Forum Klix.ba

Pitanje za moderaciju - šta mislite o temi Strategija visokog obrazovanja u BiH: Društveni vs. tehnički fakulteti?

Ako mislite da takva tema može biti nešto više od flamewara, otvorite je.

LaCici wrote:

skyhs0168 wrote:ma ja uopce nevidim bit u tome da polazemo bosanski jezik za ekonomski fakultet , kako ce tu vidjet ko je vise sposoban za fakultet ...bolje da smo radili IQ test nego bosanski jezik

Naprotiv, ja mislim da bosanski treba da ostane obavezan na prijemnom bez obzira na fakultet. Nije u redu da jedan akademski gradjanin govori i pise "njiha" "moro" "radijo" i slicno, a sigurno ih je 70% takvih. Ja sam zavrsila ekonomski fakultet i susrela sam se sa masom studenata koji nemaju pojma o pravopisu, a sutra ce se nazivati dipl. ecc. I da naravno, i ja mislim da je neophodan i IQ test.

Još da uvrstimo i neki kurs govora (malo logopedije, malo retorike) , gdje bi nam bio kraj?
Naježim se kada čujem akademske građane kako pauziraju između svake riječi: eeeeeeeeeeeeee, aaaaaaaaaaaaa, ovaaaaj ovaaaj, oni, ovi...

dupli

.

skyhs0168 wrote:Ovo je jedno pitanje iz primjera prijemnog ispita za ekonomski fakultet u Sa.

Ako moze netko da mi objasni sta je ovdje tema, rema i sema... koje su razlike... i kako ih prepoznati .

Hvala, nitko od mojih poznanika nije znalo pa ovdje pitam.


7. U rečenici Zlatko je bio na moru dio "je bio na moru" se naziva:

a) tema b) rema c) sema

je li ovo bilo na Sarajevskom univerzitetu?

haman da je neko od uvaženih profesora ekonomista čuo za tu temu i remu po prvi put dok je sam ili uz pomoć studenata prevodio neku knjigu, tj. plegijatio pa napis'o poslije da je on autor knjige, poslije silnih fusnota i pobrojanih literatura korišćenih tokom mukotrpnog rada stvaranja "naučnog djela"

ja prvi put čuh za ovo tema rema šema, kao i svi mi s ovih prostora

------------------
međutim, nađoh ovo na internetu, zanimljivo
pa mi je i drago što naučih nešto novo danas

http://www.hrvatskiplus.org/index.php?o ... mitstart=1

U takvu članjenju teksta ne sudjeluje rečenica kao gramatička jedinica, nego rečenica kao komunikacijska jedinica. (U teoriji koja se time bavi, a u skladu s onim što smo načelno rekli o razlici između gramatike i komunikacije, rečenica se kao gramatička jedinica naziva potencijalnom, a rečenica kao komunikacijska jedinica aktualnom veličinom.) U njemu se rečenica ne člani na subjekt, predikat, objekt i priložnu oznaku (u tome im se slučaju mogu pridružiti i atribut i apozicija), nego na temu i remu, tj. na ono što je uvjetovano kontekstom (tema) i na ono što nije uvjetovano kontekstom (rema). Ono je što je uvjetovano kontekstom (tema) neinformativno, a ono što nije uvjetovano kontekstom (rema) – informativno. Rema je ono što nosi (bitnu) informaciju. To je razlog zašto tekst ekonomizira na račun teme, a ne na račun reme. (Tema se još zove i obavijesnim subjektom, a rema obavijesnim predikatom. U skladu se s time i struktura o kojoj je riječ naziva obavijesnom strukturom.)

dakle, rečenica kao komunikacijska a ne gramatička jedinica

i hajmo reći, za ekonomistu je bitno da zna šta je tema a šta rema

ružmarin-a wrote:

skyhs0168 wrote:Ovo je jedno pitanje iz primjera prijemnog ispita za ekonomski fakultet u Sa.

Ako moze netko da mi objasni sta je ovdje tema, rema i sema... koje su razlike... i kako ih prepoznati .

Hvala, nitko od mojih poznanika nije znalo pa ovdje pitam.


