Mostom prema Pelješcu ne ugrožavamo suverenitet BiH
Zagreb čeka odgovor na ponudu o modalitetima korištenja kapaciteta Luke Ploče * Dogovoreno je 98 posto granice
Povodom Dana državnosti Republike Hrvatske ambasador ove države u BiH dr. Josip Vrbošić u razgovoru za "Dnevni avaz" ocjenjuje odnose između dvije zemlje, naglašavajući pri tome da "oni mogu i trebaju biti daleko bolji".
- Već dugo vremena s naše strane vrata za suradnju širom su otvorena i ostat će otvorena. Bojim se da se to danas u BiH dovoljno ne prepoznaje. BiH ima daleko više prijatelja nego što se to u ovim prilikama vidi u BiH. Slažem se s mojim kolegama iz međunarodne zajednice koji ozbiljno upozoravaju na potrebu iskoraka i konstruktivan pristup, BiH ne treba zaostajati u procesima koji se odvijaju.
Iz moje perspektive i dugogodišnjeg iskustva, čini mi se da se prečesto šanse za suradnju i napredak olako i neopravdano odbacuju, a to može biti samo gubitak za BiH. Jačanje suradnje s Hrvatskom može samo koristiti BiH - konstatira ambasador Vrbošić.
Pogrešna predodžba
Zbog čega se onda godinama već otvorena pitanja u relacijama između Sarajeva i Zagreba ne mogu riješiti: korištenje Luke Ploče, ugovor o imovinskopravnim odnosima, zatvaranje priče o granici...?
- Da, odgovor na ta pitanja i mene muči, kao što, pretpostavljam, muči i mnoge u BiH. Prije svega, želio bih razbiti pogrešnu predodžbu o korištenju Luke Ploče: bh. tvrtke koriste kapacitete Luke Ploče sve ovo vrijeme, gospodarska suradnja odvija se bez obzira što neke formalnosti nisu u potpunosti regulirane. I još jedna stvar koju je važno naglasiti: bh. tvrtke raspolažu u potpunosti svojim kapacitetima u koje su ulagale u Luci Ploče.
Tamo nema bh. imovine kojom ne bi bh. tvrtke raspolagale u ovom trenutku. Nadalje, prigodom nedavnog boravka predsjednika Vlade Hrvatske dr. Ive Sanadera u BiH, ponuđena je Promemorija o načelima ponude za dodjelu statusa najpovlaštenije nacije u Luci Ploče, koja na najmoderniji način predlaže uređenje poslovanja za bh. tvrtke koje bi imale jednak status u korištenju kapaciteta Luke kakav imaju i hrvatske tvrtke.
Nažalost, još nema očitovanja na ovu ponudu od nadležnih tijela vlasti u BiH. Ponavljam, prijedlog smatramo konstruktivnim i vrijednim razgovora o njemu. Dakle, o prijedlogu suradnje u Luci Ploče očekujemo odgovor bh. strane.
Šta je s ugovorom o imovinskopravnim poslovima?
- On je parafiran još 2005. godine u Zagrebu, a pregovaralo se od 1999. godine. S hrvatske strane ništa se nije od tada promijenilo. Od tada čekamo odgovor bh. strane. Koliko je meni poznato, ugovor za koji smo mi očekivali da bude potpisan u Zagrebu 2005. godine, zaustavljen je zbog rezervi iz Banje Luke.
Uvjeren sam kako bi, da je ugovor o imovinskopravnim odnosima potpisan, time bio definiran pravni okvir za rješavanje pojedinačnih imovinskopravnih pitanja. Do sada smo mogli već riješiti mnoga imovinska pitanja između naših država. Za sada ne vidim ni dovoljno volje ni dovoljno interesa da se ovo pitanje riješi.
