilj)
a sto se tice uzroka,slazem se da su bile reforme uzrok,al' konacan cilj je ipak bila autonomija,koja je zazivjela na godinu...

nista novo wrote:

mofo33 wrote:jadna bosna...

Znaci vec ste se odrekli Hercegovine...

hajd' jadna i hercegovina

u inostranstvu je apelacija stanovnika bosne bosnjak ili bosnien
a apelacija hercegovaca ?

HZArnel wrote:
sa svim se slazem,osim ovo oko zamiranja svijesti,ipak mislim da jest a posljedica toga je velicanje turskih osvajaca i koljaca nasih zadnjih kraljeva
znaci,po tvojim stavovima a sa kojim se uveliko slazem donio sam ovakav zakljucak,svaki nacionalni preporod zahtijeva podlogu u vidu bune protiv tlacitelja,smanjena upliva svecenickog staleza,reforme u strukturi drzavnog aparata...posljedice je javljaju u vidu kulturnih i umjetnickih dostignuca...
istu definiciju mozemo primijeniti i na Bosnu,s tim da se to javlja u Bosni u nesto drugacijim okolnostima i sa ne bas puno uspjeha u stvaranju preduslova(iako je odredjenih dostignuca i bilo) sto nije omelo stvaranje na podruciju kulture i umjetnosti..u kasnijoj fazi ili konacnoj,stvaranju i profiliranju Bosanske nacije

U narodu je naravno ostalo sjećanje na Kulina bana kao i kraljicu Katarinu mučenicu i njenog oca Hercega Stjepana. Međutim treba da znaš da posljednja dva kralja Stjepan Tomaš i njegov sin Sjepan Tomašević nisu bili ni malo popularni za života tako da ne čudi da nije sačuvano sjećanje na njih. Groblja su se i dalje pravila odmah pored stećaka a imamo i prelazne oblike stećaka i nišana od kojih se najpoznatiji nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Samoidentifikacija bazirana na imenu Bosna nikada nije zamjenjena nekom drugom i uvijek je bila odvojena od Turske ili neke druge samoidentifikacije. Bošnjaci koji su primili novu vjeru sa nipodaštavanjem su gledali na period kada nisu bili muslimani i islam su smatrali superiornim kao i civilizaciju koju je donijela osmanska carevina tako da je iz tog razloga njegovanje sjećanja na predosmanski period bilo donekle zanemareno.

Međutim ako posmatraš sentiment bosanskih patriota danas vidječeš da je romantizacija srednjevijekovnog bosanskog kraljevstva zapravo značajnija u izgradnji bošnjačkog i bosanskog nacionalnog identiteta nega osmanski period bez obzira što se osmanski period zvanično forsira od strane nekih bošnjačkih krugova. Naravno ustanak iz 1832. i ličnost Husein kapetana posmatra se sa naročitom naklonošču ali znamenite srednjevijekovne ličnosti su kud i kamo romantičnije predstavljene u popularnom bosansko-patriotskom doživljaju. Bosansko srednjevijekovlje je ipak period bosanske samostalnosti i uspona tako da se herojski ali ipak neuspješan Huseinov pokušaj osamostaljenja u vrijeme osmanlija ne može porediti sa močnim Tvrtkovim kraljevstvom, Stjepanovim osvajanjem Huma i Kulinovim dobrim danima. Ako pogledaš i ovaj forum vidječeš da su teme koje se bave srednjevijekovljem znatno brojnije i posjećenije od tema iz osmanskog perioda. Kao što znaš ovo je prva tema o Gradaščeviću na ovom forumu dakle nakon što smo iscrpili sve teme o srednjevijekovnim vladarima pojedinačno, stećcima, DAI, poveljama itd.

