Dijalog sa profesorom filozofije
-
NIN
- Posts: 6187
- Joined: 15/02/2006 20:18
- Location: Via Lactea, Orion Arm
#52
Krenut cu od samih psiholoskih korijena shvatanja religije pa cu upotrijebiti Freuda.
Religija se pojavila u ranom stadiju ljudskog razvitka, dok covjek jos nije bio u stanju koristiti svoj um da bi se uhvatio u kostac s tim vanjskim i unutarnjim silama, vec ih je morao potiskivati ili ovladati njima pomocu drugih afektivnih sila. Tako, umjesto da se umom bori protiv tih sila, on im se odupire ''protuosjecajima'', tj. drugim emocionalnim silama, cija je namjena da potisnu i zauzdaju one sile s kojima covjek ne moze racionalno izaci na kraj.
U tom procesu covjek razvija ono sto Freud naziva ''iluzijom'', a koju svako gradi na osnovu vlastitog iskustva iz djetinjstva. Suocen unutar i izvan sebe s opasnim silama kojima ne moze vladati niti ih razumjeti, covjek kao da se prisjeca davnih uspomena i vraca se na iskustvo koje je imao kao dijete, kada ga je stitio otac, za kojeg je smatrao da ima posjeduje nadmocnu snagu i mudrost i ciju je ljubav i zastitu mogao zadobiti pokoravajuci se njegovim zapovjedima i izbjegavajuci krsenje njegovih zabrana.
Tako je religija ponavljanje iskustva djeteta. Covjek se nosi s prijetecim silama na isti nacin na koji se borio sa svojom nesigurnoscu kao dijete: oslanjajuci se na oca, diveci mu se i bojeci ga se. Freud usporedjuje religiju s opsesivnim neurozama koje susrecemo kod djece. Prema njemu, religija je kolektivna neuroza uzrokovana uvjetima slicnim onima sto dovode do djecijih neuroza.
Freudova analiza psiholoskih korijena religije nastoji pokazati zasto su ljudi stvorili ideju Boga. Ali ne samo to: ona tvrdi da se nerealnost teistickog koncepta moze dokazati tako da se ovaj razotkrije kao iluzija, osnovana na covjekovim zeljama.
Pozdrav...
Religija se pojavila u ranom stadiju ljudskog razvitka, dok covjek jos nije bio u stanju koristiti svoj um da bi se uhvatio u kostac s tim vanjskim i unutarnjim silama, vec ih je morao potiskivati ili ovladati njima pomocu drugih afektivnih sila. Tako, umjesto da se umom bori protiv tih sila, on im se odupire ''protuosjecajima'', tj. drugim emocionalnim silama, cija je namjena da potisnu i zauzdaju one sile s kojima covjek ne moze racionalno izaci na kraj.
U tom procesu covjek razvija ono sto Freud naziva ''iluzijom'', a koju svako gradi na osnovu vlastitog iskustva iz djetinjstva. Suocen unutar i izvan sebe s opasnim silama kojima ne moze vladati niti ih razumjeti, covjek kao da se prisjeca davnih uspomena i vraca se na iskustvo koje je imao kao dijete, kada ga je stitio otac, za kojeg je smatrao da ima posjeduje nadmocnu snagu i mudrost i ciju je ljubav i zastitu mogao zadobiti pokoravajuci se njegovim zapovjedima i izbjegavajuci krsenje njegovih zabrana.
Tako je religija ponavljanje iskustva djeteta. Covjek se nosi s prijetecim silama na isti nacin na koji se borio sa svojom nesigurnoscu kao dijete: oslanjajuci se na oca, diveci mu se i bojeci ga se. Freud usporedjuje religiju s opsesivnim neurozama koje susrecemo kod djece. Prema njemu, religija je kolektivna neuroza uzrokovana uvjetima slicnim onima sto dovode do djecijih neuroza.
Freudova analiza psiholoskih korijena religije nastoji pokazati zasto su ljudi stvorili ideju Boga. Ali ne samo to: ona tvrdi da se nerealnost teistickog koncepta moze dokazati tako da se ovaj razotkrije kao iluzija, osnovana na covjekovim zeljama.
Pozdrav...
-
Sarafcina
- Posts: 2258
- Joined: 19/09/2005 00:59
#53
NIN wrote:Krenut cu od samih psiholoskih korijena shvatanja religije pa cu upotrijebiti Freuda.
Religija se pojavila u ranom stadiju ljudskog razvitka, dok covjek jos nije bio u stanju koristiti svoj um da bi se uhvatio u kostac s tim vanjskim i unutarnjim silama, vec ih je morao potiskivati ili ovladati njima pomocu drugih afektivnih sila. Tako, umjesto da se umom bori protiv tih sila, on im se odupire ''protuosjecajima'', tj. drugim emocionalnim silama, cija je namjena da potisnu i zauzdaju one sile s kojima covjek ne moze racionalno izaci na kraj.
