Page 3 of 4
#51
Posted: 19/08/2006 00:48
by sarlo
..
#52
Posted: 19/08/2006 00:51
by Ana_Ana
sarlo wrote:Ana_Ana wrote:sarlo wrote:Podijelili su se (katolici i pravoslavci) zbog upotreba beskvasnog hljeba prilikom pricesti. Katolici kazu hosti, to je ona plocica što im fra/don ubaci u usta. Kod jednih je to brasno sa kvascem, a kod drugih nikako nesmije biti kvasaca. Papa je exhomunicirao (valjda se tako kaze) Carigradskog patrijarha a ovaj prvog zbog tog fundamentalnog razloga. Carigradskom patrijarhu su se prikljucili i Jerusalemski, Aleksandrijski i Antihonijski patrijarsi. Katolicka crkva je bila centralizovana pa su Pape mogle uvoditi razne inovacije. Celibat, Gregorijanski kalendar, smanjio je broj prstiju prilikom krstenja, ova razlicita tumacenja o prirodi duha svetog su se navodno pojavila jos u 8-9 vijeku ali mislim da potenciranje tih razlika novijeg datuma.. Na drugom Vatikanskom Koncilu K.C. izvrsila priznavanje vecine pravoslavnih obreda i pokusava izvrsiti priblizavanje svih krscana (ekumenizam), ali im to slabo uspjeva zbog jacanja Evangelizma i protivljenju prevelikom institucionalizmu vjere koja je prisutna kod Rimo-katolika.....
K'o da sam u Bogosloviju isao.
kod pravoslavaca na pricesti je hleb i crveno vino ( kao krv isusova)
E jeli kod njih beskvasan ili kod katolika. Mislim da jeste, jer ih zovu ortodoksima a mislim da se u Starom Zavjetu to pominju i Jevreju u svojim obredima jedu takav hljeb. Kvasac simbolise djavola, nesto u vezi nadimanja. A Jevrejima je pod Faraonom bilo zabranjeno da jedu hljeb sa kvascem.
ne znam. u u wikipediji pise da je kvasan.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Euharistija
#53
Posted: 19/08/2006 01:03
by sarlo
Hvala, zaboravio sam da pogledam na wikipediju. prije rata sam citao Stari Zavjet, a Evandjela se stalno ekranizuju i pojasnjavaju. Koliko je sada P.C. mocna u Srbiji. Ovdje kod nas kazu da je neprikosnovena i da ima autoritet i nad politicarima??? Ne samo Radovanom nego i nad ostalim.
#54
Posted: 19/08/2006 01:14
by Ana_Ana
sad koliko je mocna ne znam, ali ima dosta uticaja.
#55
Posted: 23/08/2006 16:41
by mr__bosnjak
Razlikuju li se pravoslavne od katolickih molitvi? Zasto Srbi pravoslavci slave krsne slave?
#56
Posted: 29/09/2006 02:17
by aNTropocentrio
Haqqani wrote:"TI ĆEŠ SIGURNO NAĆI DA SU VJERNICIMA NAJLJUĆI NEPRIJATELJI JEVREJI I MNOGOBOŠCI; I SVAKO ĆEŠ NAĆI DA SU VJERNICIMA NAJBLIŽI PRIJATELJI ONI KOJI GOVORE: "MI SMO KRSCANI", ZATO ŠTO MEĐU NJIMA IMA SVEĆENIKA I MONAHA (OSOBA KOJE SU SE POTPUNO PREDALE BOŽIJOJ SLUŽBI) I ONIH KOJI SE NE OHOLE."
(Al-Ma`ida:82)
Zar stvarno u Kur'anu stoji da su Jevreji neprijatelji?
#57
Posted: 29/09/2006 02:30
by danas
aNTropocentrio wrote:Haqqani wrote:"TI ĆEŠ SIGURNO NAĆI DA SU VJERNICIMA NAJLJUĆI NEPRIJATELJI JEVREJI I MNOGOBOŠCI; I SVAKO ĆEŠ NAĆI DA SU VJERNICIMA NAJBLIŽI PRIJATELJI ONI KOJI GOVORE: "MI SMO KRSCANI", ZATO ŠTO MEĐU NJIMA IMA SVEĆENIKA I MONAHA (OSOBA KOJE SU SE POTPUNO PREDALE BOŽIJOJ SLUŽBI) I ONIH KOJI SE NE OHOLE."
