Evo ga gospodjica lajcak nastavlja sa svojom listom idiotizama
Intervju – Lajčak: EU garant stabilnosti i opstanka RS
Međunarodni predstavnik u BiH Miroslav Lajčak smatra da ustavna organizacija zemlje, kakva je sada, ne bi trebalo da bude prepreka na evropskom putu BiH, posebno u ovoj fazi.U intervjuu Srni Lajčak ističe da je Republika Srpska (RS) politički stabilna i da ima dobre ekonomske rezultate, ali da je u interesu BiH da oba entiteta budu prosperitetna.
SRNA: Gospodine Lajčak, da li ste optimista po pitanju postizanja dogovora lidera šest stranka o tranziciji OHR-a u Kancelariju specijalnog predstavnika Eu (EUSR)?
LAJČAK: Dogovor šest lidera vladajuće koalicije svakako je dobra stvar, jer su to ljudi koji su od građana dobili odgovornost da vode ovu zemlju. To su strane koje su nominovale svoje predstavnike u državne institucije i naravno, da bi te institucije radile kako treba, trebamo da imamo dogovor i saglasnost lidera oko ključnih pitanja.
Svaki od dosadašnjih sastanaka lidera donio je nešto konkretno i predstavlja pomak za BiH. Posebno su bili značajni sastanci lidera u deblokadi evropskog puta BiH. Mostarska deklaracija i Akcioni plan iz Sarajeva odigrali su ključnu ulogu za potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju /SSP/.
Zato je dobro da je dogovoren sljedeći sastanak, jer ima niz pitanja o kojima treba razgovarati s ciljem da bude ubrzan rad institucija.
Znamo šta treba da bude urađeno i cilj tog sastanka je da razgovaram sa liderima o preostalim pitanjima i o tome kako da budu riješena ta pitanja, od kojih su najznačajnija pitanje državne imovine, nepokretne vojne imovine i statusa Brčkog.
Što se tiče zatvaranja i tranzicije OHR-a, odgovornost i odluka za to je na državama članicama Savjeta za provođenje mira u BiH.
SRNA: Kojih pet ciljeva i dva uslova moraju biti ispunjena da bi se došlo do tranzicije OHR-a u EUSR i koji su u ovom trenutku sporni? U okviru kojih ciljeva i uslova očekujete najviše nesuglasica, a gdje je već postignut dogovor?
LAJČAK: Pet zadataka i dva uslova su poznati, jer su oni definisani u februaru i od tada je počeo proces njihove realizacije. Numerički gledano može se reći da ih je više od polovine ispunjeno.
Kad je riječ o pet zadataka, praktično je završen posao na finansijskim aspektima. To je donošenje zakona o nacionalnom fiskalnom vijeću koje treba da bude formirano. Donesena je stalna formula o raspodjeli sredstava iz indirektnog oporezivanja.
U domenu vladavine prava donesena je državna strategija za pravosuđe, Zakon o boravku stranaca i radi se trenutno na nacionalnoj stratergiji za ratne zločine.
Postignut je dogovor o vojnoj pokretnoj imovini i to što je preostalo je državna imovina, vojna nepokretna imovina i pravni status Brčkog nakon zatvaranja Kancelarije supervizora u Brčkom.
To su pitanja koja su od velikog značaja za BiH i zato je potreban i politički dogovor i spremnost za takav dogovor.
Što se tiče uslova, prvi uslov bio je potpisivanje SSP-a što je ispunjeno. Drugi uslov je neka normalna politička atmosfera koja prema mišljenju Savjeta za provođenje mira u BiH omogućava da BiH ide naprijed. To će procijeniti Savjet za provođenje mira u BiH.
SRNA: Koji bi bili prioritetni zadaci EUSR nakon ukidanja OHR-a narednih nekoliko mjeseci?
LAJČAK: Što se tiče zadataka EUSR-a, možda je još prerano da o tome govorimo sad detaljnije. Sada je prioritet da bude završen taj proces tranzicije. Jasno je to i prihvaćeno od svih partnera da će nakon zatvaranja OHR-a glavni međunarodni partner postati EU u obliku svog specijalnog predstavnika.