U tom procesu covjek razvija ono sto Freud naziva ''iluzijom'', a koju svako gradi na osnovu vlastitog iskustva iz djetinjstva. Suocen unutar i izvan sebe s opasnim silama kojima ne moze vladati niti ih razumjeti, covjek kao da se prisjeca davnih uspomena i vraca se na iskustvo koje je imao kao dijete, kada ga je stitio otac, za kojeg je smatrao da ima posjeduje nadmocnu snagu i mudrost i ciju je ljubav i zastitu mogao zadobiti pokoravajuci se njegovim zapovjedima i izbjegavajuci krsenje njegovih zabrana.
Tako je religija ponavljanje iskustva djeteta. Covjek se nosi s prijetecim silama na isti nacin na koji se borio sa svojom nesigurnoscu kao dijete: oslanjajuci se na oca, diveci mu se i bojeci ga se. Freud usporedjuje religiju s opsesivnim neurozama koje susrecemo kod djece. Prema njemu, religija je kolektivna neuroza uzrokovana uvjetima slicnim onima sto dovode do djecijih neuroza.
Freudova analiza psiholoskih korijena religije nastoji pokazati zasto su ljudi stvorili ideju Boga. Ali ne samo to: ona tvrdi da se nerealnost teistickog koncepta moze dokazati tako da se ovaj razotkrije kao iluzija, osnovana na covjekovim zeljama.
Pozdrav...
Ja se ne bih upustao u ovu diskusiju
...jer bi daleko dogurali ali me ovo Frojdovo ...podsjeti na jedan ispit ...kod jednog uvazenog akademika .... pa bih ja njega citirao
" Kolega, ja to vama nista ne vjerujem"
veli on, a ti onda ... krenes od osnovnih zakona
i ..... tako
i ja isto komentarisem ovo Frojdovo (btw, zna li neko koliko se od Frojda koristi u modernoj psihologiji?)
-
NIN
- Posts: 6187
- Joined: 15/02/2006 20:18
- Location: Via Lactea, Orion Arm
#54
Glavna njegova otkrica su stub medicinske psihijatrije. Moderna neurologija je tek prosle godine zvanizno obznanila vjerodostojnost njegovog trokomponentnog psihizma kod covjeka.
Psihicki razvoj covjeka od rodjenja i njegova podjela u zasebne etape koje su esencijalne za shvatanje psihizma mozemo zahvaliti njegovim otkricima. Naime, oralni stadij, analni stadij, falogenitalni stadij, period latencije, adolescencija i odrasla dob je glavna hronoloska podjela u psiho-fizikalnom razvoju jedne individue. Naravno ovi stadiji imaju podstadije koje nije sada bitno navoditi.
Da se razumijemo, postoje srodne podjele drugih autora, malo drugacije definisane ali u srzi su vise manje identicne.
Pozdrav...
Psihicki razvoj covjeka od rodjenja i njegova podjela u zasebne etape koje su esencijalne za shvatanje psihizma mozemo zahvaliti njegovim otkricima. Naime, oralni stadij, analni stadij, falogenitalni stadij, period latencije, adolescencija i odrasla dob je glavna hronoloska podjela u psiho-fizikalnom razvoju jedne individue. Naravno ovi stadiji imaju podstadije koje nije sada bitno navoditi.
Da se razumijemo, postoje srodne podjele drugih autora, malo drugacije definisane ali u srzi su vise manje identicne.
Pozdrav...
-
NIN
- Posts: 6187
- Joined: 15/02/2006 20:18
- Location: Via Lactea, Orion Arm
#56
Sarafcina wrote:nisam znao to za neurologiju... imas li slucajno link neki?
ali... ne rece mi nista za komentar
Mogu ti reci jedno, Freudova obimna i eksplicitna otkrica su sredinom proslog stoljeca poprilicno vulgarizirana tako da se psihologija djelomice podijelila u dva zasebna pravca. Jedni su forsirali neuro-psihijatriju koja je bila bazirana na medikamentnom tretmanu i psihoterapiju koja je ostala dosljedna nacinu lijecenja koja se zasniva na psihoanalizi i daljnjem otklanjanju neuroza i nekih laksih psihoza putem regresije i suocavanjem sa primarnim problemom koji je uzrok poremecaju.
Casopis u kojem ces se informisati je,
a naces ga na: http://www.nmag.cn/index.php/archives/c ... -american/
Naravno, morat ces ga downloadovati, u PDFu.
Pozdrav...
-
Sarafcina
- Posts: 2258
- Joined: 19/09/2005 00:59
#57
ma znam za tu podjelu u psihologiji ... ali kako sam zadnjih godinu dvije kratak s vremenom, prilicno sam traljav kad je pracenje u pitanju 
zato sam i pitao, jer sam nacuo nekih sitnica, a znam da je jedno vrijeme vazilo da se Frojdu priznaje samo istorijska zasluga za pokretanje nekih stvari, ostalo sve mu je bilo odbaceno (na bazi opservacija), a oduvijek mu se spocitavalo da cak ni statisticki, njegova metodologija nije bila OK.
zato sam i pitao, jer sam nacuo nekih sitnica, a znam da je jedno vrijeme vazilo da se Frojdu priznaje samo istorijska zasluga za pokretanje nekih stvari, ostalo sve mu je bilo odbaceno (na bazi opservacija), a oduvijek mu se spocitavalo da cak ni statisticki, njegova metodologija nije bila OK.
