Bankari i kamatne stope

[tranquil]

Ovo izgleda zgodno sa stanovišta banke, i izgleda kao da su postavili tako da, ako neko u toku otplate reprogramira kredit, banka i dalje bude na dobitku jer je korisnik otplatio već dobar dio kamata.

Jesi baš siguran? Evo ja te sada javno pozivam da ti budeš na dobitku. Pozajmi mi 20 000 KM na pet godina, ja ću ti plaćati rate isto kao i banci ali ću posle godinu i po dana da raskinem ugovor sa tobom i da ti vratim ostatak duga sa 3% kamate.
Otićićemo do suda i stavićemo hipoteku na stan. Nije problem.

Imam dovoljno vlastitih obaveza koje otplaćujem pa nisam u mogućnosti da posuđujem pare Osim toga ne bavim se time, dakle nisam ni u kakvom obliku finansijskih institucija, nego ovo znam kao korisnik + šira struka.

Hipotetički, ja ću poslije godinu i po dana da ponovo raspolažem sa svih 20.000 + kamate koje si mi dao za tih 18 mjeseci + tih par procenata koje ću dobiti za reprogramiranje. Da naglasim: tih 3 % NIJE KAMATA. U momentu reprogramiranja, ostatak duga se svodi na trenutnu vrijednost i tu nema kamate. Tih 3 % je samo nadoknada za promjenu uslova kreditiranja, kada ih ti iniciraš.

A da se bavim time, kao što se bavi banka, ja bih ta sredstva koje si mi vratio plasirao drugome po istim uslovima i opet zarađivao na tome. A imam i onih 3%. Ne vidim kako sam u gubitku.

Razmišljaj o banci kao instituciji koja trguje novcem između onih koji imaju višak i onima koji treba odmah a nemaju. Ljudi dižu kredit jer im treba veća lova nego koliko trenutno imaju i spremni su da plate nešto više, ali odloženo, da bi cijeli iznos imali sada.

Onda recimo neko dobije na lotu ili mu umre bogata tetka u Americi i odjednom ima lovu. Zamisli da se to desilo prije - kredita ne bi ni bilo, banka je što se tog korisnika tiče na nuli. Ako se to desilo u međuvremenu, banka je plasirala sredstva, uzimala kamatu neko vrijeme, a na kraju joj je ipak sve vraćeno plus naknada za reprogramiranje. Baš zato što korisnik ima lovu SADA više mu ne treba pomoć banke i ostatak kredita se "undo"-ira, uz manju zaradu za banku.

To jeste relativni gubitak, i to samo ako se poredi sa time koliko će u narednom periodu banka izgubiti zato što korisnik nije ostao pri originalnom planu otplate. S druge strane, banka ima opet te pare i umjerenu zaradu i opet ih može plasirati.

Nema tu gubitka za banke kako god okreneš.

[redondo72]

Hipotetički, ja ću poslije godinu i po dana da ponovo raspolažem sa svih 20.000 + kamate koje si mi dao za tih 18 mjeseci + tih par procenata koje ću dobiti za reprogramiranje.

Tačno, bićeš u plusu. Hajde da kažemo da si mi 2004. godine pozajmio 70 000 KM. Za te pare ja bih kupio dvosoban stan u Sarajevu. Cene su bile oko 1000 KM / m2.
Danas posle četiri godine cena je blizu 3500 KM/m2.
Vratio bih ti nekih stotinjak hiljada. Ti bi bio u plusu trideset. Bravo.

Sada se stavi u ulogu investicionog bankara. Ulaganje: građevinska operativa
Cene: cene građevinskog materijala od prošle godine skočile su skoro duplo. Da li misliš da je banka koja je na taj način plasirala fin. sredstva u dobitku? ( bez obzira ne cenu outputa -tj. dobijenog kvadrata )

mart 2008. godine:
FED ( Američke federalne rezerve ) je intervenisao kako bi spaso Bear Stearns banku od potpunog kraha. (http://www.bearstearns.com/sit...eases/ ... 03_14_2008 )
Akcije ove 86 godina stare banke su izgubile 50% vrednosti za samo 30 minuta od otvaranja berze (http://finance.yahoo.com/q?s=BSC )
To je četvrta banka po obimu fin. aktive u USA.

[tranquil]

Hipotetički, ja ću poslije godinu i po dana da ponovo raspolažem sa svih 20.000 + kamate koje si mi dao za tih 18 mjeseci + tih par procenata koje ću dobiti za reprogramiranje.

Tačno, bićeš u plusu. Hajde da kažemo da si mi 2004. godine pozajmio 70 000 KM. Za te pare ja bih kupio dvosoban stan u Sarajevu. Cene su bile oko 1000 KM / m2.
Danas posle četiri godine cena je blizu 3500 KM/m2.
Vratio bih ti nekih stotinjak hiljada. Ti bi bio u plusu trideset. Bravo.

O ovome smo do sada i pričali - da potsjetim, cijela priča je krenula od reprogramiranja stambenog kredita komercijalnih banaka (kakve su kod nas skoro sve banke) stanovništvu. Banka bi bila u plusu kako god okreneš, sve dok im vraćaš kredite redovno, ne petljaju se u to šta radiš. Jeste da si ti trgujući nekretninama zaradio više od mene, ali u ovom primjeru ja sam banka i bavim se trgovinom novca, a ti se baviš nekretninama. Ti si na kraju u svom biznisu zaradio više od mene, i to upravo zahvaljujući meni, ali zar bih ja zbog toga sada trebao proglašavati gubitak ?

