Idemo na postulat 2 , ali tako detaljno i sopstvenim umom. Prvo da ga kopiram:
2) Brzina svjetlosti u vakuumu u svim inercijalnim sistemima jednaka je u svim pravcima i ne zavisi od kretanja sistema ili izvora (svjetlosti).
Brzina svjetlosti u vakuumu, baš kao i svaka druga ("inercijalna kretanja brzinom v") ne ovise od "emitera" niti "detektora". Takve su kakve jesu "dok je svijeta i vijeka" sve dok ih nešto ne poremeti!
Je li uredu?!
Ako posmatramo aritmetičku sredinu za (c + v) i (c - v) , onda kada je c konstanta i kada odgovara brzini svjetlosti u vakuumu, onda tu činjenicu (A = c) neće promijeniti da li za v koristimo male vrijednosti spram c, ili koristimo za v brzine bliske brzini svjetlosti. U svim matematičkim iskazima c ostaje c.
Je li uredu?!
I po treći put ("srpska brojka", ne da se izbjeći) , kretanjem u susret ili bježeći od svjetlosti bilježit ćemo veću/manju talasnu dužinu i odgovarajuću manju/veću frekvenciju, ali ćemo množeći odgovarajuću talasnu dužinu i odgovarajuću frekvenciju opet dobiti istu konstantu za c - brzinu svjetlosti u vakuumu.
Je li uredu?
I sada moje "tradicionalno pitanje": Ako se oko tačke P formira sfera koja nakon nekog vremenskog intervala ima poluprečnik sfere PC = x = r = ct , kojom brzinom se obistinjuje razdaljina "2r = 2ct, tj da li po formuli 2r = 2c x t ili po formuli 2r = c x 2t ? I pogledaj polako link na
animaciju 5. i razmišljaj o onome što ti oči vide i sat pokazuje. Za koje vrijeme i kojom brzinom smo dobili dužinu 2r = 2ct = CC' ?!
Ti Ajnštajnu vjeruješ, a ja mu ne vjerujem!
Vjeruješ li u argumentaciju ovog pisca udžbenika o STR:
Vida J. Žigman, professor Fizičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu u udžbeniku “Specijalna teorija relativnosti” (II izdanje 1997.) na strani 175 piše:
“Dve čestice, od kojih se svaka u odnosu na proizvoljni inercijalni sistem reference S, kreće brzinom manjom od c (ili brzinom jednakom c, kada su u pitanju fotoni), mogu imati međusobnu relativnu brzinu u odnosu na S veću od c ( i najviše jednaku 2c ). Međutim, zapazimo da pojam “međusobna relativna brzina” nema fizičkog smisla. Ne postoji fizički objekat koji bi se kretao tom brzinom. Brzina jedne čestice u odnosu na drugu česticu je svakako manja od c (ili jednaka c) u skladu sa zakonom transformacije brzine.”
Ovaj pomenuti "zakon o transformaciji brzine" nije prirodni zakon, već
Ajnštajnova imrovizacija!