-
NIN
- Posts: 6187
- Joined: 15/02/2006 20:18
- Location: Via Lactea, Orion Arm
#58
Sarafcina wrote:ma znam za tu podjelu u psihologiji ... ali kako sam zadnjih godinu dvije kratak s vremenom, prilicno sam traljav kad je pracenje u pitanju
zato sam i pitao, jer sam nacuo nekih sitnica, a znam da je jedno vrijeme vazilo da se Frojdu priznaje samo istorijska zasluga za pokretanje nekih stvari, ostalo sve mu je bilo odbaceno (na bazi opservacija), a oduvijek mu se spocitavalo da cak ni statisticki, njegova metodologija nije bila OK.
To sto su odbacili njegove metode lijecenja psihoterapijom bili su prvenstveno oni prvi koje sam spomenuo u prethodnom postu, sve do 80-ih godina kada bas putem neuroloskih opservacija polako dolaze do zakljucaka koji se gotovo idealno poklapaju sa njegovim zakljuccima od prije stotinjak godina.
Vrijedi i napomenuti da je njegovo primarno zanimanje bilo neurolog!
Eto, skini sebi taj casopis koji je posvecen zvanicnom povratku frojdizmu.
Pozdrav...
-
davis.ba
- Posts: 1039
- Joined: 26/04/2002 00:00
#59
Pročitao sam onaj prvi tekst samo, dalje nisam mogao, toliko gluposti isto kao da bajku čitam. 
Poenta priče jeste da kako mi nismo otkrili sve pojave i tajne prirode da trebamo da vjerujemo da postoji BOG koji je sve to napravio!
Klasično ljudsko razmišljanje, ako ne znaš kako je nešto nastalo mora da je neko superiorno biće, koje je napravilo sve...
Isto kao x-files. Samo što su tu vanzemaljci u glavnoj ulozi.
Ljudi prije dok nisu znali kako nastaje kiša molili su se Bogu kiše kako bi im kišu podario, jer logično, ako ne znamo kako nešto nastaje mora da ima neko gore ko to pravi.
Znači mi ako nismo na dovoljnom stepenu razvijenosti pa da znamo apsolutno sve šta se i kako dešavalo (jer eto ima rupa u teoriji evolucije) trebamo da vjerujemo u Boga. Iz one priče se to jedino može zaključiti.
Poenta priče jeste da kako mi nismo otkrili sve pojave i tajne prirode da trebamo da vjerujemo da postoji BOG koji je sve to napravio!
Klasično ljudsko razmišljanje, ako ne znaš kako je nešto nastalo mora da je neko superiorno biće, koje je napravilo sve...
Isto kao x-files. Samo što su tu vanzemaljci u glavnoj ulozi.
Ljudi prije dok nisu znali kako nastaje kiša molili su se Bogu kiše kako bi im kišu podario, jer logično, ako ne znamo kako nešto nastaje mora da ima neko gore ko to pravi.
Znači mi ako nismo na dovoljnom stepenu razvijenosti pa da znamo apsolutno sve šta se i kako dešavalo (jer eto ima rupa u teoriji evolucije) trebamo da vjerujemo u Boga. Iz one priče se to jedino može zaključiti.
-
davis.ba
- Posts: 1039
- Joined: 26/04/2002 00:00
#60
Zašto misliš da smo mi koji ne vjerujemo u Boga prazni? Bez vjere? Ima toliko stvari koje mogu da nadomjeste tu prazninu u psihi koju ispunjava vjera u Boga. Vjeruj za početak u sebe.terapija wrote:Ako sam kojim slucajem u krivu i u zabludi ne daj boze, radije cu da umrem u toj zabludi, nego prazan, bez vjere.
peace
-
hepok
- Posts: 113
- Joined: 13/02/2006 16:12
#61
Dokazati da Bog postoji se ne moze, mislim na materijalni dokaz (a sta je materija uoste?), i evo da se sve otkriju svi zakoni u prirodi uzroci posljedice (u sto ja sumnjam jer mi sada jos uvijek ne znamo i ne razumijemo osnovne stvari, vidimo ih opisujemo, znamo da ako nesto- onda ce to..., ali sustinu recimo magneta - nemamo pojma), pitanje vjere ce ostati i dalje individualno, vjerovati ili ne.
Sjeca li se neko one zene sto je prezivjela pad aviona sa 5000 m, i njene knjige "Na 5000 metara visine nema ateista", znaci kada covjek vise nema kome da se obrati za pomoc obraca se Bogu - ZASTO.
Evo pametni smo razumni, znamo da Tor ne udara maljem kada grmi, etc.. ali u bezizlaznim situacijama se obracamo Njemu.
Znaci u tim jedinstvenim zivotnim situacijama postajemo mala usrana i uplakana djeca koja bi voljela da im je tata tu da ih spasi, - supljak.
