Dani wrote:Reforma policije: Sulejman Tihić, predsjednik SDA
Lajčakov plan je nagrada Dodikovom radikalizmu
Sulejman Tihić Danima objašnjava zašto je odbio ponuđeni sporazum o reformi policije, govori o saboru u Radon Plazi, Miroslavu Lajčaku, Miloradu Dodiku, Harisu Silajdžiću...
Irfan Redžović
Sulejman Tihić: "I Lajčak i Rehn svoju reakciju upućuju samo nama, ne i Dodiku, iako je i on odbio"
DANI: Gospodine Tihiću, možete li reći šta su Bošnjaci zaključili na svom saboru održanom prošle nedjelje u Radon Plazi?
TIHIĆ: Prvo, ne radi se samo o Bošnjacima nego o nosiocima izvršne i zakonodavne vlasti naših stranaka gdje ima, normalno, najviše Bošnjaka, ali i predstavnika iz reda srpskog naroda, hrvatskog naroda, iz reda ostalih... Nemam tačan spisak ko je bio, ali vidio sam Gavrila Grahovca, Svena Alkalaja, Ivicu Šarića, Spomenku Mičić i tako dalje... To je bio jedan, da ga definišemo, radno-konsultativni sastanak. Gospodin Silajdžić i ja smo željeli da informišemo prisutne o aktuelnoj političkoj situaciji, s akcentom na reformu policije, odnosno plan koji je predložio visoki predstavnik. Željeli smo da čujemo mišljenje drugih. Zato smo pozvali zvaničnike naših stranaka u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti kantona, Federacije, države; zatim još neke predstavnike udruženja građana, kao što su Organizacija demobilisanih boraca, Majke Srebrenice, bila je gospođa Fadila Memišević, bio je dr. Smail Čekić, predstavnici Islamske zajednice, ali trebate znati da smo poslali poziv predstavnicima svih parlamentarnih stranaka koje su zastupljene u Federaciji i na državnom nivou. Odazvao se, ispred SDU-a, Mustafa Resić, bio je Mirnes Ajanović, kao predsjednik BOSS-a, a, iako smo pozvali i gospodina Lagumdžiju i Sefera Halilovića, oni se nisu odazvali, vjerovatno iz nekih opravdanih razloga...
DANI: Nisu Vam rekli zašto nisu došli?
TIHIĆ: Razgovarao sam sa gospodinom Lagumdžijom, ali sad ne bih prepričavao...
DANI: I, šta je zaključak sastanka koji je trajao četiri i po sata?
TIHIĆ: Radi se o jednoj dosta složenoj materiji. Gospodin Silajdžić i ja govorili smo o samom planu, o tome šta je ponuđeno i šta treba dalje činiti. Željeli smo čuti komentare i savjete drugih, a znate kako je to, priča se proširi nekada i na neke druge teme - na treće entitete, ustav... Logično je da jedan takav sastanak traje četiri sata. Zaključili smo... gospodin Silajdžić i ja smo dobili podršku za naše stavove, a zaključeno je da ovakve vrste sastanaka organizujemo i u budućem periodu. Naš je stav da reformu policije treba nastaviti i temeljiti na onim dokumentima koji su već zajedno napravljeni sa domaćim i međunarodnim predstavnicima, kao što je Martensov plan, Izvještaj direkcije koji su radila 102 domaća i strana eksperta godinu dana i koji jeste rezultat političkog sporazuma o reformi policije ratifikovanog u entitetskim skupštinama i Parlamentu BiH.
DANI: Zbog čega ste zapravo Vi i gospodin Silajdžić odlučili da na ovaj način odbijete Lajčakov prijedlog?