Kad god da se desi zatvaranje OHR-a to ne znači odlazak međunarodne zajednice iz BiH. To znači tranformaciju, tranziciju u novi kvalitet, jednu vrstu nagrade i ocjene da više nije potrebno toliko patronstva, ali da je potreban partnerski odnos.
Tema evropskih integracija postaće dominantna, ključna politička tema koja će imati uticaja na sva ostala pitanja i evropski predstavnik će biti tu upravo da pomaže na tome evropskom putu.
SRNA: Da li je EU garant stabilnosti i opstanka RS u okviru BiH?
LAJČAK: Apsolutno. Naravno, evropska perspektiva je dugoročna i pozitivna perspektiva za BiH. Prostor EU je prostor gdje postoji politička stabilnost, ekonomski prosperitet i zaštita prava svakog građanina i to je upravo što želimo da postignemo i u BiH i naravno daje sve vrste garancija i unutrašnjih i spoljnih.
SRNA: Da li EU kao i vi njen prestavnik u BiH stojite iza Dejtonskog sporazuma kojim se garantuje bezbjednost i stabilnost RS u okviru BiH?
LAJČAK: Apsolutno. Ja sam tu da garantujem budu poštovani civilni aspekti Dejtonskog sporazuma, uključujući i ustav ove zemlje.
SRNA: Da li Vlada premijera RS Milorada Dodika sprovodi proaktivno evropsku agendu i da li ispunjava početne zadatke prvog kruga SSP-a?
LAJČAK: Odgovoriću sa gledišta čitave BiH. Nema sumnje da evropska perspektiva ima podršku ogromne većine građana u BiH i podršku političara. Potrebno je da se ta podrška pretoči i u konkretne akcije, konkretno djelovanje državnih i entitetskih institucija.
Sad je potrebno da bude uspostavljen efikasan unutrašnji mehanizam, da BiH može uspješno da ispuni sve zadatke na evropskom putu. BiH je zemlja koja ima svoju specifičnu nacionalnu strukturu - jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda i upravo zato je potrebna ta unutrašnja struktura, da predstavnici BiH koji vode razgovre sa EU imaju iza sebe podršku svih relevantnih nivoa vlasti. Za to je potreban dogovor između državnih i entitetskih institucija da se ne gubi vrijeme u unutrašnjim komunikacijama.
Ustavna organizacija zemlje kakva je sada ne bi trebalo da bude prepreka na evropskom putu BiH, posebno sada u ovoj fazi.
SRNA: Da li Vlada premijera Dodika realizuje osnovne postulate SSP-a kada je riječ o jačanju administativnih kapaciteta, borbe protiv organizovanog kriminala, nezavisnosti sudstva i razvijanja dobrosusjedskih odnosa?
LAJČAK: Evropska perspektiva je pitanje za cijelu BiH. Zato je potrebno da imamo dva entiteta koji imaju svoje specifičnosti - prvo sama struktura, način djelovanja, koji imaju svoje prednosti i svoje nedostatke.
Potrebno je, ustvari, da se nađe zajednički jezik i da evropske teme postanu dominantne u djelovanju svih institucija i u komunikaciji između dva entiteta i državnog nivoa.
SRNA: Podržavate li stav predjednika Vlade RS gospodina Dodika o uvođenju evra kao platežnog sredstva u BiH i da li je ta inicijativa na fonu evropeizacije BiH?
LAJČAK: Ta inicijativa je neizvodljiva i izlišno je da se bavimo time da spekulišemo da li je dobra ili nije dobra. Činjenica je da je ulazak u evro zonu rezultat ispunjavanja tačno definisanih strogih kriterijuma, tzv. mastrihtskih kriterijuma.
Prva pretpostavka je članstvo u EU i onda su vrlo precizno definisani kriterijumi vezani za inflaciju, deficit itd. To dobro znam jer moja zemlja Slovačka od 1. januara u evrozonu, kao prva postkomunistička zemlja. Znam koliko je godina pripreme za to trebalo i koliko je teškog rada iza toga.