Upravo to i jeste jedna od funkcija banaka na tržištu - dajem ti novac da ti sebi ostvariš profit a i ja pri tome zarađujem.

Naravno, pretpostavljam da poznaješ pojam "oportunitetni trošak" koji uvijek postoji - jesam li ja mogao da taj novac uložim bolje i donesem sebi veću zaradu ? Vjerovatno, uvijek je tako, malo ko uvijek odabere najbolju varijantu. Ali i dalje stoji da smo i ja i ti na kraju "dobri".

Da ne budem pogrešno shvaćen, i komercijalne banke imaju svoje troškove i gubitke i rizike. Međutim sve do sada smo pričali pod pretpostavkom da je dužnik ne samo kreditno sposoban, nego je i u mogućnosti da prije vremena smanji svoj dug.

Sada se stavi u ulogu investicionog bankara. Ulaganje: građevinska operativa
Cene: cene građevinskog materijala od prošle godine skočile su skoro duplo. Da li misliš da je banka koja je na taj način plasirala fin. sredstva u dobitku? ( bez obzira ne cenu outputa -tj. dobijenog kvadrata )

mart 2008. godine:
FED ( Američke federalne rezerve ) je intervenisao kako bi spaso Bear Stearns banku od potpunog kraha. (http://www.bearstearns.com/sit...eases/ ... 03_14_2008 )
Akcije ove 86 godina stare banke su izgubile 50% vrednosti za samo 30 minuta od otvaranja berze (http://finance.yahoo.com/q?s=BSC )
To je četvrta banka po obimu fin. aktive u USA.

E investiciono bankarstvo je skroz druga priča. Oni se ne bave istim stvarima kao ove naše komercijalne banke. Kod njih biznis nije samo "daj pare, uzmi kamatu", i imaju svoje vlastite rizike i dešavaju se situacije kakve ovdje opisuješ. Takođe, na našem tržištu nema takvih banki - zapravo ima ali to je toliko beznačajno da nije vrijedno spominjanja - kada kod nas jedna investiciona banka bude četvrta po obimu finansijske aktive čak i na našem tankom tržištu, onda se možemo zamisliti nad ovim problemima (nisam siguran ali mislim da nema niti jedne u prvih 10).

Dakle, ne poznajem ovaj sektor toliko (kako ga i mogu poznavati u BiH, a ne pratim baš dešavanja u svijetu), pa ne mogu da ti kažem neko čvrsto mišljenje. Pretpostavljam da si u pravu, i da će investiciona banka biti na gubitku u situacijama kada se mijenjaju uslovi na tržištu na kojem oni rade, ali to je jako daleko i od nas i od ovog modela sa komercijalnim bankama o kojem smo do sada pričali.

Pozdrav.

[redondo72]

U investicionom je po efektu sinergije 2+2 = 5. Znaš šta... ne važi ti više ono investiciono ( HOV )na jednu stranu a poslovno ( komercijalno - krediti , K+D) na drugu. Uzmi pa pogledaj Izveštaje Komisije za vrednosne papire. Danas se to kontroliše preko IF-ova.

Banka bi bila u plusu kako god okreneš, sve dok im vraćaš kredite redovno, ne petljaju se u to šta radiš.

Evo plastičan primer... 2004. god. ti je bilo dovoljno da mi plasiraš stambeni kredit u iznosu od 70 000 KM. Ti si raspolagao tom aktivom i uvećao si za iznos kamate. Danas ti za plasiranje istog kredita treba 220 000 KM. Ti si povećao novčanu masu ali si realno smanjio aktivu.

[tranquil]

U investicionom je po efektu sinergije 2+2 = 5. Znaš šta... ne važi ti više ono investiciono ( HOV )na jednu stranu a poslovno ( komercijalno - krediti , K+D) na drugu. Uzmi pa pogledaj Izveštaje Komisije za vrednosne papire. Danas se to kontroliše preko IF-ova.

Moguće, kažem ne razumijem se baš u to, ali uvođenje IF-ova u priču nas još malo odvači sa teme, barem ja sam pod utiskom da ovdje pričamo o komercijalnim bankama.

Banka bi bila u plusu kako god okreneš, sve dok im vraćaš kredite redovno, ne petljaju se u to šta radiš.

Evo plastičan primer... 2004. god. ti je bilo dovoljno da mi plasiraš stambeni kredit u iznosu od 70 000 KM. Ti si raspolagao tom aktivom i uvećao si za iznos kamate. Danas ti za plasiranje istog kredita treba 220 000 KM. Ti si povećao novčanu masu ali si realno smanjio aktivu.

Kada sam plasirao 70.000 KM bila je 2004-ta. Danas mi treba 220.000 za isto, tačno. Nije mi jasno tvoje tumačenje efekta, ako možeš da pojasniš šta sam kao komercijalna banka mogao uraditi 2004 ili 2008 da bih promijenio efekte ?

Pitam zato što mislim da ciljaš na to (ispravi me ako griješim) da će, pošto cijelo vrijeme pričamo o efektima reprogramiranja, ranije vraćeni kredit biti slabo pokriće za nove plasmane. Ja nekako taj kredit, u tako izmijenjenim uslovima, već vidim kao "slab" i ne vidim nekog posebnog razloga i neki preveliki profit u budućnosti da bi se taj kredit "cijedio" do kraja. Ali ne mogu gledati na njegovo zatvaranje kao gubitak.