TIHIĆ: U dosadašnjoj političkoj praksi prijedlozi sporazuma obično su temeljeni na jednoj distanci u odnosu na strane koje razgovaraju i nalaze se negdje u sredini. Ovaj sporazum je potpuno otišao na drugu stranu. Udovoljio je zahtjevima samo jedne strane, ove iz RS-a i odustao, pazite, odustao od izvornih tumačenja tri principa Evropske komisije. Odustao je od dokumenata koji su napravljeni na osnovu tih principa a koje su radili međunarodni stručnjaci, evropska policija, Coppola... svi su oni učestvovali u izradi izvještaja. Sad odjednom nema izvještaja, ima ono što je Dodik pričao na Vijeću ministara prije izvjesnog vremena kad smo imali raspravu koju je organizovao Nikola Špirić.
DANI: Šta sve zamjerate Lajčakovom prijedlogu?
TIHIĆ: Osnovna zamjerka je što je plan odustao od cilja reformi, a cilj reforme jest efikasna policija koja se može boriti protiv organizovanog kriminala, protiv terorizma, hapsiti ratne zločince, brinuti o sigurnosti građana. Oni su odustali od cilja i legalizovali postojeće stanje. Ovo rješenje koje je gospodin Lajčak predložio je legalizacija postojećeg stanja. Malo ga drugačije zove, ali ostaje policija Republike Srpske i kažu da je to pravično rješenje. Zar može biti pravično rješenje kojim se legalizuje policija RS-a koja je odgovorna za genocid? Čak i ako izuzmemo genocid i ratna stradanja, to je policija koja poslije rata nije procesuirala nijednu osobu za zločin u Srebrenici, koja nije procesuirala nijednu osobu za 500 masovnih grobnica, koja nije procesuirala nijednu osobu za srušenih 640 džamija i preko 2.000 drugih objekata, koja nije procesuirala nijednu osobu za napade na povratnike - oko stotinu ljudi je ubijeno i teško ranjeno... pa, zar je to pravično rješenje, kako OHR kaže? Policija koja ne želi da kaže gdje je još 13.000 Bošnjaka. Nije pitanje policije RS-a samo stvar imena. To je daleko dublje. Oni sebe doživljavaju kao etničku policiju samo jednoga naroda koja služi samo tim interesima, u temeljima te policijske strukture jesu oni ciljevi onih karadžića koji su je osnovali i zato se tako ponaša. Ako legalizujemo takvu policiju u entitetskim granicama, ona će nastaviti tako da radi. Zatim, sljedeće, imamo asimetrična rješenja: u RS-u su planirana tri nivoa policije - lokalne policijske oblasti, policija RS-a i državni nivo. U Federaciji je ukinuta federalna policija i ima samo lokalni i državni nivo. Zatim, pitanje principa finansiranja na državnom nivou je potpuno devalvirano i spušteno na lokalni nivo i sada Narodna skupština RS-a utvrđuje plan za svoje policijske regije, kantonalne za svoje i to se dostavlja jednoj instituciji, navodno, koja se zove Kolegij ministarstva koji čine tri delegata Vlade Federacije, dva delegata Vlade RS-a i jedan iz Distrikta Brčko. Znate kako odlučuju? Konsenzusom, a ako toga nema, entitetskim i etničkim glasanjem. Onda, odbor direktora, kao nekakva državna institucija, isto odlučuje konsenzusom, čak tu nema ni entitetskog ni etničkog glasanja. Šta ako nema konsenzusa?! Mi sa ovom reformom jedino dobijamo funkcionalnu policiju RS-a, a sve drugo je nekakva koordinacija, etničko-etnitetsko glasanje i tome slično. Postoji opasnost da se tim rješenjem, ukoliko bude prihvaćeno, dosadašnje policijske strukture na nivou BiH budu dovedene u pitanje - DGS, OSSA i SIPA - jer su one organizovane kao državne institucije. Zato što su one organizirane na četiri regije koje ne poznaju entitetske i kantonalne granice, a sada bi došle pod ovu kapu gdje se odlučuje konsenzusom, etničkim i entitetskim glasanjem. Dakle, ja vam mogu pričati koliko hoćete o tome šta sve ne valja u ovom prijedlogu...
DANI: Kad je tako, kad su prihvaćeni svi dodikovski principi reforme, kako objašnjavate da je i Dodik odbio prijedlog?