Sjeca li se neko one zene sto je prezivjela pad aviona sa 5000 m, i njene knjige "Na 5000 metara visine nema ateista", znaci kada covjek vise nema kome da se obrati za pomoc obraca se Bogu - ZASTO.
Evo pametni smo razumni, znamo da Tor ne udara maljem kada grmi, etc.. ali u bezizlaznim situacijama se obracamo Njemu.
Znaci u tim jedinstvenim zivotnim situacijama postajemo mala usrana i uplakana djeca koja bi voljela da im je tata tu da ih spasi, - supljak.
-
terapija
- Posts: 1319
- Joined: 17/06/2005 11:24
- Location: Sarajvo
#62
Pa vjerovatno nisi prazan, ovo je prvenstveno moje misljenje o tome kako bih ja osjecao...davis.ba wrote:Zašto misliš da smo mi koji ne vjerujemo u Boga prazni? Bez vjere? Ima toliko stvari koje mogu da nadomjeste tu prazninu u psihi koju ispunjava vjera u Boga. Vjeruj za početak u sebe.terapija wrote:Ako sam kojim slucajem u krivu i u zabludi ne daj boze, radije cu da umrem u toj zabludi, nego prazan, bez vjere.
peace
-
NIN
- Posts: 6187
- Joined: 15/02/2006 20:18
- Location: Via Lactea, Orion Arm
#64
hepok wrote:Dokazati da Bog postoji se ne moze, mislim na materijalni dokaz (a sta je materija uoste?), i evo da se sve otkriju svi zakoni u prirodi uzroci posljedice (u sto ja sumnjam jer mi sada jos uvijek ne znamo i ne razumijemo osnovne stvari, vidimo ih opisujemo, znamo da ako nesto- onda ce to..., ali sustinu recimo magneta - nemamo pojma), pitanje vjere ce ostati i dalje individualno, vjerovati ili ne.
Sjeca li se neko one zene sto je prezivjela pad aviona sa 5000 m, i njene knjige "Na 5000 metara visine nema ateista", znaci kada covjek vise nema kome da se obrati za pomoc obraca se Bogu - ZASTO.
Evo pametni smo razumni, znamo da Tor ne udara maljem kada grmi, etc.. ali u bezizlaznim situacijama se obracamo Njemu.
Znaci u tim jedinstvenim zivotnim situacijama postajemo mala usrana i uplakana djeca koja bi voljela da im je tata tu da ih spasi, - supljak.
Vidi gore!
Pozdrav...
-
vatrogasac
- Posts: 10044
- Joined: 24/04/2006 21:33
#65
...phhhh...da ovo nije malo pretenciozno......znam za neke psihijatre koji su vrlo religiozni, a sigurno nisu preskočili Freuda, Junga ili Lacana.....NIN wrote:.
Freudova analiza psiholoskih korijena religije nastoji pokazati zasto su ljudi stvorili ideju Boga. Ali ne samo to: ona tvrdi da se nerealnost teistickog koncepta moze dokazati tako da se ovaj razotkrije kao iluzija, osnovana na covjekovim zeljama.
Pozdrav...
-
NIN
- Posts: 6187
- Joined: 15/02/2006 20:18
- Location: Via Lactea, Orion Arm
#67
Current status of Religion and Spirituality in Psychiatry
http://www.psychiat-danub.com/Pdf/Pdf%2 ... 38t140.pdf
Pozdrav...
http://www.psychiat-danub.com/Pdf/Pdf%2 ... 38t140.pdf
Pozdrav...
-
Stitch__
- Posts: 4770
- Joined: 09/08/2004 18:39
- Location: Hawaii
- Contact:
#69
evo i moj mali doprinos temi
naucnici vjeruju da je prije puuuuuuuuno godina postojala ogromna masa beskonacno zgusnute materije
vjernici vjeruju da je tu materiju "stvorio bog"
naucnici vjeruju da je ta materija tu oduvijek
vjernici vjeruju da je bog tu oduvijek. njihov glavni argument je "pa ko je to stvorio"
a ja njih pitam "a ko je stvorio boga"?
reci cete niko.
a ja kazem da tu materiju nije stvorio niko. zasto bi se bog ...zajebavao sa big bangom i sranjima kad je mogao jednostavno stvoriti kompletiran svemir???? na to mi jos niko nije odgovorio.
naucnici vjeruju da je prije puuuuuuuuno godina postojala ogromna masa beskonacno zgusnute materije
vjernici vjeruju da je tu materiju "stvorio bog"
naucnici vjeruju da je ta materija tu oduvijek
vjernici vjeruju da je bog tu oduvijek. njihov glavni argument je "pa ko je to stvorio"
a ja njih pitam "a ko je stvorio boga"?
reci cete niko.
a ja kazem da tu materiju nije stvorio niko. zasto bi se bog ...zajebavao sa big bangom i sranjima kad je mogao jednostavno stvoriti kompletiran svemir???? na to mi jos niko nije odgovorio.