[redondo72]

Trenutno ništa dok se stanje na globalnom nivou ne popravi. Sve dok se iz hartija beži u opipljivo ( zlato, metale, žitarice ), biće kuršlus totalni, tj. cene hartija padaju a ove druge rastu. Jako ozbiljna priča. Mogu ako te zanima. Nego je l´vas to uče na Ekonomskom fakultetu da su poslovne banke, investicione, IF-ovi i hedžeri odvojeni?
Nisu kreditne linije neprofitabilne, taman posla, evo ovi mikrokreditni krpelji se odvališe samo im zeznut vakat.

P.S. - Jesi primetio kakvi su ljudi. Uzeliu kredit pre 5 godina, kupili stan za milju po kvadratu, on danas vredi bar tri puta više, a oni kukaju što su im digli kamatnu stopu.

[tranquil]

Trenutno ništa dok se stanje na globalnom nivou ne popravi. Sve dok se iz hartija beži u opipljivo ( zlato, metale, žitarice ), biće kuršlus totalni, tj. cene hartija padaju a ove druge rastu. Jako ozbiljna priča. Mogu ako te zanima. Nego je l´vas to uče na Ekonomskom fakultetu da su poslovne banke, investicione, IF-ovi i hedžeri odvojeni?
Nisu kreditne linije neprofitabilne, taman posla, evo ovi mikrokreditni krpelji se odvališe samo im zeznut vakat.

Nije ba, ni ne sjećam se šta su me učili na fakultetu kada su ove stvari u pitanju, davno je to bilo. Više sam zaključujem gledajući sa strane naše finansijsko tržište koje je jadno i neuvezano. Možda i griješim, ali kod nas je sve to ništa s ničim. Ne vidim ovdje jakog investicijskog bankarstva još dugo, bez obzira kroz koju se instituciju realizira.

P.S. - Jesi primetio kakvi su ljudi. Uzeliu kredit pre 5 godina, kupili stan za milju po kvadratu, on danas vredi bar tri puta više, a oni kukaju što su im digli kamatnu stopu.

Eh, ljudska psihologija. I ja sam tu negdje, ne kukam baš toliko, ali mi smeta - kukaju ljudi koji su uzeli stan da žive u njemu, kao i ja, nemam namjeru da ga prodajem barem dvadeset godina, ako ikada, a skače mi kamata. Da sam uzeo da ga prodajem, sada bih trljao ruke, ali ništa od toga .

[redondo72]

Evo valjda sada trebaju da osnuju jednu jaku investicionu. Juče sam čitao. Valjda Vlada FBiH treba u naredne 4 godine da obezbedi nekih 470 miliona kaemčića.

[tranquil]

Evo valjda sada trebaju da osnuju jednu jaku investicionu. Juče sam čitao. Valjda Vlada FBiH treba u naredne 4 godine da obezbedi nekih 470 miliona kaemčića.

To bi bilo zanimljivo. Gdje si čitao, ima li na netu ?

[redondo72]

Ima, na netu sam i našao ali sam zaboravio gde.

[omar little]

Zašto kamate moraju rasti?

Gotovo kod svih ovdašnjih komercijalnih banaka, uprkos rastu Euribora na svjetskom tržištu, zabilježen je snažan rast prihoda od kamata u prvih šest mjeseci 2008. godine. S obzirom da je Euribor naveden kao glavni razlog za nedavno povećanje kamatnih stopa u BiH, a prihodi od kamata ionako rastu, može se postaviti pitanje šta je zapravo stvarni razlog povećanja kamatnih stopa na kredite u BiH



Od prvog jula u većini ovdašnjih komercijalnih banaka primjenjuju se nove, više kamatne stope na kredite, prenijeli su tokom prošle sedmice bh. mediji. Ovdašnji bankari su povećanje kamatnih stopa najavili, doduše, nekoliko mjeseci ranije, a svoje namjere su pravdali povećanjem Euribora, evropske međubankarske referentne kamatne stope, te povećanjem profitne marže na svjetskom tržištu.

Naravno, dan nakon povećanja kamatnih stopa, svi ovdašnji mediji su se u svojim prilozima osvrnuli na ovu temu. Rast Euribora u svim je medijskim prilozima označen kao glavni razlog zašto se i u BiH mora krenuti s povećanjem kamatnih stopa na kredite. Brojni bankari su naširoko objašnjavali svoje potrebe, građani i privrednici su uglavnom kukali kako su krediti i do sada bili skupi, ekonomisti i analitičari su detaljno "pretresli" kretanje stope Euribora i svjetsku finansijsku krizu, ali, na veliko iznenađenje, niko od svih njih, ali baš niko, nije se osvrnuo na jedan izuzetno važan detalj - na rezultate poslovanja ovdašnjih banaka.

Većina ovdašnjih komercijalnih banaka, shodno zakonskim propisima, objavila je u posljednjih desetak dana polugodišnje finansijske izvještaje o poslovanju. Ovi finansijski izvještaji sadrže bilanse stanja i uspjeha te novčane tokove u periodu od 31. januara do 30. juna 2008. godine, što znači da su prilično ažurni i da daju uvid u finansijsku situaciju u svakoj pojedinačnoj banci gotovo u svakom trenutku.

A šta pokazuju finansijski izvještaji naših banaka za prvo polugodište 2008. godine? Gotovo sve ovdašnje banke, uprkos rastu Euribora, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježile su rast prihoda od kamata!?