(Al-Ma`ida:82)
Zar stvarno u Kur'anu stoji da su Jevreji neprijatelji?
stoji. ovo je 5-a sura, al-maide (sofra). mozes otvoriti sam i procitati.
#58
Posted: 09/10/2006 21:59
by aNTropocentrio
mr__bosnjak wrote:Razlikuju li se pravoslavne od katolickih molitvi? Zasto Srbi pravoslavci slave krsne slave?
Srpske slave su ostale još iz staroslavenskih vremena.
Tada su se slavilia božanstva iz slavenske mitologije.
#59
Posted: 09/10/2006 22:00
by horns&drums
koliko ste upoznati sa pravoslavnom doktrinom i obicajima
Uvijek imaju izgovor da cugaju, slava koliko oces
:D:D:D
#60
Posted: 09/10/2006 22:24
by sarlo
Vecinom vuku porijeklo iz paganskih obicaja i obiljezavaju vremenska razdoblja. Jurjevo; sredina proljeca i zapravo pocetak ranog ljeta; Ilindan 02. avgust sredina ljeta; Mitrovdan, pocetak jeseni; Savindan 17. januar sredina zime. Uglavnom su i zimi jer to je period kad seljaci ne rade. Ispijanje velikih kolicina zestokih alkoholnih pica i zimska lociranost govori i o vezi sa sjevernim narodima Germanima i Slavenima koji su svoje svetkovine tako obiljezavali za razliku od Grka i Rimljana koji su pili vina. Zapravo su i nastale u srednjem vijeku pod uticajem paganske tradicije sjevernih naroda.
#61
Posted: 09/10/2006 22:27
by gavrilo
slave su ostaci paganskih obicaja.
a sada pitanje za 100 poena (hriscani nemaju pravo na odgovor ...
): zasto se badnje vece zove badnje vece?
#62
Posted: 09/10/2006 22:30
by neupucena
@aNTtropocentrio
A hrastova grana za Bozic ispred kuca?
#63
Posted: 09/10/2006 22:32
by Saian
#64
Posted: 09/10/2006 22:32
by Shoshana
gavrilo wrote:slave su ostaci paganskih obicaja.
a sada pitanje za 100 poena (hriscani nemaju pravo na odgovor ...
): zasto se badnje vece zove badnje vece?
Mogul' nevjernici?
Badnji je onaj koji b(a)dije
#65
Posted: 09/10/2006 22:33
by Saian
zar nije od "bdjeti" samo arhaichno, jer se bdije, cheka budno
#66
Posted: 09/10/2006 22:36
by danas
ma jok ba
to je ono drvo sto potpale, panj, cjepanica, sta li je vec...
to je badnjak...
#67
Posted: 09/10/2006 22:38
by BECHO
Neznam stvarno za pravoslavne obicaje!! Ustvari znam samo da je januar pun svetaca i da ljudi jedva cekaju da ne rade!
#68
Posted: 09/10/2006 22:41
by neupucena
Po narodnom verovanju, kod starih, mnogobožackih Srba u prethrišcanskom periodu, postojao je neki bog Badnja, ciji je kip bio izdeljan od drveta. Primivši hrišcanstvo, Srbi su svog starog Badnju bacili u vatru. Pošto im je on bio vrlo drag, taj obicaj u spomen na boga Badnju, ponavljaju na svako Badnje vece, a badnjak na jednom kraju, u nekim našim predelima, namažu medom da bi time pokazali kako im je badnjak sladak i drag.
Potom domacin blagosilja kucu orasima bacajuci ih po jedan u svaki ugao sobe. Cetiri ugla kuce simbolišu cetiri strane sveta, što znaci da se Badnji dan slavi svuda i da Bog gospodari celim svetom. Po slami, zatim, prospe novcice, bombone, suve šljive i smokve, a deca ih pijucuci sakupljaju. Pre unošenja badnjaka, iz sobe se iznesu stolice i na prostrtoj slami se postavlja trpeza zvana "sofra".