-
NIN
- Posts: 6187
- Joined: 15/02/2006 20:18
- Location: Via Lactea, Orion Arm
#70
black wrote:@NIN drug...smatram te jako pametnim itd..NIN wrote:Jednostavno, spoznali, prihvatili i nastavili dalje.
Pozdrav...
Okrenuo i okrecem, i ne bih mogao, niti imao pravo o ovome raspravljati da stalno ne okrecem i drugu stranu novcica.
Nije mi intencija zlonamjerna.
U ovim debatama zelim akcentirati vaznost racionalizacije i pozitivizacije ljudskog ega, ukljucujuci zdraviji osvrt na prirodu koju sebicno unistavamo ne misleci o nasim potomcima.
Pozdrav...
-
P.I.M.P.
- Posts: 16
- Joined: 05/06/2006 23:48
- Location: Straight Outta Boerecote
- Contact:
#72
Text je ok, pa me samo zanima izvor.
Ali nije loše, barem kao svaka priča.
Ali jasno je da se u priči radi o jednom srednjo-školskom profesoru Filozofije, koji su često iskomplexirani zato što su uspjeli završit tek magistrat.
Za razliku od svakog univerzitetskog profesora.
Prvo, pretpostavljam da se u textu pod navodom "pseudo-nauka" radi o Filozofiji? Barem sam tako uspio shvatit. Pa ne sjećam se da sam ikad igdje pročitao da je Filozofija nauka o nepostojanju boga, ili ateistička nauka (nijedna nauka ne može biti ateistička, samo vjera i čovjek!!!), niti da Filozofija tvrdi da je svijet iz ničega nastao. Dapače, da je itko ovdje pročitao ijedno djelo ijednog starijeg, antičkog filozofa, npr. Platon, Aristoteles, shvatili bi da su to bili filozofi koji su na početak svega, kao stvoritelja svijeta stavili svoga "boga" i stvoritelja - te fil. rasprave su predugačke da bi se ijedna ovdje detaljnije iznijela, ali stoji da Filozofija nije ni u kom pogledu ateistička nauka, niti da niječe stvaranje svemira ni iz čega. za sve postoji određeni kozmos...
Drugo, da je to bio pravi profesor Filozofije, sumnjam da bi ga ijedan adolescentni balavac mogao dovest u nezgodnu situaciju, i da izloži činjenice zbog kojih će profesor morati razmislit. Svaki diplomirani filozof je proučio više stvari nego ijedan balavac koji je tek ušao u svijet fundamentalizma, i misli ako godinama razmišlja kako nekoga uvjerit u istinitost svoje stvari/vjere, da će biti uspješan u preobraćanju ili porazu nekoga ko nije istog mišljenja kao i on. Takve profesori sa Filozofskog u Sarajevu jedu između obroka u velikim količinama, bez problema varenja.
Jedini veliki problem je krivo shvatanje ljudi da filozofi nastoje dokazati neke "svoje" spoznaje i "nauke", što je daleeeeeko od istine. Svaki filozof je filozof jer ima određeno sveopće mišljenje i jer gaji ljubav prema mudrosti, tj. razmišlja o onim bitnim stvarima, ali i o svim stvarima. Ta mogućnost da se ISPRAVNO misli o svemu je ono što filozofa čini filozofom, a ne ono da on izlaže svoje mišljenje da bog ne postoji.
Znam nekolicinu najboljih prof.dr. Filozofije, koji su strastveni vjernici, i to istinski. i naravno nekolicinu koja su ateisti, ali svi su složni u tome da niko od njih ne vrijeđa tuđu vjeroispovjest, jer je to za njih sveta stvar - tuđa vjera i sve ostalo osobno.
Pa zato mislim da je onaj text bio malo "beze". Svako ko je prošao studij Filozofije je u stanju da jednim dobrim argumentom pobije svaki suprotne strane - bog je nastao prvenstveno iz straha čovjeka od prirodnih pojava. JJednostavno, pa samo treba baciti pogled malo u prošlost ljudskog roda i jasno se vidi da je "Bog" stvoren iz razloga straha. Grčka mitologija bogova, stari paganski bogovi, itd itd.
Ali naravno, pored svega što znam i što još mogu naučiti, jedino mi je jasno da znam da postoji neki "prvi nepokretni pokretač", kako bi ga Aristoteles nazvo, ili eto Platonov Demiourgos, koji upravlja svim ovim. Samo što nisam toliko pranovjeran da mislim da ima za sve neko objašnjenje da je bog "to tako htio i da je to dio njegovog velikog plana" za svakog čovjeka.
Sam sam bio veliki vjernik, tj. vjerovao sam u jednog određenog boga, što i dan danas činim, samo što mu se ne klanjam, i ne radim određene rituale u njegovu čast, i ne bojim se njegovog suda, jer sam sebi sudim svakim svojim djelom. Ako postoji bog koji me šalje na neko mjesto - bujrum, ako ne, nije razlog da drugima dokazujemi da ih uvjeravam da su debili jer vjeruju u nešto "nepostojeće".