Nezbilj wrote:U narodu je naravno ostalo sjećanje na Kulina bana kao i kraljicu Katarinu mučenicu i njenog brata Hercega Stjepana. Međutim treba da znaš da posljednja dva kralja Stjepan Tomaš i njegov sin Sjepan Tomašević nisu bili ni malo popularni za života tako da ne čudi da nije sačuvano sjećanje na njih. Groblja su se i dalje pravila odmah pored stećaka a imamo i prelazne oblike stećaka i nišana od kojih se najpoznatiji nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu. Samoidentifikacija bazirana na imenu Bosna nikada nije zamjenjena nekom drugom i uvijek je bila odvojena od Turske ili neke druge samoidentifikacije. Bošnjaci koji su primili novu vjeru sa nipodaštavanjem su gledali na period kada nisu bili muslimani i islam su smatrali superiornim kao i civilizaciju koju je donijela osmanska carevina tako da je iz tog razloga njegovanje sjećanja na predosmanski period bilo donekle zanemareno.

Međutim ako posmatraš sentiment bosanskih patriota danas vidječeš da je romantizacija srednjevijekovnog bosanskog kraljevstva zapravo značajnija u izgradnji bošnjačkog i bosanskog nacionalnog identiteta nega osmanski period bez obzira što se osmanski period zvanično forsira od strane nekih bošnjačkih krugova. Naravno ustanak iz 1832. i ličnost Husein kapetana posmatra se sa naročitom naklonošču ali znamenite srednjevijekovne ličnosti su kud i kamo romantičnije predstavljene u popularnom bosansko-patriotskom doživljaju. Bosansko srednjevijekovlje je ipak period bosanske samostalnosti i uspona tako da se herojski ali ipak neuspješan Huseinov pokušaj osamostaljenja u vrijeme osmanlija ne može porediti sa močnim Tvrtkovim kraljevstvom, Stjepanovim osvajanjem Huma i Kulinovim dobrim danima. Ako pogledaš i ovaj forum vidječeš da su teme koje se bave srednjevijekovljem znatno brojnije i posjećenije od tema iz osmanskog perioda. Kao što znaš ovo je prva tema o Gradaščeviću na ovom forumu dakle nakon što smo iscrpili sve teme o srednjevijekovnim vladarima pojedinačno, stećcima, DAI, poveljama itd.

ovim si rekao sve ono sto ja manje vise cijelo vrijeme pokusajem reci...
od kad?-od kad se te srednjevijeske licnosti bude u glavama bosanaca?
ja upravo ovo pokusajem reci tj predstaviti,neuzdizem gradasevica uopce,samo govorim da je njegovo vrijeme,vrijeme obiljezeno ratovima za autonomiju,slobodnu,ujedinjenu i ravnopravnu bosnu...vrijeme kada se pokusalo "obnoviti" staro bosansko kraljestvo,vrijeme kada je svjest o nasoj pripadnosti(cak i da se slozim sa tobom da svijest o bosnjastvu nikad nije zamrlo)dostiglo svoj prvi maximum,nakon pada pod tudju vlast(a borba protiv kobejagi vjecni neprijatelja je glavna karakteristika nacionalni preporoda ili bar jedna od glavnih,govorim za manje nacije i narode,svi se oce rijesti jarma i kandzi tudjog vladara)...
i kad uzmemo sve u cjeloti,borbu za autonomiju,postizanje cilja(doduse na kratko),aneksija(i sam kazes da se tada stvaralastvo intezivira),a sam taj period nije dug,je relativno kratak,to zelim predtsaviti kao moguci nacionalni preporod,dani kada se zeli probuditi nase malo nebesko kraljevstvo-Bosna iz vremena kraljeva
to su svi manji narodi radili,na tom istom principu,srbi na krilima dusana i bajki o njem u vrijeme srpskih ustanaka,nacertanija,a vjerujem i ostali inferiorni narodi koji su zivjeli na svojoj zemlji a u tudjoj drzavi...
vjerujem da smo onda i mi na krilima kulin bana i tvrtka u vrijeme Bosanske borbe za autonomiju...

