Forum Klix.ba

Brovis d.d., Visoko

Krin, Zenica

jedno maštovito predstavljanje firme
http://www.prodist.ba/index-bih.php?izbor=book

Vinmetal, Žepče

Belif, Jelah, Tešanj

Evo onih što proizvode čičkovo ulje:
Preduzeće EZ d.o.o. Kaćuni- Busovača egzistira od 1989. godine. Na tržištu je prisutno s tri različita ali međusobno povezana proizvodna programa i to:


pogon_plasticne_ambalaze.jpg


• Program proizvodnje sredstava za održavanja higijene (kućna hemija),
pod prepoznatljivim imenom TISal.
• Program proizvodnje kozmetičkih preparata pod nazivom "Royal line"
• Program proizvodnje ekološki prihvatljive brizgane i puhane ambalaže koja se koristi kako za zadovoljenje vlastitih potreba tako i za potrebe drugih proizvođača (PET, PE i PP).

blistal im je bolji od pronta provjereno

Hajde, jos, upoznajte nas bolje s BH proizvodima ima nas koji pazimo na zemlju porijekla

seldzuk wrote:378
Ukoliko čovjek nema kad gledati odakle je određeni proizvod, najjednostavniji način je da pogleda prve cifre bar-koda. Ukoliko su to cifre 378, taj proizvod je proizvod firme koja je prijavljena u BiH kao proizvođač. Pošto naše firme jako rijetko nešto proizvode izvan BiH, taj je broj siguran pokazatelj u 95% slučajeva(nek me neko ispravi ako griješim). Evo nešto o bar-kodu:

Zašto EAN bar kod?

EAN sistem je jedinstven međunarodni sistem šifriranja, označavanja i identifikacije. Nastao je kao europski sistem (European Article Numbering - Evropsko numeriranje proizvoda), te njegovim prihvaćanjem od velikog broja država, on ubrzo postaje svijetski sistem. Baziran je na jednom od najprihvaćenijih metoda automatske identifikacije, i postavlja standarde koji predstavljaju važan element automatizacije poslovanja i efikasne komunikacije između različitih poslovnih partnera na nacionalnom i međunarodnom nivou. Sačinjavaju ga multisektorski standardi za jedinstvenu identifikaciju proizvoda (potrošačkih, zbirnih, transportnih pakovanja), usluga i lokacija (koje mogu biti: pravne kao npr. tvrtka, funkcionalne - npr. računovodstveni odjel, i fizičke - npr. skladište i sl.), standardi za prikazivanje dodatnih informacija, standardi za bar kod simbole i standardne EANCOM poruke u vidu elektroničke poslovne dokumentacije.

EAN oznaka je jedinstvena u svijetu i njeno pravilno korišćenje onemogućuje dodjelu iste oznake različitim objektima (proizvodima), a time i zabunu i probleme koji bi u tom slučaju nastali.

Struktura EAN bar koda

Struktura EAN koda je standardna : sastoji se od grupe brojeva koji sadrže podatak o:
- zemlji porijekla robe,
- proizvođaču i
- samom proizvodu.

Samo da ispravim lapsus, nije 378, već 387.

seldzuk wrote:Krin, Zenica

I "Profit" Sarajevo u ulici Džemala Bijedića radi izvrsna sigurnosna vrata.

Ljudi se često šprdaju sa pričom o bh. proizvodima. A suština u svemu tome je država, potpomognuta od strane građana koja gura domaće proizvođače. Kako i koliko države guraju vlastite proizvode možemo vidjeti i na primjeru Amerike poslije WW2 i evropskih zemalja: Dobićete pomoć, ali će ona biti u vidu proizvoda iz USA. Francuzi, dobićete pomoć, ali ćete pustiti da vam holivudski film uđe i uništi vašu produkciju(poznavaoci filma znaju bolje, ali koliko je meni poznato Francuzi su pred onaj rat imali najjaču filmsku produkciju. I brojni drugi primjeri, npr. predsjednici na važnim sastancima lobiraju za kupovinu aviona - i civilnih i vojnih.
Ljudi ne shvataju da je Jugu srušila "Milka" čokolada. Onog momenta kada je Jugoslavija dopustila nekontrolisani uvoz u zemlju koja je dotad imala jako ograničen uvoz, sama je sebi potpisala ekonomsko samoubistvo. Proizvodi i proizvođači koji nisu iskušali konkurento tržište začas su gurnuti u stranu.
A sad reci nekom jugonostalgičaru: Bi li jeo zorinu čokoladu umjesto milke. Bi, ali u linburgu.

papacja wrote:

seldzuk wrote:378
Ukoliko čovjek nema kad gledati odakle je određeni proizvod, najjednostavniji način je da pogleda prve cifre bar-koda. Ukoliko su to cifre 378, taj proizvod je proizvod firme koja je prijavljena u BiH kao proizvođač. Pošto naše firme jako rijetko nešto proizvode izvan BiH, taj je broj siguran pokazatelj u 95% slučajeva(nek me neko ispravi ako griješim). Evo nešto o bar-kodu:

Zašto EAN bar kod?