TIHIĆ: Ma, to je farsa.
DANI: Zašto?
TIHIĆ: Ja bih najviše volio kad bi vama neko dostavio stenogram onoga što je gospodin Dodik predlagao na sastancima koje je organizovao Špirić. Pa, zar nije udovoljavanje Dodiku da ostaje policija RS-a? To što oni kažu da će biti dio struktura Ministarstva sigurnosti - to nije ništa. To je samo formalno, jer ne postoje strukture, postoje koordinate koje su mehanički spoj entitetskih i etničkih interesa.
DANI: Hoćete reći da je Dodikovo odbijanje zapravo način da se stranke u Federaciji, prevashodno bošnjačke, tj. SBiH i SDA natjeraju da prihvate Lajčakov prijedlog? Je li Vi mislite da postoji neki dogovor na relaciji Lajčak-Dodik ili...?
TIHIĆ: Ja znam, kad je u pitanju ovaj protokol gospodina Lajčaka, da sa mnom niko nije razgovarao. Da li su razgovarali sa ovima iz RS-a? Očito da jesu, vidim rješenja. To je sve samo farsa, ništa drugo, jer su oni ovim sporazumom dobili daleko više nego što su tokom pregovora tražili. Pa, oni su na pregovorima bili spremni da, naprimjer, sarajevska lokalna policijska oblast prelazi entitetske linije. To je bilo dogovoreno. A onda je to izbačeno ovim sporazumom. Oni su bili spremni da se smanje nadležnosti policije RS-a i kantona, da se prebace na državni nivo, da policija RS-a bude samo za javni red i mir, saobraćaj i opći kriminal, a sad su im ostavili svu nadležnost koju imaju, osim nadležnosti DGS-a i SIPA-e.
DANI: Kako objašnjavate taj preokret?
TIHIĆ: Vidite, postoje neke teze da je to možda rezultat regionalnih odnosa, nekih dealova i dogovora po kojima će, kao, na jednoj strani Srbi "izgubiti Kosovo", pa im ovamo treba dati više države. Ne znam kako se ti dogovori prave, ali ima razloga da sumnjam... Ili je, pak, u pitanju neprincipijelnost u Evropskoj komisiji. Ashdown i Martens kažu da nema kantonalne policije, nema entitetske policije, lokalne policijske oblasti će biti uspostavljene po funkcionalnim principima, a entitetske i kantonalne granice ne mogu biti smetnja uspostavi funkcionalnih regija i onda se pojavljuje plan - ovaj Lajčakov - koji uopće ne drži do toga. To se može i ovako objasniti: plan je jednostavna, prosta posljedica straha međunarodne zajednice od onih koji su tako bezobrazni, drski i stalno prijete, pa se onda njima izlazi ususret nauštrb onih koji su skloni dogovorima i kompromisima. Računaju - mi ćemo lako sa njima. Možemo to tumačiti i kao nagradu Dodiku za ovu retoriku kojoj smo izloženi svi zadnjih godinu dana, kojom napada državu, negira genocid u Srebrenici, daje antidejtonske izjave, prijeti otcjepljenjima, referendumima - ovaj plan bi sav svijet shvatio kao nagradu Miloradu Dodiku.
DANI: Šta danas mislite: jeste li Vi i gospodin Silajdžić pogriješili što ste izašli na tu konferenciju za štampu i odbili prijedlog 24 sata prije Dodika?
TIHIĆ: Možemo pretpostaviti razne scenarije. Šta da je Dodik došao i rekao da to prihvata?
DANI: Je li vama neko branio da vi odbijete nakon što on prihvati?
TIHIĆ: Onda bismo mi sami bili odgovorni, jer bismo to odbili, a sad imamo dvije strane, navodno, koje su to odbile. Pritom, obratite pažnju: i Lajčak i Rehn svoju reakciju upućuju samo nama, ne i Dodiku, iako je i on odbio. Osuđuju se gospoda Silajdžić i Tihić, kažu. E, tu je kvaka: mi smo stvarno odbili Lajčakov sporazum, a Dodik samo formalno.