Ovo je tema o kojoj mogu da spakulišu ekonomisti, analitičari, ali je ona politički neizvodljiva.
Slučaj Kosova i Crne Gore ne može ovdje da se uzima kao neki model, jer su oni pod specifičnim uslovima uveli u svoje vrijeme njemačku marku koju su onda promjenili u evro, ali u momentu kada su počeli razgovore sa EU to je prihvaćeno kao izuzetak. Ne smatra se da oni pripadaju evrozoni.
SRNA: Da li predstavnici srpskog naroda u institucijama BiH realizuju i aktivno učestvuju u realizaciji SSP-a?
LAJČAK: Naravno. Struktura državnih institucija koje učestvuju u tome ima predstavnike i RS i Federacije BiH /FBiH/. Vrlo aktivnu ulogu u tome ima Savjet ministara BiH, njen predsjedavajući Nikola Špirić koji se trudi i ima i legitimitet koji dobija podrškom oba entiteta i distrikta Brčko.
Nije moguće da BiH ide prema evropskom putu uz učešće samo jednog entiteta ili bez učešća entiteta.
SRNA: Da li predsjedavajući Savjeta ministara Nikola Špirić i član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović afirmišu razvoj dobrosusjedske saradnje sa zemljama regiona, što je jedan od uslova na putu ka EU?
LAJČAK: Savjet ministara BiH postao je ključno političko tijelo u BiH koje je preuzelo incijativu i ima odgovornost po definiciji za vođenje evropskih procesa i u tom smislu ima svoj plan aktivnosti i radi na tome. Predsjedništvo ima svoju ulogu, posebno u domenu spoljne politike i naravno gospodin Radmanović kao član tog Predsjedništva BiH igra aktivno tu svoju ulogu.
SRNA: Koliko ste Vi kao visoki predstavnik doprinijeli da strani investitori ulažu u BiH, odnosno RS, i da li ćete u narednom periodu ovom pitanju posvetiti veću pažnju?
LAJČAK: Nije moj mandat da se bavim stranim ulaganjima. Time se bave ambasade pojedinih zemalja u Sarajevu. Ekonomskim pitanjima se bavi Delegacija Evropske komisije u BiH. Moj mandat je sto odsto politički.
S druge strane, ovo je sve povezano i svi ulagači kad razmišljaju o potencijalnoj zemlji gledaju prije svega na to kakva je politička stabilnost, kakav je pravni i ekonomski okvir u toj zemlji i kakve su perspektive te zemlje. I u tom smislu naravno da je potpis o SSP, što je uvijek bio jedan od mojih prioriteta, i činjenica da smo uspjeli u tome dobra vijest za BiH i sa gledišta budućih stranih ulagača i u tom smislu mislim da je to bio veoma važan i pozitivan signal za BiH.
Npr. proizvođač "folksvagen" automobila ovih dana donio je odluku da dio svojih operacija, prenese iz Slovačke u BiH. Ovdje će otvoriti novih 700 radnih mjesta. Velika je to vijest i u Slovačkoj i u BiH. Još veća u Slovačkoj. Siguran sam da ova zemlja nije imala evropsku perspektivu, da je u političkoj krizi takva ekonomska odluka ne bi bila donesena.
SRNA: Da li RS i BiH imaju stepen stabilnosti koji može da bude garant da strani investitori ulažu svoj kapital u BiH?
LAJČAK: RS je politički stabilna i ima dobrte ekonomske rezultate. RS je istovremeno dio BiH. To je jedna do dvije sobe u kući. I nije dovoljno da imamo sređenu samo jednu sobu, jer svi gledaju na kuću i zato je potrebno i u interesu BiH je da su oba entiteta prosperitetna. U interesu svakog entiteta je i da je drugi entitet politički i ekonomski na dobrom putu. Ulagači gledaju na državu, na čitav ekonomski prostor.
Nikako na to ne možemo da gledamo kao na utakmicu jednih protiv drugih. Interes BiH i svakog od entiteta, posebno u ekonomskom smislu, a i politčkom smislu apsolutno je isti.