EAN sistem je jedinstven međunarodni sistem šifriranja, označavanja i identifikacije. Nastao je kao europski sistem (European Article Numbering - Evropsko numeriranje proizvoda), te njegovim prihvaćanjem od velikog broja država, on ubrzo postaje svijetski sistem. Baziran je na jednom od najprihvaćenijih metoda automatske identifikacije, i postavlja standarde koji predstavljaju važan element automatizacije poslovanja i efikasne komunikacije između različitih poslovnih partnera na nacionalnom i međunarodnom nivou. Sačinjavaju ga multisektorski standardi za jedinstvenu identifikaciju proizvoda (potrošačkih, zbirnih, transportnih pakovanja), usluga i lokacija (koje mogu biti: pravne kao npr. tvrtka, funkcionalne - npr. računovodstveni odjel, i fizičke - npr. skladište i sl.), standardi za prikazivanje dodatnih informacija, standardi za bar kod simbole i standardne EANCOM poruke u vidu elektroničke poslovne dokumentacije.

EAN oznaka je jedinstvena u svijetu i njeno pravilno korišćenje onemogućuje dodjelu iste oznake različitim objektima (proizvodima), a time i zabunu i probleme koji bi u tom slučaju nastali.

Struktura EAN bar koda

Struktura EAN koda je standardna : sastoji se od grupe brojeva koji sadrže podatak o:
- zemlji porijekla robe,
- proizvođaču i
- samom proizvodu.

Samo da ispravim lapsus, nije 378, već 387.

Evo ispravljeno. Hvala na upozorenju. Piso u kasne sate, šta ćeš.

Meni je recimo ovo primjer jednog korektnog odnosa Slovenaca. Možda su primijetili da su se i nama popeli navrh glave njihovo mlijeko i poli salame. Al, kad si investirao, drugačije ću i ja gledat na taj proizvod.
Perutnina Ptuj među najvećim inostranim investitorima u BiH
Utorak, 21 Oktobar 2008

Ambasador BiH, Zdravko Dejan Begović, u pratnji ekonomskog atašea ambasade BiH u Sloveniji, Gorana Dragoljića, 21.10.2008. godine je posjetio Perutninu Ptuj. Ova poslovna grupacija u BiH, zadnjih nekoliko godina, pored prodaje, uspostavila je i cjeloviti reprodukcijski lanac peradarskog uzgoja, prerade peradarskog mesa i proizvodnje proizvoda od peradarskog mesa.



"Pri tome je Perutnina Ptuj, između ostalog, ispoštovala ambiciju BiH za jednak regionalni, entitetski i kantonalni razvoj. Uzgoj i preradu peradarskoga mesa smo uspostavili u Srbcu blizu Banja Luke, proizvodnju mesnih prerađevina u Brezi kod Sarajeva. Tamošnji kompleks, koji smo pustili u rad ove godine, najveća je inostrana investicija po sistemu od livade do visoke tehnologije, koja je u zadnje vrijeme realizirana u BiH", upoznao je ambasadora Begovića, dr. Roman Glaser.

Dodao je i to, da je ukupni opseg ulaganja, koji je Perutnina Ptuj realizirala u zadnjem periodu u BiH, približno 40 miliona eura, a da su njena kćerinska društva do sada uposlila oko 200 saradnika. U skladu s planiranom dinamikom razvoja, u narednim mjesecima uspostavit će kooperantsku mrežu uzgajivača peradara, te nastaviti s količinskim rastom u svim segmentima.

Razvojni koncept Perutninine vertikalno organiziranog lanca za pripremu proizvoda na bazi peradarskog mesa u BiH značajno doprinosi tome, da Perutnina Ptuj u BiH pored opskrbe domaćega tržišta, postane i važan izvoznik proizvodne robne marke. Zbog toga su uspostavljeni svi uvjeti, uključujući i certifikat Halal, koji su u zadnjoj godini dobila oba proizvodna poduzeća Perutnine Ptuj u BiH, navodi se u saopćenju.