i eto,neki dan upoznah tipa,cca 18-19 godina ime mu Almir,dolazi sa Kosova polja,priupitah ga sta je po nacionalnosti-a on k'o iz topa:"Musliman."Pitam ga kako musliman,jel' albanac?-Kaze nije.Onda si Srb?-Nisam.Znas albanski?Ne!Kako tvoja familija prica,kojim jezikom,istim k'o mi u Bosni?Srpski.Ekavicu ili ijekavicu,znaci npr jel' sijeno ili seno?Sijeno!(malo je stidljvo pric'o o tome,na kraju sam mu rekao da se ne stidi i ja nisam slovenac )
eto kolika je svjest Bosanaca o nacionalnom identitetu,pogotovo onstran drine i save...mogli bi i mi na kraju zauzeti kosovo polje,sta fali(sala)

Šestog aprila ove godine navršilo se 22 godine od smrti jedne od najznačajnijih političkih ličnosti u modernoj povijesti države Bosne i Hercegovine, rahmetli Hamdije Pozderca. Naime, bilo ko da počne pisati povijest Bosne i Hercegovine i Bošnjackog naroda u zadnja dva stoljeća ne može zaobići njihove četiri političke ličnosti, koje su svaka na svoj nacin obilježile vrijeme u kojem su živjeli, a to su: Husein Kapetan Gardaščević, vođa prvog pokreta i ustanka za identit Bošnjaka i samostalnost njihove države Bosne i Hercegovine u prvoj polovini 19-tog stoljeća, dr. Mehmed Spaho, vođa prve organizovane političke partije Bošnjaka u prvoj polovini 20-tog stoljeća predratne, Prve Jugoslavije pod nazivom: Jugoslovenska muslimanska organizacija, JMO (umro 1939. godine), Hamdija Pozderac, centralna politička ličnost Bošnjaka u posljednjih 30 godina komunističke vlasti, čiji je stric Nurija Pozderac jedna od vodećih političkih ličnosti uz dr. Spahu u ovoj stranci, a poznatiji kao potpredsjednik Prvog zasjedanja AVNOJ-a u Bihaću krajem 1942. godine, koji je odigrao značajnu ulogu u sprječavanju masovnijeg odlaska krajiških Muslimana u Ustaše u prošlom ratu, te Alija Izetbegović, glavna ličnost Bošnjaka u prvim godinama postkomunističke faze života u državi Bosni i Hercegovini, na koju je, neposredno poslije prvih parlamentarnih izbora Srbija, koristeći nekada zajedničku JNA izvršila agresiju i genocid, sa ciljem istrebljenja Bošnjaka i nestanka ili podjele države Bosne i Hercegovine između Beograda i Zagreba.

sa tvog linka...
sta ja ovde trubim?
H.Gradasevic je vodja nacionalnog pokreta ili ti ga pocetak nacionalnog budjenja Bosanaca!

drug bevc wrote:

osa wrote:ovaj razgovor begler-bega i gradaščevića, jeli to netko prepričao ili je vođen zapisnik o sastanku....

osa ba ima stenogram sa sastanka, nemoj biti taki .

osa ako zelis dobices i videozapisnik...

H.Gradasevic je vodja nacionalnog pokreta ili ti ga pocetak nacionalnog budjenja Bosanaca!

Ne vec konzervativni vodja ustanka protiv reformi osmanlijskog carstva,sve drugo je romantizacija i sadrzi malo istine u sebi

theTruePath wrote:

H.Gradasevic je vodja nacionalnog pokreta ili ti ga pocetak nacionalnog budjenja Bosanaca!