Na sofru se prvo stavlja vino, so i badnjacka pogaca umešena bez kvasca. Od obavezne tri vrste jela, na tako postavljenoj sofri, ima: ribe pržene na ulju, meda i pasulja ¨ obicno "prebranac" ili "meljanac"). U situ, pored žita, kojim je sacekala badnjacara i badnjak, domacica servira i razno voce: jabuke, orahe, kruške, suve šljive, smokve, badem, lešnik, suvo grožde. Pred tako pripremljenom badnjackom vecerom domacin se prekrsti, zapali svecu, okadi trpezu i svu celjad, pa otpeva: "Roždestvo tvoje Hriste Bože Spase naš" i ocita "Ocenaš". Onda razlomi pogacu i svu celjad ponudi vecerom u kojoj se uz cašu vina dižu zdravice.
Na Badnje vece u kucu se unosi i pecenica sa ražnjem, naslanja na istocni zid sobe i sutradan, na Božic se servira na svecanoj trpezi.
Nakon badnjacke vecere spava se na slami ili pripremljenoj slamarici gde za to ima mogucnosti, a iza ponoci, na Božic, jedni u crkvu na jutrenje (obicno domacin i najstariji sin), drugi u svitanje za vodu na izvor, bunar, cesmu ili kladenac (obicno cerke-vodonoše), treci u štalu kod stoke (mladi sinovi), a domacica mesi cesnicu i pripravlja božicni rucak. U seoskim kucama slama na podu stoji sva tri dana praznika, a u gradovima ova je simbolika svedena na rukovet slame koja se postavlja uz badnjacki buket hrastovih ili cerovih grancica. Slama se nikako, po završetku praznika ne sme spaliti, jer se veruje da to donosi nesrecu.
Postoji i verovanje da ne valja na Badnje vece zaspati dok badnjak ne pregori, jer ce ukucani umirati iznenada i bez reda.
Narodna meteorologija kaže: "Ako na Badnji dan bude oblacno - bice rodna godina. Ako se na badnjaku nakupi dosta pepela, zima ce biti jaka sa puno snega. Ukoliko varnice iz badnjaka iskacu same, bez džaranja po vatri, bice dosta meda".
#69
Posted: 09/10/2006 22:44
by danas
ja se samo sjecam da je pred rat, kad su se ovo sjetili svi da su ko neki vjernici, pravoslavni pop nosao taj badnjak i oko crkve. mogao si ga vidjet oko ekonomije kako hoda sa tim.
#70
Posted: 09/10/2006 22:46
by deset_u_pola
neupucena wrote:Po narodnom verovanju, kod starih, mnogobožackih Srba u prethrišcanskom periodu, postojao je neki bog Badnja, ciji je kip bio izdeljan od drveta. Primivši hrišcanstvo, Srbi su svog starog Badnju bacili u vatru. Pošto im je on bio vrlo drag, taj obicaj u spomen na boga Badnju, ponavljaju na svako Badnje vece, a badnjak na jednom kraju, u nekim našim predelima, namažu medom da bi time pokazali kako im je badnjak sladak i drag.
Potom domacin blagosilja kucu orasima bacajuci ih po jedan u svaki ugao sobe. Cetiri ugla kuce simbolišu cetiri strane sveta, što znaci da se Badnji dan slavi svuda i da Bog gospodari celim svetom. Po slami, zatim, prospe novcice, bombone, suve šljive i smokve, a deca ih pijucuci sakupljaju. Pre unošenja badnjaka, iz sobe se iznesu stolice i na prostrtoj slami se postavlja trpeza zvana "sofra".
Na sofru se prvo stavlja vino, so i badnjacka pogaca umešena bez kvasca. Od obavezne tri vrste jela, na tako postavljenoj sofri, ima: ribe pržene na ulju, meda i pasulja ¨ obicno "prebranac" ili "meljanac"). U situ, pored žita, kojim je sacekala badnjacara i badnjak, domacica servira i razno voce: jabuke, orahe, kruške, suve šljive, smokve, badem, lešnik, suvo grožde. Pred tako pripremljenom badnjackom vecerom domacin se prekrsti, zapali svecu, okadi trpezu i svu celjad, pa otpeva: "Roždestvo tvoje Hriste Bože Spase naš" i ocita "Ocenaš". Onda razlomi pogacu i svu celjad ponudi vecerom u kojoj se uz cašu vina dižu zdravice.