Ambasador BiH u Sloveniji, Zdravko Dejan Begović, uputio je riječi pohvale menadžmentu Perutnine Ptuj na strateškim odlukama, koje su ih vodile pri uspostavljanju, predstavljenog cjelovitog koncepta pripreme hrane po europskim standardima u njegovoj državi, što je bitno poboljšalo opskrbu s kvalitetnim proizvodima, ali i jednako doprinijelo poboljšanju privredne bilance i rasta zapošljavanja u BiH. Dugoročni privredni koncept, s velikim potencijalom širenja i u narednim godinama, ukazuje na činjenicu da je Perutnina Ptuj među najvažnijim poduzećima u BiH.
Ovu stranicu svakako preporučujem svim građanima BiH, a naročito onim koji vode računa o tome šta kupuju:
http://www.kupujmodomace.ba/

Jednom sam slušao kad je Tunjo govorio nešto o monografijama kod nas. Ono što mi je zapelo za uho u toj priči bilo je to što je on rekao: da mi nemamo monografija ni o jednoj o tradicionalnih bh. industrijskih grana poput drvne, tekstilne... i spomenuo je još neke. O tim granama privrede bi i država trebala povesti računa.

Jessie B wrote:

d2 wrote:znam da je vispakov medjutim moracu te razocarati - nije kakvog okusa

Upravo. Nemam nista protiv Vispaka kao takvog ali ovaj proizvod kao i cokolada u prahu od istog proizvodjaca su obicno smece koje, ma kako da pripremim imaju bljutav okus i ostatak vrecica je morao zavrsiti u smecu.

To je što naše firme još uvijek ne znaju šta znači ulagati u razvoj - u toj grani industrije laboratorije i ostale stvari su stvar bez kojih se ne može.

80%(ovo je odokativna procjena) naših firmi pada na marketingu i distribuciji
U puno slučajeva firme imaju jako dobar proizvod koji se u nekoj lokalnoj zajednici proizvodi i prodaje. Međutim, već u slijedećoj opštini ljudi nisu ni čuli za to. Navešću primjer gotove jufke u Mostaru. Svaka domaćica nastoji da ugrabi jufku koju proizvodi jedan mostarski slastičar, dobro možda on i ne razmišlja i nema kapaciteta da od toga napravi veliki biznis. Međutim, te jufke i brzo nestane, nekad je treba čekati. U mnogo slučajeva dobar proizvod koji nije redovno na policama rastjeruje sam sebi kupce.

Nijedan tuđi proizvod me ne podsjeća na kupovinu bh. proizvoda kao ovaj. Kaže: Nije svejedno. A ja kažem: Naravno da nije svejedno, bagro agresorska, i odem kupit swity.

Napomena: Ovo nije bh. proizvod.

seldzuk wrote:

Akova -fabrika i prodaja u Bosni ali ko je vlasnik?
Racuna li se to ko BH proizvod? Ili je to mozda dijete od rodjaka......?

Kada je hrana u pitanju, domaci proizvod je nesto sto treba u sirokom luku zaobici.

e vala tema ti je za 10+!
Popizdih više pričajući ljudima da ne mogu piti Janu a očekivati dobru penziju...
Nama je vazda tuđe bilo bolje i tako je i ostalo
Ja ne mogu kupovati domaće farmerke, majice, računare, i sl. ali kupujem VODU, mlijeko i mliječne proizvode, brašno i sve "Klas"-ovo, tariguz i slično, ulje, kafu... itd., itd,
I

seldzuk wrote:Vitaminka, a.d. Banjaluka

bez uvrede ali meni ovo nije domaci proizvod...kupujem NASE proizvode iz gracanice
"Vegy" - prerađevine od voća: džemovi, marmelade, kompoti.
"Fruby" - prerađevine od povrća: đuveć, ajvar, pasterizirani krastavci, paprike, cvekla, miješane salate, feferoni, kečap, paradaiz koncentrat, itd.
"Swity" - sokovi i sirupi: voćni sokovi, bistri sokovi, sirupi, voćni sirupi, tetrapak sokovi, dojpak sokovi.
Organski proizvodi - kompoti: šumska jagoda, šumska borovnica, šumska kupina, šumska malina, džemovi: šumske kupine, šumska malina, marmelada šipak, pasterizirani krastavac, i pasterizirana cvekla.

a nepada mi napamet kupovat ovu vodu

seldzuk wrote:Vitinka, a.d., Kozluk - flaširanje vode

pored nase sarajevske ili ilidžanski dijamant pa i kiseljak

nase mlijeko..bihacka mljekara preporucujem svima..pogotovo onima koji imaju malu djecu a vole mlijeko

sve to stoji, medjutim, ja npr. imam pravo osjetljiv zeludac na nekvalitetnu hranu, i tako ja u duhu kupujmo domace, i kupim, i sta se desi... zavrsim u bolnici povracajuci po 3-4 dana. i to mi se desilo od nekoliko domacih proizvoda... zato lijepi moj slovenac, ako ce mi domaci skoditi zdravlju...

bh. proizvodu fale inžinjeri prehrane, mašinstva, tehnolozi, na kraju i sposobni marketari.

prvo uspostaviti core-quality, pa ga onda kititi.

jer nema ekonomskog patriotizma, ako nešto zaista ne valja.