Edin H. wrote:sefa77 wrote:...uvezao sam automobil u oktobru 2011, kupljen u Njemackoj od auto kuce, placena faktura bankovno iz Sarajeva "SWIFT", izvozna deklaracija, Eur1, cak sam i dobio porez nazad iz Njemacke, al nasa "objektivna" carina nije priznala nista od toga i prekrsila je clan 26. koji mene stiti jer je automobil placen fakturno, dobiven porez nazad i sva ostala prateca dokumentacija je 100000% ispravna, oni su mi lijepo sa 21.000KM digli carinsku osnovicu na 35.000KM, sto sam naravno odbio da potpisem i ulozio sam zalbu, koja je otisla u UINO itd, pa u Regionalnu ured u Banja Luku, onda je ova čundara od drzave nakon 3 mjeseca maltretiranja poslala Eur 1 na provjeru u Njemacku sto traje vise od godinu dana!! Nisu mi dozvolili da registrujem automobil, tako da dok taj Eur1 ne dodje iz Njemacke ja ne mogu voziti auto...TREBA MI ADVOKAT, JER HOCU DA TUZIM CARINU...
...naravno da sam se raspitao prije uvoza o vrijednostima automobila, kao i o članovima zakona koji mene kao uvoznika stite!! TRENUTNO CARINA KRŠI član 26., gdje pise da je fakturno placanje uz dokaze SWIFT itd, dovoljan dokaz o vrijednosti necega, naravno svi papiri sa moje strane su 1000000000% ispravni.
Nije bas tako, ko ce platiti covjeku sto auto gubi na vrijednosti dok oni vrse tu provjeru, pogotovo sto u ovom slucaju to predugo traje. Trebali bi mu dozvoliti da ocarini auto na osnovu papira koje on posjeduje, pa ako mogu dokazati drugacije, neka traze dodatna sredstva poslije.
Nema fleksibilnosti.
Naravno da postoji opcija carinjenja na bazi privremenih podataka, i tu mogućnost mu je trebao i morao predložiti njegov špediter. Međutim, u tom slučaju uvoznik, ili njegov zakonski zastupnik, u obavezi su podnijeti bankovnu garanciju na cjelokupan iznos pretpostavljene "pune" stope carine (16%) kao i 17% za pdv, a to je, vjerovatno, špediteru veći iznos koji će mu duže vremena biti nepotrebno i nenaplativo angažovan, tako da mu je tu opciju prikrio. Ili jednostavno - za nju nije ni znao.
Ja sam ovom @sefi već djelomično odgovorio na drugoj temi ovdje, na ovo isto pitanje, ali je on to zanemario i nastavio tragati za advokatom, bez pokušaja da promisli o pritisku na špeditera, koji je u obavezi da ga zastupa i štiti u ovakvim postupcima.
Ovdje se radi o dva postupka, o dvije pravne radnje iz ZOCP: prvom se utvrđuje carinska vrijednost uvezene robe, koja će kasnije predstavljati osnovicu za carinjenje i plaćanje fiskalnih dadžbina, a drugom radnjom utvrđuje se vjerodostojnost dokaza o porijeklu robe - Obrasca EUR1, i za oba postupka su utvrđena pravila, odnosno, postupanje u ovim radnjama mora biti izvršeno po propisima.
Vjerujući u @sefine navode o priloženoj dokumentaciji, izvjesno je da postoji regularnost u njihovom osiguranju radi utvrđivanja carinske vrijednosti robe primjenom člana 26. ZOCP, i uvoznik je ispravno postupio ulažući žalbu. Rok za odgovor na žalbu je 30 dana od dana njenog prijema, a ukoliko ni tada nema odgovora, primjenjuje se ZUP BiH. Špediter (deklarant) je ovo morao znati, ovo su elementarna pitanja na polaganju ispita za međunarodnog otpremnika. Iasto tako, uložena žalba ne odlaže primjenu sporne odluke, izuzev u posebnim slučajevima, i u onim u kojim uvoznik može obezbjediti bankovnu garanciju za pokriće carinskog duga.
Međutim, carinski organi su posumnjali i u vjerodostojnost EUR-a. Naši i EU propis nalaže da izvozna carinarnica odgovori na zahtjev za provjeru obrasca EUR1 u roku od 6 mjeseci, a ako nije, onda na ponovljen zahtjev u roku od 4 mjeseca. Ukoliko i tada ne odgovori, carinarnica koja je poslala upit ima pravo da odbije pravo na carinske preferencijale, i primjeni punu stopu za carinjenje.
Razlozi koji mogu postojati kod naknadne provjere dokaza o porijeklu (EUR1, Izjava na fakturi), mogu biti:
- da pečat u rubrici 11 obrasca EUR1 ne odgovara, nije podudaran sa ranije dostavljenim pečatima,
- da se oznaka na robi ili ambalaži odnosi se na drugu robu,
- da nisu usaglašeni svi podaci sa EUR1 sa drugom pratećom dokumentacijom,
- da se uvoz robe se vrši iz države koja nije specifična za tu vrstu robe itd.
Ukoliko izvozna carinarnica ne odgovori na upit BiH carinarnice na provjeru EUR-a u roku od ukupno 10 mjeseci, BiH carinarnica će odbiti pravo uvoznika na carinjenje po sniženoj stopi (ove godine 3%), i obračunati carinske dadžbine po stopi od 16%, uz 1% carinske evidencije, a na sve to zajedno i 17% za pdv, tako da konačan obračun može da bude mnogo viši od spornog, čak i u slučaju da carinarnica prihvati carinsku vrijednost prema priloženim dokumentima, uz član 26. ZOCP-a.
ne kažem ja, uzmi ti advokata, nek i kolege zarade, al na kraju ti ništa neće pomoći.