DANI: Hoćete reći da su time razotkrili da je kod Dodika u pitanju samo formalno odbijanje?
TIHIĆ: To je sasvim logično s obzirom na predložena rješenja. Samo što su se prevarili. Vi znate da sam ja političar koji je sklon dogovorima i kompromisima i da sam često pravio kompromise koje nisu ni građani mogli da razumiju. Imao sam zbog toga i nekih štetnih posljedica i u izbornoj kampanji. Vjerujte, da u ovom sporazumu ima nešto što vrijedi, da je to samo jedan korak naprijed, ja bih rekao gospodinu Silajdžiću da drugačije mislim, da se ne slažem sa njim, kao što se i ne slažemo po nekim pitanjima. Međutim, ovdje se stvarno radi o rješenjima koja znače legalizaciju postojećeg stanja. Kad smo radili amandmane - na 33 stranice nijednom riječju nije pomenuta Republika Srpska, nijednom riječju nije pomenuto entitetsko glasanje. Nađite amandmane, pa provjerite.
DANI: Zašto to meni govorite, što to ne kažete gospodinu Silajdžiću?
TIHIĆ: Ja ovo govorim zbog javnosti, da shvati da je u ovom projektu samo policija RS-a, entitetsko i etničko glasanje i da je ovo pet puta gore od onih amandmana. Zato mene čude diskusije nekih ljudi koji kažu da ovo treba prihvatiti, a bili su vatreni protivnici amandmana.
DANI: Gospodine Tihiću, Vi znate ko je odbio ustavne amandmane, ali ako već govorite o toj teoriji kompenzacije državnosti RS-a da bi Srbi podnijeli gubitak Kosova, recite mi - šta je politički odgovor? Da li je odgovor svebošnjački sabor i zajednički stavovi isključivo bošnjačkih stranaka? Zašto ste Vi odustali od dogovora sa hrvatskim strankama?
TIHIĆ: Vidite, ja ne smatram da su SDA i SBiH isključivo bošnjačke stranke. Mi smo po našem programu i jednim dijelom po sastavu bosanske stranke. Naši ciljevi su bosanski.
DANI: Jesu li bosanski ciljevi SDA i SBiH identični?
TIHIĆ: Pa, ima dosta sličnosti. Mislim da čak ni SDP nije daleko. SDA je bosanska stranka po programu, po našim ciljevima. Tako i nastupamo, tako i govorimo i svjesni smo da BiH možemo graditi samo po mjeri svih njenih naroda - i Hrvata i Srba i Bošnjaka, bez dominacije, kako na cijeloj teritoriji, tako i na pojedinim njenim dijelovima.
DANI: Ako je tako, kako onda objašnjavate da se ne možete dogovoriti ni sa jednom trećom strankom? Zar je moguće da su samo SDA i SBiH bosanski, a svi drugi antibosanski? Evidentan je raskol između bošnjačkih i hrvatskih stranaka. Zašto je do toga došlo? Gospodinu Ljubiću, naprimjer, principi ove reforme policije su prihvatljivi.
TIHIĆ: Ne znam šta je rekao gospodin Ljubić. Njegove izjave, kao i izjave gospodina Čovića, često se prenose na ovaj ili onaj način, možda malo iskrivljeno ili nedovoljno precizno, ali znam ono o čemu razgovaramo. Kad smo pravili sporazum o partnerskoj većini u Federaciji, ispostavilo se da dosta slično mislimo kada je u pitanju BiH. I oni i mi smatramo da dvoentitetsko uređenje nije u redu. Zalažemo se za regionalizaciju BiH, decentraliziranu državu BiH, državu multietničkih regija. Rezolucija koja je objavljena, iako još nije do kraja definisana, ima dosta dodirnih tačaka sa onim za šta se mi zalažemo, što stoji u našoj platformi. Ne bih se složio s vašom primjedbom da smo se udaljili sa hrvatskim stranka, normalno, ima razlika...