Za svakoga njegov bog postoji, kao i za mene moj, samo je važna ljubav prema tome bogu, koja se manifestira SAMO u našim djelima i našem svakodnevnom činjenju. Volim citirati Nietzsche, koji usput rečeno nije bio nihilista niti "anitkrist", već dapače veliki "kršćanin", koji je živio po istinskim načelima krćanstva - postići kraljevstvo Božje na ovom svijetu. i voljeti svoje bližnje!
Bog postji, samo ga treba štovati tako da se to iskazuje na način ljubavi prema ostalima, i na način vjerovanja kroz sveopće društveno i socijalno djelovanje. Nije bog u svim formalnim obredima - on je u sebi i u svakom čovjeku.
Ali nije loše, barem kao svaka priča.
Ali jasno je da se u priči radi o jednom srednjo-školskom profesoru Filozofije, koji su često iskomplexirani zato što su uspjeli završit tek magistrat.
Za razliku od svakog univerzitetskog profesora.
Prvo, pretpostavljam da se u textu pod navodom "pseudo-nauka" radi o Filozofiji? Barem sam tako uspio shvatit. Pa ne sjećam se da sam ikad igdje pročitao da je Filozofija nauka o nepostojanju boga, ili ateistička nauka (nijedna nauka ne može biti ateistička, samo vjera i čovjek!!!), niti da Filozofija tvrdi da je svijet iz ničega nastao. Dapače, da je itko ovdje pročitao ijedno djelo ijednog starijeg, antičkog filozofa, npr. Platon, Aristoteles, shvatili bi da su to bili filozofi koji su na početak svega, kao stvoritelja svijeta stavili svoga "boga" i stvoritelja - te fil. rasprave su predugačke da bi se ijedna ovdje detaljnije iznijela, ali stoji da Filozofija nije ni u kom pogledu ateistička nauka, niti da niječe stvaranje svemira ni iz čega. za sve postoji određeni kozmos...
Drugo, da je to bio pravi profesor Filozofije, sumnjam da bi ga ijedan adolescentni balavac mogao dovest u nezgodnu situaciju, i da izloži činjenice zbog kojih će profesor morati razmislit. Svaki diplomirani filozof je proučio više stvari nego ijedan balavac koji je tek ušao u svijet fundamentalizma, i misli ako godinama razmišlja kako nekoga uvjerit u istinitost svoje stvari/vjere, da će biti uspješan u preobraćanju ili porazu nekoga ko nije istog mišljenja kao i on. Takve profesori sa Filozofskog u Sarajevu jedu između obroka u velikim količinama, bez problema varenja.
Jedini veliki problem je krivo shvatanje ljudi da filozofi nastoje dokazati neke "svoje" spoznaje i "nauke", što je daleeeeeko od istine. Svaki filozof je filozof jer ima određeno sveopće mišljenje i jer gaji ljubav prema mudrosti, tj. razmišlja o onim bitnim stvarima, ali i o svim stvarima. Ta mogućnost da se ISPRAVNO misli o svemu je ono što filozofa čini filozofom, a ne ono da on izlaže svoje mišljenje da bog ne postoji.
Znam nekolicinu najboljih prof.dr. Filozofije, koji su strastveni vjernici, i to istinski. i naravno nekolicinu koja su ateisti, ali svi su složni u tome da niko od njih ne vrijeđa tuđu vjeroispovjest, jer je to za njih sveta stvar - tuđa vjera i sve ostalo osobno.
Pa zato mislim da je onaj text bio malo "beze". Svako ko je prošao studij Filozofije je u stanju da jednim dobrim argumentom pobije svaki suprotne strane - bog je nastao prvenstveno iz straha čovjeka od prirodnih pojava. JJednostavno, pa samo treba baciti pogled malo u prošlost ljudskog roda i jasno se vidi da je "Bog" stvoren iz razloga straha. Grčka mitologija bogova, stari paganski bogovi, itd itd.
Ali naravno, pored svega što znam i što još mogu naučiti, jedino mi je jasno da znam da postoji neki "prvi nepokretni pokretač", kako bi ga Aristoteles nazvo, ili eto Platonov Demiourgos, koji upravlja svim ovim. Samo što nisam toliko pranovjeran da mislim da ima za sve neko objašnjenje da je bog "to tako htio i da je to dio njegovog velikog plana" za svakog čovjeka.
Sam sam bio veliki vjernik, tj. vjerovao sam u jednog određenog boga, što i dan danas činim, samo što mu se ne klanjam, i ne radim određene rituale u njegovu čast, i ne bojim se njegovog suda, jer sam sebi sudim svakim svojim djelom. Ako postoji bog koji me šalje na neko mjesto - bujrum, ako ne, nije razlog da drugima dokazujemi da ih uvjeravam da su debili jer vjeruju u nešto "nepostojeće".
Za svakoga njegov bog postoji, kao i za mene moj, samo je važna ljubav prema tome bogu, koja se manifestira SAMO u našim djelima i našem svakodnevnom činjenju. Volim citirati Nietzsche, koji usput rečeno nije bio nihilista niti "anitkrist", već dapače veliki "kršćanin", koji je živio po istinskim načelima krćanstva - postići kraljevstvo Božje na ovom svijetu. i voljeti svoje bližnje!
