Evo neko je gore postirao jako dobar clanak Jutarnje Lista. Dosta dobra analiza i korektnost informisanosti i podataka. Niti jedna BH novina nikada skoro nije izbacila ovakav jedan clanak o ekonomiji i novcu !
Ne moramo oupste biti posebno obrazovani niti ekonomisti da bi svatili zasto se desilo ovo na Islandu ! Kada dugo i jako puses u balon,onda mora da pukne.Ili narodnim jezik, kada skocis a ne mozes reci HOP!
Island: Život u bankrotiranoj zemlji
Pišu: Tanja Rudež, Nikolina Šajn
Foto: AP, AFP
Premijer upozorava da će mnogi izgubiti novac, a banka poručuje štedišama da ne dolaze po svoj novac. Dobro došli u Island, malu zemlju u vrtlogu velike krize
Imalo se novca, mnogo se trošilo i dobro živjelo - jednostavno je rekao David Kalendarić-Babić (24), mladi kompjutorski stručnjak iz Reykjavika. Rođen u Zagrebu, David od svoje 14. godine živi na Islandu, fascinantnoj “zemlji leda i vulkana”. Sve donedavno Island je bio simbol izvanredno prosperitetne zemlje čijih je 300.000 stanovnika, što je populacija zagrebačke Dubrave, uživalo u životnom standardu koji je među najboljima na svijetu. A onda se ta bogata zemlja praktički našla pred bankrotom i u kratkom su roku nacionalizirane tri najveće islandske banke, među kojima i druga po veličini Landsbanki, u kojoj je radio i David Kalendarić-Babić.
- Radio sam do 1. rujna, a onda mi nisu produljili ugovor jer se već slutila kriza. Večeras sam pričao s kolegama iz Landsbanki pa su mi rekli da je 500 zaposlenika banke u jednom danu
Svaki Islanđanin se od 2003. u prosjeku obogatio za 45 posto
dobilo otkaz. Svi dečki s kojima sam radio dobili su otkaz - ispričao je David u telefonskom razgovoru.
Iluzija bogatstva
Upravo su s bankama i počele islandske nevolje. Kada je premijer David Oddsson, danas guverner središnje banke, 90-ih počeo provoditi tržišne reforme i privatizirati državna poduzeća, financijski je sektor liberaliziran. Banke su počele naočigled rasti.
Budući da je novac tada globalno bio jeftin, posuđivale su po cijelome svijetu, a potom bez mnogo razmišljanja taj isti novac posuđivale tvrtkama i poduzetnicima. Nova generacija ambicioznih mladih poslovnih ljudi, od kojih su mnogi ekonomiju studirali na američkim sveučilištima, agresivno je krenula u šoping po inozemstvu. Kupovali su udjele u poznatim tvrtkama u Britaniji, gdje su samo 2004. uložili gotovo 900 milijuna funti. Masovno su kupovali i poduzeća po Danskoj i u SAD-u, a u jednom trenutku islandski Actavis trudio se (neuspješno) kupiti i hrvatsku Plivu.
Zlatna je groznica u Islandu stvorila iluziju bogastva. - Mnogo ljudi moglo je lako dobiti stopostotni kredit za auto ili stan. Primjerice, nije bila rijetkost da dvadesetogodišnjaci voze vrlo skupe aute koje su u potpunosti kupili na kredit - rekao je David.
Vrijeme bezbrižnog uživanja u Plavoj laguni čini se da je prošlo, no možda je pravo vrijeme za turiste: drastično je pala vrijednost krune, pa je sve jeftinije
Bogatstvo prosječnih građana od 2003. poraslo je za 45 posto, a ulagali su uglavnom upravo u kuće i automobile. Kredit za skupi terenac mogao se preko interneta dogovoriti doslovce u 10 minuta i to bez ikakvog pologa.
U početku golemi zajmovi koje su banke uzimale da bi mogle davati kredite nisu bili problem - uvijek su mogle uzeti novi zajam da bi otplatile vlastite dugove. No, prošle su zime stručnjaci počeli upozoravati da je počela kreditna kriza.
Do ovog ljeta situacija se toliko pogoršala da više nitko nije htio posuđivati novac nikome, a najmanje islandskim bankama, koje su postale toliko goleme da je bilo jasno da, ako bude potrebe, mali Island sa svojih dvije milijardi eura deviznih rezervi i 14,7 milijardi eura BDP-a, ne može pokriti imovinu svojih banaka - velik dio u nenaplaćenim kreditima - koja je dosegla 100 milijardi eura. Tri su najveće banke - Kaupthing, Landsbanki i Glitnir istodobno imale višestruko više klijenata nego što je cijela država imala stanovnika.