DANI: Nekako su sve veće...
TIHIĆ: (pauza) Vi vidite stalne pokušaje Milorada Dodika da gura hrvatske stranke ka trećem entitetu. Više Milorad Dodik govori o trećem entitetu nego što govore Čović ili Ljubić. Normalno, on to čini s ciljem da cementira RS zbog svojih interesa. Pod trećim entitetom on ne podrazumijeva Posavinu, a neki u hrvatskim strankama koji govore o trećem entitetu podrazumijevaju Posavinu, tako da je ta priča o trećem entitetu nešto što ne može nikako proći. Nije mogla proći ni u ratu, kad su bosanske snage bile slabije.
DANI: Šta mislite, šta će se dalje dešavati? Jeste li razmišljali o mogućim scenarijima? Pitam Vas upravo zbog Kosova: po nekim informacijama navodno je sve vrijeme na Vas i na gospodina Silajdžića vršen pritisak iz OHR-a, izvjesni gospodin Pandur je objašnjavao kako morate prihvatiti sporazum o reformi policije aludirajući upravo na regionalne uvjete - je li to tačno?
TIHIĆ: Ne, sa mnom nije o toj temi razgovarano. Možda sa gospodinom Silajdžićem.
DANI: Jeste li Vi prekršili dogovor s Lajčakom o neistupanju u medijima ovom konferencijom za štampu?
TIHIĆ: Ja se ne sjećam da postoji taj dogovor. Uostalom, ja sam prvo gospodinu Lajčaku rekao da se ne slažem i zašto se ne slažem. Bio sam kod njega u kabinetu, jer sam imao tu pogodnost da sam prije susreta sa njim imao taj njegov protokol, pošto mi ga je dao gospodin Silajdžić. Mogao sam odmah da mu kažem da je to nešto što mi ne možemo prihvatiti. E, sad, nakon toga, mi smo odlučili da izađemo i da o tome obavijestimo javnost. Mislimo da je to bio pravi trenutak i pravo vrijeme.
DANI: Šta će se dogoditi sa potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju? Reforma policije je uvjet.
TIHIĆ: Mislim da je jedini način da se vratimo razgovorima, da razgovaramo na onim principima koji su utvrđeni u dokumentima koje je radila međunarodna zajednica zajedno sa nama. Gospodin Martens je bio izaslanik EU-a i on je radio dokument kao ovlašteni tumač evropskih principa. Imamo Martensov plan, imamo plan koji je poslije Martensovog plana srpska strana odbila, imamo sporazum o reformi policije koji su ratifikovali parlamentarci i koji kaže da treba formirati direkciju koja će izraditi plan restruktuiranja. I napravljen je taj plan nakon godinu dana, 102 eksperta su radili. Mi se tome trebamo vratiti. Naravno, mi nismo zadovoljni tim planom, i na gospodina Silajdžića i na mene vršen je pritisak da ga prihvatimo - govorili su nam: vi dođite na sastanak i prihvatite ga i više nema nikakvih političkih sastanaka i razgovora oko reforme policije. Prvo nismo željeli uopće da učestvujemo na tom sastanku, kazali smo da su to tehnička pitanja koja treba da rade eksperti, međutim, zamolili su nas, ubijedili, natjerali, kako god hoćete, da dođemo na taj sastanak i kažemo da to prihvatamo, računajući da su oni to isto uradili i sa ovima iz RS-a. Umjesto da se to prihvati, nešto što ni nama nije odgovaralo, krenulo se u nove razgovore i nove političke pregovore. E, sad je došao protokol iz OHR-a koji je zaboravio i ovaj izvještaj i Martensov plan i sporazum.
DANI: Gospodine Tihiću, šta mislite: da li je simbioza politika SDA i SBiH uistinu odgovor na Dodika, odnosno, da li je sve izraženiji bošnjački nacionalizam pravi odgovor na Dodikov nacionalizam?