Naprimjer, kod UniCredit banke Mostar prihodi od kamata u prvih šest mjeseci porasli su na ukupno 89 miliona KM sa 60,9 miliona KM u istom periodu prošle godine. Rast prihoda od kamata je, dakle, u ovoj godini u odnosu na prethodnu kod UniCredit banke iznosio 46 posto! Dobro, UniCredit banka nije ni najavila povećanje kamatnih stopa, ali njene podatke iznosimo budući da u trenutku pisanja ovog teksta dvije vodeće banke u našoj zemlji, glavni konkurenti UniCredita, još nisu objavile svoje finansijske izvještaje. No, kako se radi o bankama iste veličine i iste poslovne filozofije, za vjerovati je da su i rezultati poslovanja približno isti.

Međutim, i manje bh. banke su također u ovoj godini zabilježile rast prihoda od kamata. Prihodi od kamata u ovoj godini porasli su, naprimjer, i kod IKB banke Zenica (rast od 63 posto), ABS banke (rast od 44,8 posto), NLB Tuzlanske banke (rast od 19,6 posto), PBS-a Sarajevo (rast od 63 posto) i tako dalje.

Naravno, ne treba biti maliciozan pa ostati samo na ovoj stavci, na rastu prihoda od kamata. Paralelno s ovim, rasli su i rashodi ovdašnjih banaka po osnovu kamata, što znači da su troškovi ovdašnjim bankama zaista porasli. No, uprkos tome, ipak ostaje činjenica da su prihodi od kamata u svim ovdašnjim komercijalnim bankama u prvih šest mjeseci ove godine rasli, i to, dakle, u periodu kada je svjetska finansijska kriza dobro prodrmala sva tržišta i kada je već krenula k smirivanju. Osim toga, većina je bh. banaka u prvih šest mjeseci ove godine poslovala pozitivno, čak sa znatnim rastom dobiti u odnosu na isti period prošle godine.

Laiku se sada, naravno, nameće pitanje zašto se kamatne stope u bh. komercijalnim bankama moraju povećavati kada su sve ovdašnje banke zabilježile rast prihoda od kamata u ovoj godini. Bankari, kako smo već rekli, kažu da je glavni krivac za to Euribor, čijim je rastom njima poskupljen kapital za posuđivanje na svjetskom tržištu. Dobro, uredu, to opravdanje "stoji". Ali, budući da je Euribor počeo da raste prije dvije godine a ne prije šest mjeseci, kako to da sve ovdašnje banke konstantno bilježe rast prihoda od kamata i rast dobiti? Tu nešto naprosto ne štima.

U principu, odgovor na ovo pitanje je veoma jednostavan. Bankari su zaista u pravu kada kažu da je Euribor porastao. Međutim, taj rast Euribora nije toliko pogodio bh. banke koliko je naštetio vlasnicima bh. banaka, dakle velikim inozemnim bankarskim grupacijama. Vlasnici bh. banaka potom te gubitke, zbog rasta Euribora, prebacuju na svoje banke-kćerke u zemljama gdje ostvaruju najveće profite (dakle, zemlje jugoistočne Evrope), što na kraju rezultira rastom kamatnih stopa i u našem dijelu svijeta. Evo, dakle, konkretne negativne posljedice globalizacije. No, ostaje još i pitanje ko nam je kriv što smo prodali sve svoje banke!?

[skolica]

Pokusacu ja sa bankarske strane da dam objasnjenje za rast kam.stopa u BIH .
Euribor predstavlja kam.stopu po kojoj su vodece banke u EUROZONI spremne da pozajmljuju novac jedna drugoj.Sam rast EURBORA ukazuje na to da te banke imaju problema sa likvidnoscu i da su spremne da sve skuplje pozajmljuju novac jedna drugoj.
Ako neka od BIH banaka, zeli da pozajmi novac vani, pored EURIBOR-a mora da plati i rizik zemlje koji se za BIH krece od 2-2.5 % a bukvalno ga podize svaka izjava nasih politicara.
Sto znaci na EURIBOR banka mora da plati dodatnih 2-2.5 %. Plus 18 % sredstava koje dobije mora da izdvoji kao obaveznu rezervu na CBBIH na koju dobija samo 1 % kamate.
Za svaki kredit koji banka plasira, mora naci sredstva odnekud.Vecina banaka se refinasira vani, jednostavno jer nasa privredna nije dovoljno jaka da obezbjedi zadovoljavajucu depozitnu bazu.
Kako u posljednje vrijeme EURIBOR-a raste kao i rizik za BIH (bar ga vani tako procjenjuju) rast kam.stopa je bio neminovan.
Nije da branim banke , samo pokusavam da objasnim zbog cega je doslo do rasta kam.stopa.