Bog postji, samo ga treba štovati tako da se to iskazuje na način ljubavi prema ostalima, i na način vjerovanja kroz sveopće društveno i socijalno djelovanje. Nije bog u svim formalnim obredima - on je u sebi i u svakom čovjeku.
-
Gost123
- Posts: 457
- Joined: 05/06/2006 12:03
#73 Re: Dijalog sa profesorom filozofije
tekst ima toliko rupa, rupetina da covjek ne bi znao odakle poceti...Maajka wrote: cut
-
Haqqani
- Posts: 1087
- Joined: 06/12/2005 10:49
#74
Bismillah!Stitch__ wrote:evo i moj mali doprinos temi
naucnici vjeruju da je prije puuuuuuuuno godina postojala ogromna masa beskonacno zgusnute materije
vjernici vjeruju da je tu materiju "stvorio bog"
naucnici vjeruju da je ta materija tu oduvijek
vjernici vjeruju da je bog tu oduvijek. njihov glavni argument je "pa ko je to stvorio"
a ja njih pitam "a ko je stvorio boga"?
reci cete niko.
a ja kazem da tu materiju nije stvorio niko. zasto bi se bog ...zajebavao sa big bangom i sranjima kad je mogao jednostavno stvoriti kompletiran svemir???? na to mi jos niko nije odgovorio.
Antitomija je recenica, ili zbir recenica, iz cijih naizgled plauzibilnih premisa (pretpostavki) se moze dokazati proturíjecnost (suprotnost). Proturijecna recenica je na primjer u slijedecoj formi: "2 plus 2 je jednako 4" i "2 plus 2 nije jednako 4" ili "Zemlja se okrece oko Sunca" i "Zemlja se ne okrece oko Sunca."
Ako se u nekoj nauci pojavi antitomija, tada je problematicna situacija, jer se iz jedne proturijecnosti argumentativno, sa logicnim sredstvima, bilo koji navod moze izvesti i tvrditi. Sve u stilu: "Slijedece nije istina, prethodno je istina". I, kojem dijelu recenice da povjerujemo?
Kada dobijemo iz ovakvih premisa (gore pomenuti primjer je paradoks druge kategorije) zakljucak u stilu prethodno je istinito tacno onda kada je slijedece nije istinito, tada smo iz dvije, naizgled obicne premise, izveli proturijecnost (suprotnost) kao zakljucak/konkluziju. A, takvo sto nije valjano. Ili drugacije: Kod paradoksa u takvom stilu, premise nisu potpune (ni valjane) a samim time ni zakljucak nije valjan.
Spomenuo sam da je taj primjer paradoks druge kategorije. Ukratko cu pokusati to pojasniti:
Paradoks polazi od jednog reda razumnih i prihvatljivih premisa. Iz tih premisa slijedi jedan zakljucak, koji premise "minira", odnosno koji je suprotan polaznim premisama (kotradiktira). Ovisno o njihovoj konstrukciji, mi ih (paradokse) mozemo podijeliti na tri kategorije:
Prva kategorija:
Vecina paradoksa bazira na obmani, tj. do zakljucka se doslo trivijalnom, ali dobro skrivenom, obmanom. Takvi paradoksi su i najlaksi, jer oni baziraju na iluziji. (Primjer: 1 = 2)
Druga kategorija:
Tezi, ali "lazni" od njih su paradoksi koji sugeriraju da covjekov razum nema pravo. No, i kod takvih paradoksa je moguce naci gresku koju on (taj paradoks) sadrzi. Potrebo je otkriti koja od premisa mora biti odbacena (svejedno koliko se tome opirali), i kada je to ucinjeno, tada i nestaje isprva sugerirani paradoks. (Primjer: Sta je bilo prije? Kokos ili jaje?)
Treca kategorija:
Najtezi paradoksi su oni sto se opiru svakom rjesenju. Najpoznatiji takav paradoks je ujedno i najkraci: "Ja lazem." Takvi paradoksi su "pravi" paradoksi, jer oni nemaju rjesenje (izlaz iz zamke). Kod njih nije jasno (niti da li je uopste moguce) koju premisu odbaciti.
Paradoks o kokosi i jajetu odredili smo u drugu kategoriju. Navedimo u cjelosti taj paradoks:
Sta je bilo prije? Kokos ili kokosije jaje?
1. Navod:
Ako je kokos, iz cega se je ona izlegla?
2. Navod:
Ako je jaje, tko ga je snio?
Kod oba navoda se uslovljava ono sto se zeli dokazati. Dakle, kod prvog navoda se uslovljava da se je kokos izlegla iz jajeta, i na osnovu toga se porice da je moguce da je kokos bila prije jajeta. Kod drugog navoda se uslovljava da je jaje sneseno od kokosi, da bi se poreklo da je jaje bilo prije kokosi. I koji navod sada odbaciti? Odgovor je: Oba navoda. A razlog je vec spomenut: Kod oba navoda se uslovljava ono sto se zeli dokazati.