TIHIĆ: Mi nikada nismo htjeli da nasjedamo na tu nacionalnu podjelu i nacionalnu retoriku. Mi se borimo za multietničku Bosnu, za multietničku policiju. Na našim sastancima sjede i Srbi i Hrvati, ne u dovoljnom broju, ali sjede. Međutim, šta se dešava, čujete li Dodika? Vaše pitanje traži širu raspravu, ali ja se, lično, uvijek trudim da budem čovjek dogovora, kompromisa i spreman sam, rekao sam maloprije, popustiti, jer smatram da BiH može biti samo ako je po mjeri svih njenih naroda. Ne smatram da sam isključiv.
DANI: Sjećate li se kako je Alija Izetbegović umio reći, da parafraziram, da Bošnjaci trebaju prvi popuštati upravo zato što im je stalo do BiH?
TIHIĆ: Sjećam se. Mi svakodnevno popuštamo. Ako pogledate mnoge reforme, institucije koje su formirane, koliko su nefunkcionalne, shvatit ćete da je to tako upravo zato što smo mi popuštali, jer su ovi iz RS-a tražili nekakve mehanizme entitetske i etničke. Bošnjaka ima u Bosni preko 50 posto, a u parlamentu 24 od 42. Nikada nikom od nas nije palo napamet da kaže da u Vijeću ministara treba biti više Bošnjaka nego Srba i Hrvata, slažem se potpuno da to treba da bude podijeljeno na jednake dijelove, uz zastupljenost i ostalih. Ali, sve ovo što se radi sa Bošnjacima, ne samo u ratu gdje su bili najveće žrtve nego i kad je u pitanju povratak....
DANI: I zato ste sad odlučili da kažete: dosta! Je li to pravi trenutak?
TIHIĆ: Ja sam bio ovdje, imao jedan sastanak u SDA, o tom sastanku ste vi pisali. Jedan od mojih suradnika tražio je da kažemo na tom pitanju: Dosta! Ja sam kazao: Ne. To je manje važno pitanje i ja neću tu da se sukobljavam ni sa međunarodnom zajednicom, ali kad je u pitanju reforma policije, koja je strateško pitanje, moramo reagovati. Ja razumijem da postoji etničko i entitetsko odlučivanje kad se rješavaju kulturni, jezički i nacionalni interesi, ali nema entitetskog ili etničkog glasanja kad je riječ o kriminalnim interesima. Kriminalac je kriminalac. Ovdje se radi o jednom opasnom presedanu. Ne može policija odlučivati konsenzusom. Ovo stvarno ne valja.
DANI: Oprostite, govorite o sastanku povodom deportacije mudžahedina i gospodinu Bakiru Izetbegoviću?
TIHIĆ: Nećete valjda to napisati?
SDA i SBiH
Nisam u Silajdžićevoj sjeni
DANI: Jeste li svjesni da je u javnosti prisutan dojam da ste Vi u potpunoj sjeni gospodina Silajdžića? Slušam Vas: jednako govorite - gospodin Silajdžić i ja.
TIHIĆ: Nema elemenata za to. Mislim da oni koji slušaju i gospodina Silajdžića i mene na svim našim sastancima, jasno vide da je to jedna potpuno ravnopravna pozicija. Nas dvojica se međusobno dopunjavamo. Ja sam čovjek koji poznaje sistem, koji vodi računa i o detaljima, dok gospodin Silajdžić nešto više posmatra globalno i ima svoje iskustvo i svoje vrijednosti, tako da tu nema nikakve dominacije, niko nije nikome u sjeni. Mi se u nekim stvarima ne slažemo. Uostalom, ne slažemo se oko amandmana i ima nekad nekih pojedinačnih pitanja, ali isto tako znamo sjesti, dogovoriti se, gospodin Silajdžić zna uvažiti moje razloge i ja njegove: pa zar je to loše ako mi dobro surađujemo?
DANI: Da li se to odnosi i na suradnju stranaka? Da li SDA i SBiH jednako dobro surađuju na terenu kao i vas dvojica?
TIHIĆ: Čim predsjednici dobro surađuju, lakše je i na terenu.
)