[d2]

citao sam danas tekst covjeka koji stoji iza informator.ba u danima, on kaze da ne postoji nikakvo logicno opravdanje zasto su kamate u bih porasle, navodno radi euribora medjutim prema onome sto on kaze euribor raste zadnje 2 godine a kamate su povecane tek sada, pored toga prema onome sto je on izlozio banke bez obzira na rast euribora imaju rast prihoda od kamata u zadnjoj godini tako da iako su kamate otisle gore zapravo banke su sasvim lijepo zaradjivale i prije toga... njegov je zakljucak da su kameate otisle gore jer su banke strane i fakticki centralne banaka koje su taj rast euribora osjetile preko drugih trzista sada te pare namiruju ovdje iako prema njegovim rijecima kada bi se bih posmatrala kao izolovano trziste ne bi bilo potrebe za tim... on zakljucuje tekst rijecima - tako nam i treba kada smo prodali sve domace banke...

koga zanima preciznije i detaljnije - bh dani

izvinite na greskama u tekstu, da se pohvalim - nova tastatura pa se prstici nisu navikli jos

[omar little]

citao sam danas tekst covjeka koji stoji iza informator.ba u danima, on kaze da ne postoji nikakvo logicno opravdanje zasto su kamate u bih porasle, navodno radi euribora medjutim prema onome sto on kaze euribor raste zadnje 2 godine a kamate su povecane tek sada, pored toga prema onome sto je on izlozio banke bez obzira na rast euribora imaju rast prihoda od kamata u zadnjoj godini tako da iako su kamate otisle gore zapravo banke su sasvim lijepo zaradjivale i prije toga... njegov je zakljucak da su kameate otisle gore jer su banke strane i fakticki centralne banaka koje su taj rast euribora osjetile preko drugih trzista sada te pare namiruju ovdje iako prema njegovim rijecima kada bi se bih posmatrala kao izolovano trziste ne bi bilo potrebe za tim... on zakljucuje tekst rijecima - tako nam i treba kada smo prodali sve domace banke...

koga zanima preciznije i detaljnije - bh dani

izvinite na greskama u tekstu, da se pohvalim - nova tastatura pa se prstici nisu navikli jos

halo jel' ti to mamuras od sinoc? mislis na teks koji sam postala dva posta iznad tvoga? iz dana?
sha bi tek bilo da si ostao piti u trecoj smjeni

[d2]

malo mi se muti pred ocima, ne vidim bas najbolje
da sam ostao u trecoj smjeni krenu bih prekucavati ovdje kamatne stope rajfajzena za uloge do 10.000, 20.000, 50.000 i preko 50.000 sa svim rokovima u KM i eurima

[AO83]

Kamatne stope su velike, ali svi oni koji tvrde da ne postoji opravdanje zbog cega su toliko visoke jednostavno se ne razumiju u svjetsko kreditno trziste.

Kao sto je neko vec anveo EURIBOR i LIBOR su naglo skocili u posljednje 2 godine zbog KREDITNE KRIZE kroz koju prolazi kapitalno trziste.
Takodje, EURIBOR rata koja je javno objavljena nije tacna, zapravo banke je probavaju da minimiziraju zbog toga sto probavaju da dokazu da nisu u tolikim problemima. Znaci, kada god jedna banka treba da posudi od druge banke da bi finansirala neke svoje kredite/operacije - to lose izgleda za banku koje se zaduzuje, kroz ugovor, cesto se sakrije barem .25% i doda se na "fee and service".

Druga stvar koju konstanto nasi "strucnjaci" tvrde a nema NIKAKVE veze jeste da su nam kamate visoke zbog toga su su nam banke u vlasnistvu stranaca. Hmm pa ko je vlasnik svih tih britanskih i americkih banki? Citajte vijesti inekcije kapitala u zapadno evropske i americke banke prosle i pocetkom ove godine, i shvaticete da ne postoji "domaca" banka (sa pogleda vlasnistva). PLUS, u Bosni ne postoji nijedna banka koja bi imala dovoljno kapitala da finansira bilo sta da nije dosao strani kapital. Privredna Banka Sarajevo je vecinski domaca banka pa ko misli da je kod domacih bolje neka kod njih dize kredite.

BiH je politicki, ekonomski, drustveni VISOKO RIZICNA zemlja. Ko god tvrdi drugacije onda jednostavno nema predstavu kako se nasa drzava smatra u svjetskim ocima. Plus, zasto nikad niko od tih "strucnjaka" ne kaze sta se desi kada zaduznik pocne da kasni na kredit u nasoj banci? Kako se bankerima prijeti svim mogucim nacinima kada kontaktiraju klijenta da kasni na ratu? Sve su ovo faktori koji utjecu na nase slabo kreditno procijenjivanje, i na visinu kreditne kamate.

[omar little]

Kamatne stope su velike, ali svi oni koji tvrde da ne postoji opravdanje zbog cega su toliko visoke jednostavno se ne razumiju u svjetsko kreditno trziste.

Kao sto je neko vec anveo EURIBOR i LIBOR su naglo skocili u posljednje 2 godine zbog KREDITNE KRIZE kroz koju prolazi kapitalno trziste.
Takodje, EURIBOR rata koja je javno objavljena nije tacna, zapravo banke je probavaju da minimiziraju zbog toga sto probavaju da dokazu da nisu u tolikim problemima. Znaci, kada god jedna banka treba da posudi od druge banke da bi finansirala neke svoje kredite/operacije - to lose izgleda za banku koje se zaduzuje, kroz ugovor, cesto se sakrije barem .25% i doda se na "fee and service".

Banke posudjuju jedna od druge na dnevnoj bazi i to je sastavni dio posla. Naravno, uvijek je bolje biti onaj sa viskom instrumenata (u ovom slucaju kesa) ali posudjivanje je najnormalnija stvar. Ni monetarni sistem, a bome ni kapitalizam sam, bez toga ne moze postojati.