Jedino moguce rjesenje takvom pitanju upravo nudi cinjenica da je forma jajeta starija od ptica. Dakle, da se je tokom vremena iz forme jajeta razvijala postepeno i ptica koju zovemo kokos.
Last edited by Haqqani on 10/06/2006 23:11, edited 1 time in total.
-
Beslija
- Posts: 470
- Joined: 27/05/2006 15:23
#75
procitajte ovo vise puta , naizgled je komplikovano ali vam je covjek sve objasnio.......svaka cast......!Haqqani wrote:Bismillah!Stitch__ wrote:evo i moj mali doprinos temi
naucnici vjeruju da je prije puuuuuuuuno godina postojala ogromna masa beskonacno zgusnute materije
vjernici vjeruju da je tu materiju "stvorio bog"
naucnici vjeruju da je ta materija tu oduvijek
vjernici vjeruju da je bog tu oduvijek. njihov glavni argument je "pa ko je to stvorio"
a ja njih pitam "a ko je stvorio boga"?
reci cete niko.
a ja kazem da tu materiju nije stvorio niko. zasto bi se bog ...zajebavao sa big bangom i sranjima kad je mogao jednostavno stvoriti kompletiran svemir???? na to mi jos niko nije odgovorio.
Antitomija je recenica, ili zbir recenica, iz cijih naizgled plauzibilnih premisa (pretpostavki) se moze dokazati proturíjecnost (suprotnost). Proturijecna recenica je na primjer u slijedecoj formi: "2 plus 2 je jednako 4" i "2 plus 2 nije jednako 4" ili "Zemlja se okrece oko Sunca" i "Zemlja se ne okrece oko Sunca."
Ako se u nekoj nauci pojavi antitomija, tada je problematicna situacija, jer se iz jedne proturijecnosti argumentativno, sa logicnim sredstvima, bilo koji navod moze izvesti i tvrditi. Sve u stilu: "Slijedece nije istina, prethodno je istina". I, kojem dijelu recenice da povjerujemo?
Kada dobijemo iz ovakvih premisa (gore pomenuti primjer je paradoks druge kategorije) zakljucak u stilu prethodno je istinito tacno onda kada je slijedece nije istinito, tada smo iz dvije, naizgled obicne premise, izveli proturijecnost (suprotnost) kao zakljucak/konkluziju. A, takvo sto nije valjano. Ili drugacije: Kod paradoksa u takvom stilu, premise nisu potpune (ni valjane) a samim time ni zakljucak nije valjan.
Spomenuo sam da je taj primjer paradoks druge kategorije. Ukratko cu pokusati to pojasniti:
Paradoks polazi od jednog reda razumnih i prihvatljivih premisa. Iz tih premisa slijedi jedan zakljucak, koji premise "minira", odnosno koji je suprotan polaznim premisama (kotradiktira). Ovisno o njihovoj konstrukciji, mi ih (paradokse) mozemo podijeliti na tri kategorije:
Prva kategorija:
Vecina paradoksa bazira na obmani, tj. do zakljucka se doslo trivijalnom, ali dobro skrivenom, obmanom. Takvi paradoksi su i najlaksi, jer oni baziraju na iluziji. (Primjer: 1 = 2)
Druga kategorija:
Tezi, ali "lazni" od njih su paradoksi koji sugeriraju da covjekov razum nema pravo. No, i kod takvih paradoksa je moguce naci gresku koju on (taj paradoks) sadrzi. Potrebo je otkriti koja od premisa mora biti odbacena (svejedno koliko se tome opirali), i kada je to ucinjeno, tada i nestaje isprva sugerirani paradoks. (Primjer: Sta je bilo prije? Kokos ili jaje?)
Treca kategorija:
Najtezi paradoksi su oni sto se opiru svakom rjesenju. Najpoznatiji takav paradoks je ujedno i najkraci: "Ja lazem." Takvi paradoksi su "pravi" paradoksi, jer oni nemaju rjesenje (izlaz iz zamke). Kod njih nije jasno (niti da li je uopste moguce) koju premisu odbaciti.
Paradoks o kokosi i jajetu odredili smo u drugu kategoriju. Navedimo u cjelosti taj paradoks:
Sta je bilo prije? Kokos ili kokosije jaje?
1. Navod:
Ako je kokos, iz cega se je ona izlegla?
2. Navod:
Ako je jaje, tko ga je snio?
Kod oba navoda se uslovljava ono sto se zeli dokazati. Dakle, kod prvog navoda se uslovljava da se je kokos izlegla iz jajeta, i na osnovu toga se porice da je moguce da je kokos bila prije jajeta. Kod drugog navoda se uslovljava da je jaje sneseno od kokosi, da bi se poreklo da je jaje bilo prije kokosi. I koji navod sada odbaciti? Odgovor je: Oba navoda. A razlog je vec spomenut: Kod oba navoda se uslovljava ono sto se zeli dokazati.
Jedino moguce rjesenje takvom pitanju upravo nudi cinjenica da je forma jajeta starija od ptica. Dakle, da se je tokom vremena iz forme jajeta razvijala postepeno i ptica koju zovemo kokos.