Neizbježan pad standarda
Budući da su bez mogućnosti novog zaduživanja banke došle na rub kolapsa, ovog je tjedna islandska vlada bila prisiljena uvesti novi zakon prema kojem je sebi dala praktički neograničene ovlasti kada su u pitanju financije. Privatizirane su sve tri najveće banke u zemlji, praktički cijeli bankarski sektor. Vlada je objavila da garantira uloge svojim građanima
Bezbrižni i bogati? Islanđani su do jučer bili bezbrižni i bogati, a danas su na rubu bankrota i u panici
u islandskim bankama.
Već ranije su, u strahu da bi Island mogao početi tiskati novac, investitori počeli zaobilaziti islandsku krunu, pa je tečaj počeo padati. U odnosu na prošlo ljeto kruna je izgubila polovicu vrijednosti, a još 30 posto samo u ponedjeljak. Kako se na Islandu uvozi gotovo sve osim ribe, porasle su i cijene automobila, namještaja, hrane. Inflacija je nedavno dosegla 14 posto. Od ovog tjedna mediji pišu kako su mnogi stanovnici počeli kupovati zalihe brašna, šećera i tjestenine, iako drugi tvrde da pretjeruju. Rastu i rate kredita jer su vezane uglavnom na yen i švicarski franak i jer su kamate na stambene kredite dosegle 15 posto. Tisuće ljudi kredit više jednostavno ne može otplaćivati. Premijer Geir Haarde upozorio je građane da će se dogoditi “neizbježan pad životnog standarda”.
Nitko to nije ni zamišljao
David Kalnedarić-Babić posljednjih je dana u Reykjaviku bio svjedokom goleme panike koja je zavladala. - Kriza je Islanđane zatekla nespremnima; još prije šest mjeseci nitko nije
Zagrepčanin David na Islandu je radio u banci koja je u jednom danu otpustila 500 ljudi ‘Imalo se novaca, dobro se živjelo. A onda se sve srušilo’
mogao ni zamisliti da će se ovo dogoditi. Ljudi koji imaju novce u fondovima u Landsbanki pokušali su povući svoje novce van, no nisu mogli. Mnogo je ljudi iz inozemstva, posebice iz Velike Britanije, imalo novac u Landsbanki. Svi su oni sada strašno ogorčeni što su vjerovali Björgólfuru Gudmundssonu, bivšem vlasniku Landsbanki - ispričao je David. Islandska se kriza širi i izvan granica tog otoka. Oko 300.000 britanskih štediša u online banci Icesave, filijali Landsbanki, već tjedan dana ne mogu do svog novca, baš kao ni 120.000 nizozemskih klijenata. Vlada u Reykjaviku ni u jednom trenutku nije najavila da bi mogla garantirati i njihove uloge.
Sada se očekuje da će Island krenuti s velikom rasprodajom udjela u stranim tvrtkama - vlada ih se želi riješiti što je prije moguće kako bi novac upotrijebila za sprečavanje nacionalnog bankrota. Raspravlja se i o prodaji 40 posto strane imovine mirovinskih fondova, koji vrijede 11 milijardi funti, kako bi se došlo do konvertibilnih valuta i spriječilo daljnje slabljenje krune.
Samo stari pamte loše dane
Brojni novinari iz inozemstva napeto u Reykjaviku prate dramatični razvoj krize. - Novinari ispituju ljude sjećaju li se takvih kriza ranije na Islandu. No, treba imati na umu da Islanđani nikad nisu bili ovako bogati da bi se suočili s ovakvom krizom. Islanđani su do prije nekoliko desetljeća bili jedna od najsiromašnijih europskih nacija i živjeli su uglavnom od ribarstva. U međuvremenu, financijski je sektor na Islandu postao jedan od glavnih gospodarskih grana - rekao je David Kalendarić-Babić.
Tri su banke imale više klijenata nego Island stanovnika. Sad su sve tri u krizi.
Stariji Islanđani njegovu generaciju zovu “Krutt-kynslotin” - generacija za tetošenje - koja je oduvijek živjela dobro i ne sjeća se loših dana, kada su Islanđani dobru ribu slali u izvoz, a jeli ostatke. Nova je generacija urbana, živi dobro, zalazi u barove s organskom kavom, sluša Björk. No, iako su sada uspaničeni i uplašeni za svoju egizstenciju, još su optimistični i nadaju se rješenju krize.
- Cijela je zemlja u iščekivanju, Island je zatražio pomoć od Rusije, a raspravlja se i o mogućnosti ulaska u EU - ispričao je David Kalendarić-Babić koji sada traži posao i živi od pomoći za nezaposlene. - Javio sam se na natječaj u maloj kompjutorskoj tvrtki, no taj je natječaj u međuvremenu povučen jer su shvatili da ne mogu zapošljavati nove ljude. Nezaposlenost sada raste svakodnevno - rekao je.
Samo obrazovanje, Master, samo obrazovanje, 