Ne vec konzervativni vodja ustanka protiv reformi osmanlijskog carstva,sve drugo je romantizacija i sadrzi malo istine u sebi

Valjda je bog tako htio,a mozda su i sami ljudi konstruisali sistem vrijednosti,gdje vjeciti balans moze pripomoci ocuvanju vrijednosti covjecanstva,pa samim tim i humanosti...
Koliko je "zlo" stvaranje mitova,toliko veliko je i zlo prepustanje kreiranja vlastite sudbine drugim ljudima,mnogo je primjera stvaranja iluzija o savrsenom unutarnjem sistemu drustva koji su zavrsili pogubno,tipa komunizam,demokratija-ona je trenutno aktuelna,al' iz historije covjecanstva znamo da se ni jedan imperij nije vjecno zadrzao,tako da mozemo samim tim zakljuciti,nece ni SAD,koji propagira robovlasnicki sistem zamotan u svilom satkanu demokratiju!
Imamo ovu malu zemlju nazvanu od pamtivijeka Bosna...u stare dobre case je ljudi nazvase Bosna ponosna,a njene zitelje Dobri Bosnjani...dosli smo u vakat gdje nam ameri preuzimaju monopol nad zemljom,gdje nam hoce,uvijek dragi susjedi,kreirat granice a te iste granice potkrijepiti cinjenicama koje su nastale na uzdizanju (do nebesa) svog naroda,te nam prodat lafinu kako smo mi inferiorni i kako smo samo dio njih...i kako je nasa zemlja zapravo sveta ali ne nasa,ko ce ga znat!
Ukoliko Bosna svoju zemlju proda Amerima,kladim se da ce nas docekati ista sudbina kao potkraj 19 stoljeca,a ukoliko prepustimo da nam drugi kroje historiju,skrenuse i drina i sava sa svog toka(vjerovatno ce teci gdje je danasnja Kupa ili po Dinarskim gorama Hercegovine).
Sad,posto nisam veliki filozof poput Aristotela(kojeg usput receno pripisase Grci seb'),nit' sam veliki poznavalac lingvistike ili ti ga slavistike pa da u svaku seljacku rijec ubacim od pamtivijeka begovsko IJE ili JE pa kazem kako je to rijecnik standardnog srpskog jezika,kako to uradi Vuk,ili pak ni priblizno dobar iluzionar kao I/Alija Grasanin da prepisem starijeg mi amidze zemlju mom sinu,iako i on ima dva sina al' sljakaju u Mostaru,kad se vrate,vrata ce im uvijek biti sirom otvorena,al' dotle nek' sljakaju...nametnu mi se u glavi jedno jedino pitanje,kako moju Bosnu zastiti od te silne romantike,kako je zastiti od iluzije nama nasih dragih komsija,al' ipak samo komsija?

Jedino rIJEsenje vidim u zastiti ovog naseg IJE,BA,BOLAN,BONA(koje uzgred receno spominjem vise od bilo koje rijeci,valjda jer je bas romanticno,ko ce ga znat koji mi je sejtan,da prevedem za one koji ne razumiju rijecnik Bosanskog jezika sejtan=vrag,nominativ,prvo lice jednine),suprostavljanju nasih legendih njihovim,pa nek se porokaju pa ciji jaci njihova zemlja,moliti Allaha/Gospoda naseg domaceg,bosanskog,istog nam pradjeda,kojeg svi uzesmo za veceru,da erozija odnese sa sjeverne strane Save koji komadic zemlje ili pak sa istocne Drine...

Pitam se sta li bi se desilo,ako bi samo na njihova rijesenja romanticno-historijskih krizankih gledali pasivno?
Desilo bi se isto sto i u periodu od onda kad nas Austrija preproda do onda kad nam probase oduzeti nasu Bosnu ponosnu,bili bi Muslimani!
Iako iskreno mislim,da bi ovi nama nasi dragi susjedi ipak bili toleranti toliko da bi nam dozvolili da se deklarisemo kao Srpski ili Hrvatski muslimani...