Druga stvar koju konstanto nasi "strucnjaci" tvrde a nema NIKAKVE veze jeste da su nam kamate visoke zbog toga su su nam banke u vlasnistvu stranaca. Hmm pa ko je vlasnik svih tih britanskih i americkih banki? Citajte vijesti inekcije kapitala u zapadno evropske i americke banke prosle i pocetkom ove godine, i shvaticete da ne postoji "domaca" banka (sa pogleda vlasnistva). PLUS, u Bosni ne postoji nijedna banka koja bi imala dovoljno kapitala da finansira bilo sta da nije dosao strani kapital. Privredna Banka Sarajevo je vecinski domaca banka pa ko misli da je kod domacih bolje neka kod njih dize kredite.

Ovo je nevezano za temu: Vlasnik je onaj koji stampa valutu i onaj koji odredjuje "money market" kamatnu stopu. Sto ce reci jedna institucija. I ta je, u slucaju Amerike, u americkom vlasnistvu, a u slucaju EU u vlasnistvu najvecih europskih ekonomija. Tako da postoji "domaca" banka.

Ontopic: Ne razumijem sto si htio reci sa ovom boldiranom recenicom? Na koji upliv kapitala mislis, i na koje banke? Mislis na povecanje likvidnosti monetarnog sistema od strane centralnih banaka? Ili kupovinu, npr, Bearn Stearns od strane JP Morgan Chase?
Strani kapital se mogao kanalizirati i kroz nase banke. Zasto se morala kompletno izgubiti kontrola nad financijskim sistemom (drzave!!) da bi se omogucio ulazak stranog kapitala? Monetarnu politiku i likvidnost monetarnog sistema je mogla odredjivati "nasa, domaca" banka. Tako se ne bi desilo da nam se kontrakcijska monetarna politka namece kroz kamatne stope stranih banaka. Zasto su skocile kamatne stope u bih? Jel' nama prijeti inflacija? Jel' nam razina kreditnog razvoja ne prati maticnu ekonomiju? Kako ce ovako visoke kamatne stope utjecati na razvoj nase ekonomije? Kako ce to utjecati na ulaganja?

BiH je politicki, ekonomski, drustveni VISOKO RIZICNA zemlja. Ko god tvrdi drugacije onda jednostavno nema predstavu kako se nasa drzava smatra u svjetskim ocima. Plus, zasto nikad niko od tih "strucnjaka" ne kaze sta se desi kada zaduznik pocne da kasni na kredit u nasoj banci? Kako se bankerima prijeti svim mogucim nacinima kada kontaktiraju klijenta da kasni na ratu? Sve su ovo faktori koji utjecu na nase slabo kreditno procijenjivanje, i na visinu kreditne kamate.

To da smo rizicni to se slazem, ali to je vec ukalkulirano u ponudjenu kamatnu stopu. Ako se koristi EURIBOR kao izgovor za rast kamatnih stopa, EURIBOR ovisi o kreditnom rejtingu BANKE koja posudjuje a ne o zemlji u kojoj banka posluje, zar ne?

[AO83]

Kamatne stope su velike, ali svi oni koji tvrde da ne postoji opravdanje zbog cega su toliko visoke jednostavno se ne razumiju u svjetsko kreditno trziste.

Kao sto je neko vec anveo EURIBOR i LIBOR su naglo skocili u posljednje 2 godine zbog KREDITNE KRIZE kroz koju prolazi kapitalno trziste.
Takodje, EURIBOR rata koja je javno objavljena nije tacna, zapravo banke je probavaju da minimiziraju zbog toga sto probavaju da dokazu da nisu u tolikim problemima. Znaci, kada god jedna banka treba da posudi od druge banke da bi finansirala neke svoje kredite/operacije - to lose izgleda za banku koje se zaduzuje, kroz ugovor, cesto se sakrije barem .25% i doda se na "fee and service".

Banke posudjuju jedna od druge na dnevnoj bazi i to je sastavni dio posla. Naravno, uvijek je bolje biti onaj sa viskom instrumenata (u ovom slucaju kesa) ali posudjivanje je najnormalnija stvar. Ni monetarni sistem, a bome ni kapitalizam sam, bez toga ne moze postojati.

Druga stvar koju konstanto nasi "strucnjaci" tvrde a nema NIKAKVE veze jeste da su nam kamate visoke zbog toga su su nam banke u vlasnistvu stranaca. Hmm pa ko je vlasnik svih tih britanskih i americkih banki? Citajte vijesti inekcije kapitala u zapadno evropske i americke banke prosle i pocetkom ove godine, i shvaticete da ne postoji "domaca" banka (sa pogleda vlasnistva). PLUS, u Bosni ne postoji nijedna banka koja bi imala dovoljno kapitala da finansira bilo sta da nije dosao strani kapital. Privredna Banka Sarajevo je vecinski domaca banka pa ko misli da je kod domacih bolje neka kod njih dize kredite.

Ovo je nevezano za temu: Vlasnik je onaj koji stampa valutu i onaj koji odredjuje "money market" kamatnu stopu. Sto ce reci jedna institucija. I ta je, u slucaju Amerike, u americkom vlasnistvu, a u slucaju EU u vlasnistvu najvecih europskih ekonomija. Tako da postoji "domaca" banka.