7. U rečenici Zlatko je bio na moru dio "je bio na moru" se naziva:

a) tema b) rema c) sema

je li ovo bilo na Sarajevskom univerzitetu?

haman da je neko od uvaženih profesora ekonomista čuo za tu temu i remu po prvi put dok je sam ili uz pomoć studenata prevodio neku knjigu, tj. plegijatio pa napis'o poslije da je on autor knjige, poslije silnih fusnota i pobrojanih literatura korišćenih tokom mukotrpnog rada stvaranja "naučnog djela"

ja prvi put čuh za ovo tema rema šema, kao i svi mi s ovih prostora

------------------
međutim, nađoh ovo na internetu, zanimljivo
pa mi je i drago što naučih nešto novo danas

http://www.hrvatskiplus.org/index.php?o ... mitstart=1

U takvu članjenju teksta ne sudjeluje rečenica kao gramatička jedinica, nego rečenica kao komunikacijska jedinica. (U teoriji koja se time bavi, a u skladu s onim što smo načelno rekli o razlici između gramatike i komunikacije, rečenica se kao gramatička jedinica naziva potencijalnom, a rečenica kao komunikacijska jedinica aktualnom veličinom.) U njemu se rečenica ne člani na subjekt, predikat, objekt i priložnu oznaku (u tome im se slučaju mogu pridružiti i atribut i apozicija), nego na temu i remu, tj. na ono što je uvjetovano kontekstom (tema) i na ono što nije uvjetovano kontekstom (rema). Ono je što je uvjetovano kontekstom (tema) neinformativno, a ono što nije uvjetovano kontekstom (rema) – informativno. Rema je ono što nosi (bitnu) informaciju. To je razlog zašto tekst ekonomizira na račun teme, a ne na račun reme. (Tema se još zove i obavijesnim subjektom, a rema obavijesnim predikatom. U skladu se s time i struktura o kojoj je riječ naziva obavijesnom strukturom.)

Nikad cula ni za temu, ni za remu ni za semu (shemu?). A nesto kao znam o gramatici, pravopisu...

I ovo sto je ruzmarin postirala je isto totalna novost.

Fakat, nikad čula za remu, semu...pa ni temu u rečenici.

seln wrote:"Zlatko je bio na moru" = subjekat, predikat, objekat...kakva tema, kakva rema.

Upravo to.

A, OT - u potpunosti se slažem s atkom.

A moze li meni neko reci kad se pojavljuju teme, seme i ....kako ono drugo bi... rema, da...U SH-HS jeziku ih nismo koristili u nastavi, pa otkud sad...je li to ovo otkako imamo bosanski jezik ili sta?
Za upis na fakultet nije lose znati neke osnovne stvari iz gramatike, ali teme i seme...hm ...
I taj citat iz Starac i more...ja sam knjigu citala dva-tri puta, ali recenice se ne bih sjetila. Inace, volim citati, ali da pamtim recenice (jedino volim zapisivati neke recenice ili odlomke)......Vazno je shvatiti djelo, uporediti sa drugim djelima, vazno je znati sta je tema , a neke velike misli ne pamtimo iz svih djela, nego svako ima neko djelo koje ga se dojmi vise od drugih. I jos za upis na fakultet da je bitno i jos na ekonomski ...nidje veze..

Je li "los" prilog ili pridjev? Joj, pospana sam...Ako lupam - oprostite

Esja wrote:Je li "los" prilog ili pridjev? Joj, pospana sam...Ako lupam - oprostite

Trebao bi biti pridjev. U principu: pridjev opisuje imenicu, a prilog opisuje glagol.

lilla wrote:U školi smo učili i da naš jezik ima 5 promjenljivih i 5 nepromjenljivih vrsta riječi, tako da smo priloge svrstavali u one riječi koje ne mijenjaju svoj oblik, a vidi:

Željini igrači su odigrali loše u prvom poluvremenu. Mislili smo da će drugo poluvrijeme igrati lošije. Ispostavilo se da su od svih prošli najlošije.

Hm, ni meni ovo nije jasno....Ima li neko da pojasni? Da ovo nije neki izuzetak ("svako pravilo ima izuzetak" )

seln wrote:A ja sve kontam zasto je drzava u qurcu...a ono, obrazovanje se izvlaci iz guzice. Cuj, rema....
"Zlatko je bio na moru" = subjekat, predikat, objekat...kakva tema, kakva rema.
I ove recenice iz knjiga...mora li se citavo djelo nauciti napamet? Ako mora, moraju li se sve lektire nauciti napamet?
I je li ucenje napamet dokaz da je neko nacitan?

