evo i drugog dijela (izvinjavam se na obimu, ali nisam mogla odoliti)
znachi one vlasti koja je po maksimu "unishtila" pismenost. chime se vracam na moj pochetni komentar. znachi na osmanlije u bosni i njihovo "zatucanje" kao neke razvijene bosanske pismene kulture.
nije da je ovakav opis osmanlijskog doba rijedak, naprotiv. teze o tome kako je balkan "propustio" shansu da bude progresivan time shto je doshao pod osmanlijski uticaj stare su nekih 150-200 godina, i protezhu se kroz razne vrste pisanih radova kako na "zapadu" tako i u samim zemljama balkana, gdje se veoma rado prisvajala i josh uvijek prisvaja eurocentristichka slika "primitivnog balkanca" , genetski predodredjenog da bude nasilan (ili ako ne genetski, onda istorijski)... stvar je u tome da su te teze neodrzhive na osnovu svega shto znamo o osmanlijskoj vlasti na balkanu, pa i u bosni - a znamo dosta toga -, pa onda i na osnovu toga shta se zna o istoriji evrope uopce.
problem ovdje je shto se kao suprotnosti navode neki zamishljeni koncepti "zapadne" odnosno "istochne" (chitaj: orijentalne, chitaj: islamske) civilizacije, pri chemu se prvo definira kao "progresivno" i "napredno" (opet se kreira neki ustvari nepostojeci kontinuitet "zapadne istorije" od renesanse preko prosvjete, industrijalizacije do sekularizacije itd.), dok se ovo drugo tretira kao "zaostalo", "nerazvijeno", "uchmalo", dominirano vjerskim vrijednostima. osmanlije se u tom diskursu pojavljuju kao glavna manifestacija te i takve "istochnjachke" kulture.
previdja se medjutim, chinjenica da je osmanlijsko carstvo bilo evropsko carstvo nekoliko vijekova; imperijalna sila koju su evropske monarhije prihvatale kao "ravnopravnog" igracha u geopolitichkim i strateshkim igrama oko evropskih teritorija; imperijalna drzhava koja se od "zapadnih" imeprija razlikovala ili im bila slichna koliko i one same medju sobom.
previdja se josh dosta chinjenica, od kojih cu navesti samo neke: da je vecina stanovnishtva tih "progresivnih" evropskih drzhava bila u ovisnom polozhaju od lokalnih feudalaca, da je nepismenost bila ogromna, odnosno da je kulturna produkcija bila ogranichena na elitne slojeve, prvenstveno na svecenike. sve ovo vazhi josh i za 19ti vijek, usprkos procesu industrijalizacije i modernizacije - do kraja 19og vijeka glavno politichko-ekonomsko pitanje chak i na "zapadu" (stavljam pod navodnike, jer su se stvari jako razlikovale od drzhave do drzhave) bilo je pitanje zemlje. previdja se chinjenica da vecina stanovnishtva (zhene, vjerske i etnichke manjine, seljaci, radnichka klasa) chak i tokom 19og cijeka nisu imali pristup opcem obrazovanju, niti su ga mogli priushtiti. a "progresivna" austrija odnosno austro-ugarska je josh 1880ih i 1890ih svaki politichki protest liberalaca i socijalista gushila tamnicom, a vlastite seljake drzhala u polu-kmetovskom polozhaju chak i nakon ukidanja kmetstva.
uopceno se previdjaju sve one pojave koje su se razvile iz te "zapadne" moderne, kao nacionalizam, (nauchni) rasizam, genocidi shirom svijeta, posebno tokom neo-imperijalne faze od 1870ih pa do porvog svjetskog rata, antisemitizam, fashizam, komunizam...ovakve pojave se tretiraju kao "sluchajne nesrece" a ne kao logichke posljedice procesa koji su se odvijali prije njih (adorno je ovo lijepo opisao kao "dijalektiku prosvjete", al ko se danas josh poziva na adorna...)
shto se tiche osmanlija i bosne, nema nikakvog govora o nekoj zatucanosti koja bi se razlikovala recimo od zatucanosti seljaka u normandiji ili u galiciji (bilo kojoj) u istom periodu. urbana kultura u bosni se razvila pod uticajem islama - jer je islam prvenstveno urbana religija za razliku od chestog stereotipa "muslimanskog papka sa sela" koji su veoma uspjeshno propagirali komunisti poslije 1945. da, tachno je da shtamparije u osmanskom carstvu nisu otvorene prije 18og vijeka, ali je knjizhevna kultura u cijelom carstvu, pa i u bosni ipak bujala - i to na chetiri jezika, na arapskom, perzijskom, turskom i na lokalnim bosanskim narjechjima (o ovome ima hrpa literature na nekoliko jezika; ja bih na nashem preporuchila hazima shabanovica, na njemachkom smaila balica, a na francuskom alexandra popovica); imperijalne shkole u istanbulu, a onda i drugim centrima carstva su cvjetale, chak i tokom 18og vijeka, a producirale su enciklopediste, teologe, pravnike...
to da je opca kultura bila "usmena" je naprosto smijeshno, jer se cijela osmanlijska birokratska mashinerija zasnivala na katibima (po nashem: cato:-)), a umjetnost pisanja i prepisivanja knjiga je bila jako cijenjen posao (inache, svrha kulturne produkcije uopce jeste pamcenje, bilo to pismenim ili usmenim putem). samo da podsjetim da su desetine hiljada tih radova izgorjele tokom agresije na sarajevo, shto u orijentalnom institutu, shto u vijecnici.
nije mi namjera idealizirati osmansko carstvo niti umanjivati socijalne razlike, hijerarhije, eksploataciju i konflikte koje su u njemu postojale; ali kada chujem da je to bilo doba kada su bosanci "otupili" - i po nekima ostali tupi dok ih nije okupirala "prosvjetiteljska" austro-ugarska - e, onda mi se digne kosa na glavi.
modernizacija osmanlijskog obrazovanja pochinje u isto vrijeme kada se to obrazovanje modernizuje i na "zapadu"; josh od 1830ih uvode se reforme koje se odnose na shkolovanje, na jednakost svih (mushkih) gradjana pred zakonom, na centralizaciju drzhavne vlasti (samo da podsjetim, velika britanija je ropstvo ukinula tek 1832, a u raznim njemachkim provincijama etnichke manjine nisu imale pravo drzhavljanstva do ujedninjenja njemachke, pa ni poslije toga; a univerzalno pravo glasa za sve gradjane u engleskoj nije uvedeno prije 1919, a u francuskoj chak tek 1946). to shto je u bosni doshlo do zakashnjele implementacije reformistichkih mjera ima da zahvalimo otporu nashih lokalnih konzervativaca koji su se bojali za svoje vlastite pozicije i privilegije.
a jedan od uticaja te hvaljene "zapadne moderne" na balkanu jeste nacionalizam, koji je sluzhio kao ideologija "oslobodjenja", ali istovremeno i kao ideologija masovnih pogroma, etnichkog chishcenja, protjerivanja i ekzodusa manjina koji nisu bili dijelovi "nashe istorije", chitaj "nashe nacije".
ja se chesto pitam da li je ikome uopshte palo na pamet da pod znak upitnika stavi cjelokupni smisao postojanja nacionalnih drzhava na jednom tako mijeshanom podruchju kao shto je balkan.
al' prestajem ovdje, inache nikad kraja.