Ontopic: Ne razumijem sto si htio reci sa ovom boldiranom recenicom? Na koji upliv kapitala mislis, i na koje banke? Mislis na povecanje likvidnosti monetarnog sistema od strane centralnih banaka? Ili kupovinu, npr, Bearn Stearns od strane JP Morgan Chase?
Strani kapital se mogao kanalizirati i kroz nase banke. Zasto se morala kompletno izgubiti kontrola nad financijskim sistemom (drzave!!) da bi se omogucio ulazak stranog kapitala? Monetarnu politiku i likvidnost monetarnog sistema je mogla odredjivati "nasa, domaca" banka. Tako se ne bi desilo da nam se kontrakcijska monetarna politka namece kroz kamatne stope stranih banaka. Zasto su skocile kamatne stope u bih? Jel' nama prijeti inflacija? Jel' nam razina kreditnog razvoja ne prati maticnu ekonomiju? Kako ce ovako visoke kamatne stope utjecati na razvoj nase ekonomije? Kako ce to utjecati na ulaganja?

BiH je politicki, ekonomski, drustveni VISOKO RIZICNA zemlja. Ko god tvrdi drugacije onda jednostavno nema predstavu kako se nasa drzava smatra u svjetskim ocima. Plus, zasto nikad niko od tih "strucnjaka" ne kaze sta se desi kada zaduznik pocne da kasni na kredit u nasoj banci? Kako se bankerima prijeti svim mogucim nacinima kada kontaktiraju klijenta da kasni na ratu? Sve su ovo faktori koji utjecu na nase slabo kreditno procijenjivanje, i na visinu kreditne kamate.

To da smo rizicni to se slazem, ali to je vec ukalkulirano u ponudjenu kamatnu stopu. Ako se koristi EURIBOR kao izgovor za rast kamatnih stopa, EURIBOR ovisi o kreditnom rejtingu BANKE koja posudjuje a ne o zemlji u kojoj banka posluje, zar ne?

Sa boldiranom recenicom sam direktno postavljao u znanje da "americke i evropske" banke su samo po tome sto su im glavna sjedista u USA ili u GB itd itd dok vlasnistvo ovih banka se prenosi na mnoge Drzavne Investicione Fondove (Sovereign Wealth Funds). Barem prema dionickim pozicijama znamo da su Arapi najveci vlasnici americkih banki poput Citigroupe itd itd
Naravno da smo morali da prepustimo strane banke da budu vodje posto kod nas UOPSTE NE POSTOJI dovoljno kapitala da doamce banke rukovode sistemom.

BiH je potreban kapital, a mi ga nemamo. Nemamo naftu da bi stimulirali ekonomiju. Imamo energiju ali dzaba kada se svaki grad protivi da se izgradi hidrocentrala.

A sto se tice EURIBORA i LIBORA - u bankarskom sektoru je normalno da se posudjuje novac od jedne banke, ali nije normalno u trzisnom kao sto ti tvrdis. Ako budem imao vremena naci cu ti izvjestaj koji je objavljen krajem Maja ili Juna koji pokazuje i upozorava banke da prestanu da umanjuju ove dvije rate da bi izgledali "zdravo" svojim investitorima/dionicarima. Zapravo stvar je u tome bila da su mnoge banke naprimjer tvrdile i krile da pozamljuju novac od druge banke jer bi im to nanosilo stetu dionicama. I zbog toga kada bi naveli u ugovoru kamatu kojom se zaduzuju postavljali bi npr. 5.75% i krili bi nekih .25% pod "servicing fees", dok je tradicionalno ova naplata usluge nekihm .02-.05%. Naravno, ovde se radi o multi milijardnim dugovima.

Da, tacno je da EURIBOR pokazuje kamatu sa kojom banka raspolaze, ali to je prosijecna EURIBOR rata banke, sto znaci da jedna naprimjer Raifessen (ili kako god se pise) kada trazi da finansira kredite u Austriji ce mozda dobiti nekih 5.5%, dok kada bi trazili od naprimjer Citigroupe da finansira nesto u Bosni onda nebi dobili 5.5%, siguran sa da bi to bilo mnogo vise.

Nemogu davati detalje, ali svake sedmice imamo report koji pokazuje rizicnost pojedinih zemalja, i bez iznenadjenja BiH je odavno na dnu liste sa ostalim zemljama poput Srbije, Kosova, Turske (njihova monetarna politika je grozna) itd itd.

PS Inflacija nam je negdje oko 7 %, zamisli sta bi se desilo da su nam kamatne stope nize - bili po ko Srbija oko 13% (mnogi tvrde i vise!).

[amrica]

Pitanje za strucnjake:
Ako je povecanje EURIBOR-a evidentno u zadnje dvije godine, zasto se kod nas nisu povecavale kamate u tom periodu, malo po malo (mislim da je samo Hypo Alpe Adria bank imala neko malo povecanje kamata prosle godine), i zasto je sadasnje povecanje kamata 20% (bar u Volksbank je tako)????
U najsiromasnojoj zemlji Balkana, sa svakako najvecim kamatnim stopama, lupiti povecanje od 20% je uzas.

[omar little]

Sa boldiranom recenicom sam direktno postavljao u znanje da "americke i evropske" banke su samo po tome sto su im glavna sjedista u USA ili u GB itd itd dok vlasnistvo ovih banka se prenosi na mnoge Drzavne Investicione Fondove (Sovereign Wealth Funds). Barem prema dionickim pozicijama znamo da su Arapi najveci vlasnici americkih banki poput Citigroupe itd itd
Naravno da smo morali da prepustimo strane banke da budu vodje posto kod nas UOPSTE NE POSTOJI dovoljno kapitala da doamce banke rukovode sistemom.