Na Badnje vece u kucu se unosi i pecenica sa ražnjem, naslanja na istocni zid sobe i sutradan, na Božic se servira na svecanoj trpezi.
Nakon badnjacke vecere spava se na slami ili pripremljenoj slamarici gde za to ima mogucnosti, a iza ponoci, na Božic, jedni u crkvu na jutrenje (obicno domacin i najstariji sin), drugi u svitanje za vodu na izvor, bunar, cesmu ili kladenac (obicno cerke-vodonoše), treci u štalu kod stoke (mladi sinovi), a domacica mesi cesnicu i pripravlja božicni rucak. U seoskim kucama slama na podu stoji sva tri dana praznika, a u gradovima ova je simbolika svedena na rukovet slame koja se postavlja uz badnjacki buket hrastovih ili cerovih grancica. Slama se nikako, po završetku praznika ne sme spaliti, jer se veruje da to donosi nesrecu.
Postoji i verovanje da ne valja na Badnje vece zaspati dok badnjak ne pregori, jer ce ukucani umirati iznenada i bez reda.
Narodna meteorologija kaže: "Ako na Badnji dan bude oblacno - bice rodna godina. Ako se na badnjaku nakupi dosta pepela, zima ce biti jaka sa puno snega. Ukoliko varnice iz badnjaka iskacu same, bez džaranja po vatri, bice dosta meda".
I neka mi neko objasni kako crkva nakon ovakvih činjenica može tvrditi da vjeruju u jednog Boga.
#71
Posted: 09/10/2006 22:52
by danas
deset_u_pola wrote:
I neka mi neko objasni kako crkva nakon ovakvih činjenica može tvrditi da vjeruju u jednog Boga.
mislim da i ne tvrde da je jedan bog, valjda vjeruju u sveto trojstvo...
#72
Posted: 09/10/2006 22:53
by Shoshana
Malo koji (ako ijedan) krscanski praznik ili obicaj nema korijenje u mnogobozackoh istoriji.
Da je paljenje panja kao i unosenje drveta i kicenje jelke paganski obicaj je valjda svima jasno. Medjutim, ne mogu se sloziti sa izjavom gore da je to obicaj vezan za "mnogobozacke Srbe" (sta god li mu ga to bilo), jer se Badnje vece slavi i kod Hrvata. Mislim slavi se kod sviju
, al' se isto tako zove.
#73
Posted: 09/10/2006 22:58
by danas
Shoshana wrote:Malo koji (ako ijedan) krscanski praznik ili obicaj nema korijenje u mnogobozackoh istoriji.
Da je paljenje panja kao i unosenje drveta i kicenje jelke paganski obicaj je valjda svima jasno. Medjutim, ne mogu se sloziti sa izjavom gore da je to obicaj vezan za "mnogobozacke Srbe" (sta god li mu ga to bilo), jer se Badnje vece slavi i kod Hrvata. Mislim slavi se kod sviju
, al' se isto tako zove.
pa zar nije i sam bozic paganskog porijekla? kao i uskrs? mislim ono, nemaju bas veze sa hristom?
#74
Posted: 09/10/2006 22:59
by Shoshana
NaraFno
#75
Posted: 09/10/2006 23:00
by neupucena
Shoshana wrote:Malo koji (ako ijedan) krscanski praznik ili obicaj nema korijenje u mnogobozackoh istoriji.
Da je paljenje panja kao i unosenje drveta i kicenje jelke paganski obicaj je valjda svima jasno. Medjutim, ne mogu se sloziti sa izjavom gore da je to obicaj vezan za "mnogobozacke Srbe" (sta god li mu ga to bilo), jer se Badnje vece slavi i kod Hrvata. Mislim slavi se kod sviju
, al' se isto tako zove.
Evo ti link pa ako si voljna mozes ostaviti komentar. Izvinjavam se sto nisam odmah navela link do kojeg sam dosla ukucavsi rijec badnjak.
http://www.srpskadijaspora.info/vest.asp?id=3481