"Zlatko je bio na moru" - subjekt, objekt, POM (prilozna oznaka mjesta)

Esja wrote:

lilla wrote:U školi smo učili i da naš jezik ima 5 promjenljivih i 5 nepromjenljivih vrsta riječi, tako da smo priloge svrstavali u one riječi koje ne mijenjaju svoj oblik, a vidi:

Željini igrači su odigrali loše u prvom poluvremenu. Mislili smo da će drugo poluvrijeme igrati lošije. Ispostavilo se da su od svih prošli najlošije.

Hm, ni meni ovo nije jasno....Ima li neko da pojasni? Da ovo nije neki izuzetak ("svako pravilo ima izuzetak" )

Pridjevski prilozi kao posebna vrsta priloga

Promjenjiva vrsta riječi "pridjevi" se u rečenici mogu koristi kao prilozi, dobivaju funkciju priloga i kategorišu se kao pridjevi.

dobar, dobra, dobro su gramatički oblici pridjeva dobar i odgovaraju na pitanje kakvo je nešto? tj. opisuju svojstvo ili stanje imenice.

Ali ako upotrijebimo ovaj primjer u funkciji priloga, onda će se pridjev odnositi na radnju, znači na glagol ili pridjev, tj. na način na koji se vrši radnja. Prilog ćete prepoznati po srednjem rodu jednine: dobro, loše, jako (dobro), bučno...

On je to dobro uradio. => Kako je to uradio? Kako je urađeno? -Dobro!

jako dobro => jako se odnosi na pridjevski prilog dobro, radi se o 2 priloga (kako je to uradio? Kako je urađeno? - dobro)

j**** ti novinara i urednika koji mu odobri ovo
http://sportsport.ba/bh_fudbalp-44465.htm

Kako se pisu turcizmi, sa meko ili tvrdo slovo dj/dz?
Npr. fildzan ili fildjan, dzaba ili djaba, dzezva ili djezva...?

Esja wrote:Kako se pisu turcizmi, sa meko ili tvrdo slovo dj/dz?
Npr. fildzan ili fildjan, dzaba ili djaba, dzezva ili djezva...?

fildzan, dzaba, dzezva

Hvala vam, ali dobila sam malo iscrpniji odgovor na pvt......i nije uvijek tvrdo, nekad je i meko .

Evo još jedan... http://sportsport.ba/ino_fudbalp-47463.htm

Esja wrote:Hvala vam, ali dobila sam malo iscrpniji odgovor na pvt......i nije uvijek tvrdo, nekad je i meko .

nema tvrdih i mekanih slova, vec ti je to neko rekao
pa ako vec ucis, nauci i to

plain vanilla wrote:

Esja wrote:Hvala vam, ali dobila sam malo iscrpniji odgovor na pvt......i nije uvijek tvrdo, nekad je i meko .

nema tvrdih i mekanih slova, vec ti je to neko rekao
pa ako vec ucis, nauci i to

ja sam tako ucila u skoli, a ako nisu nastavnici i profesori bili kompetentni za ono sto rade, onda je njihova greska

pa dobro, covjek uci dok je ziv

lilla wrote:Nije naravno, ali ti si pitala za ove tri riječi

Ma ta tri sam uzela kao primjer...a pitala sam, uopste, za turcizme....ali HVALA na odgovoru.

plain vanilla wrote:pa dobro, covjek uci dok je ziv

Da. Nauci me onda zasto se vise ta slova ne zovu tvrdo i meko. Je li to neki "poslijeratni" jezik?

Esja wrote:

plain vanilla wrote:pa dobro, covjek uci dok je ziv

Da. Nauci me onda zasto se vise ta slova ne zovu tvrdo i meko. Je li to neki "poslijeratni" jezik?

slovo kao slovo ne moze biti ni tvrdo ni meko
ali izgovor nekog glasa moze biti meksi i i tvrdji
moguce da su zato nazvali ta slova tvrdim i mekim