BiH je potreban kapital, a mi ga nemamo. Nemamo naftu da bi stimulirali ekonomiju. Imamo energiju ali dzaba kada se svaki grad protivi da se izgradi hidrocentrala.

A sto se tice EURIBORA i LIBORA - u bankarskom sektoru je normalno da se posudjuje novac od jedne banke, ali nije normalno u trzisnom kao sto ti tvrdis. Ako budem imao vremena naci cu ti izvjestaj koji je objavljen krajem Maja ili Juna koji pokazuje i upozorava banke da prestanu da umanjuju ove dvije rate da bi izgledali "zdravo" svojim investitorima/dionicarima. Zapravo stvar je u tome bila da su mnoge banke naprimjer tvrdile i krile da pozamljuju novac od druge banke jer bi im to nanosilo stetu dionicama. I zbog toga kada bi naveli u ugovoru kamatu kojom se zaduzuju postavljali bi npr. 5.75% i krili bi nekih .25% pod "servicing fees", dok je tradicionalno ova naplata usluge nekihm .02-.05%. Naravno, ovde se radi o multi milijardnim dugovima.

Da, tacno je da EURIBOR pokazuje kamatu sa kojom banka raspolaze, ali to je prosijecna EURIBOR rata banke, sto znaci da jedna naprimjer Raifessen (ili kako god se pise) kada trazi da finansira kredite u Austriji ce mozda dobiti nekih 5.5%, dok kada bi trazili od naprimjer Citigroupe da finansira nesto u Bosni onda nebi dobili 5.5%, siguran sa da bi to bilo mnogo vise.

Nemogu davati detalje, ali svake sedmice imamo report koji pokazuje rizicnost pojedinih zemalja, i bez iznenadjenja BiH je odavno na dnu liste sa ostalim zemljama poput Srbije, Kosova, Turske (njihova monetarna politika je grozna) itd itd.

PS Inflacija nam je negdje oko 7 %, zamisli sta bi se desilo da su nam kamatne stope nize - bili po ko Srbija oko 13% (mnogi tvrde i vise!).

Kapital se akumulira i pravi ti to znas. Prepustanje kontrole nad financijskim sistemom je kratkopametna odluka i kratkorocno rjesenje sa izuzetno negativnim posljedicama za BiH ekonomiju. Ne volim ponavljati ono sto sam vec u drugim postovima rekla, ali BiH nije imala, niti ima, dugorocni, strateski plan za ekonomski razvoj (ne u smislu centralnog planiranja nego najobicnijeg plana razvoja). Privatizacijom su upropasteni industrijski kapaciteti koji su se mogli iskoristiti za pocetak razvoja i akumuliranje kapitala. Centralna banka u nasem vlasnistvu bi takodjer igrala glavnu ulogu u kreiranju uvjeta za razvoj i multiplikaciju kapitala. Ovako smo ostavljeni na milost i nemilost tudjina. Nikad pametno takvo sto nije bilo. Kapital nema ni naciju ni emociju i krece se po darvinovskom instinktu opstanka tj. u slucaju kapitala interesa i rasta. Danas nam kapital dolazi u Bosnu, ali s obzirom da svoje ekonomske noge nemamo, sta ce se desiti kada se tudji kapital povuce i ode negdje drugo gdje mu je udobnije i jeftinije? Kakva ekonomska katastrofa nas onda ceka? Nisam ja nikakav zadrti protivnik stranog kapitala, ali za zemlju u razvoju kao sto je BiH je bilo vazno izbalansirati razvoj domacih industrija sa uplivom stranog kapitala.

To za banke ne sumnjam, s obzirom na globalnu financijsku situaciju zadnjih godina, ali ja opet kazem da to one cine. Jedno je "overnight rate" kod CB ili kod bilo koje druge banke, na sto sam ja primarno mislila a drugo je dugorocno zaduzivanje o kojem, ja mislim, ti govoris. Pa i dugorocno zaduzivanje je uvijek na bilansu (jel' se tako kaze balance sheet na nasem?) samo sto je mozda u zadnje vrijeme krupnije pa predstavlja problem.

Vidis to za EURIBOR nisam znala. Ja sam mislila da ako rajfhajzn (neam pojma kako se pise niti izgovara ) zeli financirati operaciju u Austriji ili operaciju u Bosni isto dodje jer je ona, sama banka, garant tog kredita. Ocito je da zivim u Sjevernoj Americi i detalji europskog monetarnog sistema mi nisu uvijek poznati. Ali mi je drago nauciti.

p.s.
Ne slazemo se ja i ti u mnogo toga, ali mi je zbilja ugodno s tobom diskutirati.

[d2]

Pitanje za strucnjake:
Ako je povecanje EURIBOR-a evidentno u zadnje dvije godine, zasto se kod nas nisu povecavale kamate u tom periodu, malo po malo (mislim da je samo Hypo Alpe Adria bank imala neko malo povecanje kamata prosle godine), i zasto je sadasnje povecanje kamata 20% (bar u Volksbank je tako)????
U najsiromasnojoj zemlji Balkana, sa svakako najvecim kamatnim stopama, lupiti povecanje od 20% je uzas.

pise ti iznad

[omar little]

pise ti iznad

[d2]

pise ti iznad

jesam naucio lekciju ?

[omar little]

pise ti iznad

jesam naucio lekciju ?

sjedi 5

[d2]

Eldara mi Dizdarevica jupi, petica