Što se, pak, državne granice tiče, naglašavam da su nadležna tijela dvije države usuglasila više od 98 posto državne granice. Ponavljam, na 98 posto državne granice nema spornih pitanja i to treba poštovati. Mi smo predlagali da se nadležne državne komisiješto prije susretnu i razgovaraju o preostalih nekoliko pitanja, kako bismo se približili zajedničkom rješenju. Čekamo bh. odgovor.
Da li se Hrvatska u određivanju državne granice striktno držala odredbi međunarodnog prava?
- Moram naglasiti kako je Hrvatska u određivanju svojih državnih granica u potpunosti poštovala odredbe međunarodnoga prava, kako na kopnu tako i na moru. Vidite, vrlo često slušamo nestručna tumačenja UN-ove konvencije o pravu mora, o kojoj se ne bi trebalo govoriti paušalno, niti je politizirati.
Pri tome bih ukazao na potrebu dobrog razumijevanja članka 7. Konvencije koji je u potpunosti poštovan, kao i na članak 45. koji govori o režimu neškodljivog prolaska, što se u izvorniku Konvencije zove "innocent passage".
Zašto je za gradnju mosta kopno - Pelješac u Hrvatskoj raspisan tender, a od BiH država koju predstavljate još nije dobila potrebna stajališta u vezi s gradnjom tog objekta?
- Gradeći most kojim Hrvatska spaja svoje kopno i olakšava komunikaciju unutar svog teritorija, ona vodi računa o svojim europskim obvezama, o svojem statusu sutra kada postane punopravna članica EU, kao i svojim obvezama prema susjedima, i to s punim uvažavanjem. Pri tome, Hrvatska ne namjerava na bilo koji način dovesti u pitanje suverena prava BiH.
Podsjećam kako su, u skladu s dobrosusjedskim odnosima, eksperti dvije države s nadležnim ministrima na čelu o ovome stručno razgovarali više puta. Mi smo prihvatili sve tehničke zahtjeve bh. eksperata i ugradili ih u dimenzije mosta. Uz to, Hrvatska će voditi računa o svojim obvezama, od poštovanja ekoloških načela do svojih međunarodnopravnih obveza.
Gradnja mosta Pelješac - kopno ne dovodi u pitanje suverenitet BiH ni u jednom aspektu, niti ograničava prava BiH na moru. BiH ima slobodan i nesmetan promet u BiH i iz nje prema otvorenom moru, prema već spomenutom članku 45. UN-ove konvencije o pravu mora. BiH je obalna država, ima teritorijalno more i to RH ne dovodi u pitanje. Međunarodno pravo je jasno i mi ga u potpunosti poštujemo.
Izručenje Jelavića
Ima li šanse da diplomatija bude od pomoći u izručivanju bh. državljana kojima su izrečene presude za kaznena djela, a slobodno se šetaju Hrvatskom poput Ante Jelavića i Ivana Bendera?
- Izručivanje državljana nije posao diplomacije, već pravosuđa i međunarodnopravne suradnje država. U ovom slučaju radi se i o hrvatskim državljanima, a tu je Ustav Hrvatske jasan: kao ni druge države, ni Hrvatska prema Ustavu ne izručuje svoje državljane. O suradnji na tomu planu postoje međudržavni sporazumi i koliko je meni poznato, pravosudna tijela naše dvije države dobro surađuju i ovo pitanje spada u njihovu nadležnost.
Pravo glasa bh. Hrvata
Cijenite li da je vrijeme bh. Hrvatima ukinuti pravo glasa za izbor članova Hrvatskog sabora?
- Poznato Vam je da svi hrvatski državljani imaju jednaka prava prema Ustavu, o čemu se i Ustavni sud Hrvatske nedavno nedvosmisleno izjasnio. To znači da bez promjene Ustava, na način kako je propisano, rasprava o ovome pitanju čini mi se suvišnom. Hrvatima u BiH treba osigurati sva prava u BiH kako bi bili jednakopravni s drugim konstitutivnim narodima u BiH
http://www.avaz.ba/absolutenm/anmviewer ... z=9&isasp=poslije toga je svaka rasprava suvisna.