2.Rijesenje vidim u politickom zalaganju da se Bosna ocisti od Srba,Hrvata,a da nam najzad vrate one stare olimpijske dane,kad su postojali muslimani,katolici i pravoslavci,i nas dobri Vucko,iako moram da priznam,nemam nista protiv da bude i drugacije razmjerje...glede religijskih struktura zemlje
Mene moja dusa zaboli kad citam kojekakve ankete pa vidim Muslimani 50%,60%,u bosni...to je ili bi bar trebala biti sramota nas Bosanaca,nas muslimana,pa nismo mi-oni,mi smo mi,nasa drzava je Bosna,drzava svih,svi su dobrodosli,samo nek' nas ne diraju mi smo dobra stvorenja,prozvase nas dobrim,pa sta da radimo,moramo i taj dio nase kulture i karaktera da ocuvamo,pa valjda je prije izradjena crkva u bosni,negoli dzamija,opet valjda je prije bio "samanski stub" ili ti kip boga plodnosti na nasem tlu nego li crkva,zar ne prijedjesmo i jedni i drugi na drugu vjeru?Da bome da prijedjesmo!
Zar nam Kulin Ban ne za*eba papu pa se izbori da nam ne pokolju nase prednike Dobre Bosnjane,zar ti isti zitelji Kulinova nebeskog carstva ne prijedjose kasnije na pravoslavlje,katolicanstvo ili islam?
Sta bi se desilo da ga ne za*eba?Pobili bi nas.Koga?Nase djedove koji prijedose na nasu(sve 3.) vjeru!
Sta li je radio Husein K. Gradasevic,ej,pa da zna sta se danas desava u mezaru/grobu bi se prevrt'o,pa zar nam nije pokazao put opstanka?Zar on prvi nije postovao i uvazao prava sve tri konfesije?
Sto li je sevdalinka,ta stara narodna bosanska ljubavna pjesma,bas bosanska?Sto li su srbi i hrvati (uzgred spomenuto najbolji pisci sevdalinka nisu muslimani)pisali bas Bosanske ljubavne pjesme?Sto li u tim pjesmama imas rijeci koje kad izgovoris pred prosjecnim Beogradjaninom misli da pricas tajlandski,a napisase je na tlu danasnje bosne,ne tajlanda?
Sta sve uradi mitomanija od ljudi,sta ce sve uraditi,sta cemo mi uraditi da nasu srednjevijekovnu bastinu naseg kraljestva i ejaleta/pasaluka zastitimo,eee...to ostaje da vidimo!
Nek' drugi smisljaju principe naprednog drustvenog sistema mi cemo uzimati vec provjereno.

HZArnel wrote:Jedino rIJEsenje vidim u zastiti ovog naseg IJE,BA,BOLAN,BONA(koje uzgred receno spominjem vise od bilo koje rijeci,valjda jer je bas romanticno,ko ce ga znat koji mi je sejtan,da prevedem za one koji ne razumiju rijecnik Bosanskog jezika sejtan=vrag,nominativ,prvo lice jednine),suprostavljanju nasih legendih njihovim,pa nek se porokaju pa ciji jaci njihova zemlja,moliti Allaha/Gospoda naseg domaceg,bosanskog,istog nam pradjeda,kojeg svi uzesmo za veceru,da erozija odnese sa sjeverne strane Save koji komadic zemlje ili pak sa istocne Drine...

2.Rijesenje vidim u politickom zalaganju da se Bosna ocisti od Srba,Hrvata,a da nam najzad vrate one stare olimpijske dane,kad su postojali muslimani,katolici i pravoslavci,i nas dobri Vucko,iako moram da priznam,nemam nista protiv da bude i drugacije razmjerje...glede religijskih struktura zemlje


Nek' drugi smisljaju principe naprednog drustvenog sistema mi cemo uzimati vec provjereno.

pakuj se i ravno u BiH,napravi oruzani optor,i javi na forum,stanje i zbivanje vodje HAArnel