SRNA: U kojoj mjeri su ispunjeni evropski standardi kada je u pitanju imovina i položaj Srpske pravoslavne crkve /SPC/ i njenih vjernika u FBiH?
LAJČAK: Proces evropskih integracija naravno zahtijeva garanciju rad, sloboda fizičkih i pravnih lica, uključujući naravno i crkve. Potrebno je da bude izrađen legislativni pravni okvir i da se on poštuje. EU će vrlo pažljivo pratiti taj proces i eventualne probleme na tom putu preko svojih godišnjih izvještaja početkom novembra.
To je pitanje za Evropsku komisiju i vrlo brzo ćemo saznati kakav bi stepen zaštite imovinskih prava, uključujući i prava SPC i kakava je stav Evropske komisije o tom pitanju.
SRNA: Koje su institucije BiH i međunarodne zajednice garant sigurnosti imovine i vjernika SPC u BiH?
LAJČAK: Sve nadležne institucije trebaju da budu garant. Prvo trebamo da imamo pravni okvir, treba parlament da donosi zakone koji garantuju zaštitu imovinskih prava svakog, uključujući SPC. Treba Savjet ministara BiH da sprovodi te zakone i da predlaže nove zakone ili promjene zakona i predstavnici države na svim mjestima trebaju da garantuju poštivanje zakona.
SRNA: Da li su političke elite u BiH i RS u ovom trenutku spremne da preuzmu odgovornost i upravljaju BiH i RS na putu ka EU?
LAJČAK: U ovom trenutko još ne. To se vidi, jer još uvijek smo u situaciji da političke elite zauzimaju potpuno različite stavove o pojedinim pitanjima i da još uvijek imamo političku kulturu koja je fokusirana na vlastite interese na račun interesa drugih.
Još imamo političku kulturu koja želi da vidi samo svoj deo istine, a ne želi da vidi dio istine koji se nama ne dopada. To je univerzalni model političkog djelovanja u BiH koji sam iskusio i apsolutno je potrebno za BiH i svakog građanina da se ovdje razvija politička kultura dijaloga, kompromisa i konsenzusa. Znači ne tražiti maksimalističke zahtjeve i biti spreman da se prihvati sve što je prtihvatljivo i za sve.
Da se dogovorimo oko toga što je moguće uraditi danas, a da ono što nije moguće danas ostavimo za sutra. Da idemo korak po korak dalje. Tu političku kulturu u BiH još nemamo, ali očekujem i vjerujem da ćemo u toku procesa evropskih integracija stići do toga.
SRNA: Šta biste poručili političarima i predstavnicima stranka koji će učestvovati na lokalnim izborima, a šta novinarima, s obzirom da svaku predizbornu kampanju prati i jezik mržnje, odnosno jezik neprimjeren javnoj komunikaciji?
LAJČAK: Moja poruka političarima je da ne zaborave da će svaki put kad se obraćaju svom biračkom tijelu njihove riječi i obraćanje slušati i čitati i drugi građani BiH. Trudite se da svojim obraćanjima i nastupima ne vrijeđate pripadnike drugih nacionalnosti, da ne podržavate napetost, mržnju, nerazumijevanje, jer nema alternative za BiH nego da, uz poštovanje svakog naroda i građanina, tražimo zajednički jezik i idemo dalje.
Što se medija tiče, želio bih da ne doprinose toj kulturi koja ustvari produbljuje nesporazume i nerazumijevanja, da u potrazi za senzacijama ne ignorišu činjenice i istinu, jer mediji imaju ogromnu odgovornost i igra sa ljudskim emocijama je vrlo opasna igra koja može da donese kratkotrajne političke poene, ali dugoročno može da se stvori veliki tragedija i BiH je mjesto u Evropi gdje o tome treba najmanje govoriti. Svi svoju imaju odgovornost i trebaju da je budu svjesni.
Bogami je on izgubio kompas skroz, ajd sad da cujemo sta ima Komsic na to da kaze
I zato pazite svi vi tamo kojima pada na pamet da slucajno spomenet rijec etnicko ciscenje ili pupppu genocid jer vrijedjate osjecaje onih koji ga podrzavaju
