Sve ne mogu da se otmem dojmu da vecina shvaca ekologiju kao stvar kozmetike, ono, smece po kantama, prljavi ulazi, lijeni komunalci. Eventualno kakva ugrozena zivotinja, sto simpaticnija, to bolje (u vas medo, u nas sredozemna medvjedica).
A radi se doslovno o pitanju golog prezivljavanja - kako prilike stoje, uskoro ce se ljudi i narodi otimati oko hrane, pitke vode i koliko - toliko nezagadenog prostora. Netko olako govori o rijekama - znate li da je morsko dno na prometnim dijelovima obale (npr. u Brackom kanalu) doslovno prekriveno slojem svakojakih otpadaka, najvise plastikom? Naoko sitni utjecaji sutra ce mozda imati dalekosezne posljedice. Evo samo jedne ilustracije:
SPLIT/HVAR, 30. studenoga 2003. (Vjesnik) - Zloglasna alga Caulerpa taxifolia toliko se prosirila u Starogradskom zaljevu na Hvaru da znaci ozbiljnu prijetnju i opasnost narusavanjem prirodne ravnoteze ekosustava i izumiranjem ostalih biljnih i zivotnijskih vrsta u tom zaljevu. Rezultat je to desetodnevnog istrazivanja podmorja koje su proveli hrvatski, francuski i americki znanstvenici i strucnjaci okupljeni u medunarodnoj znanstvenoj ekspediciji.
Istrazivanje je provedno u organizaciji Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita i Dubrovnika te Centra za istrazivanje mora iz Rovinja. Istrazivalo se podmorje od Cavtata do Staroga Grada na otoku Hvaru u potrazi za naseobinama invazivnih i otrovnih tropskih algi Caulerpa taxifolia i C. racemosa "uvezenih" prije dvanaestak godina i u nase more. U sklopu projekta "Jadran" (hrvatskog nacionalnog monitoring programa jadranskog podmorja) na istrazivackom brodu "Bios" tri dana ekspedicija je provela i u Starom Gradu koji je najugrozeniji tom algom. Voditelj ekspedicije, strucnjak splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo mr. Ante Zuljevic kaze da se glavno naselje alge u starogradskom zaljevu proteze od zapadne luke Faros gotovo do samog dna zaljeva, tocnije
nekadasnjeg trajektnog pristanista u gradskoj luci. S druge, sjeverne, strane zaljeva naseobina te alge proteze se do uvale Paklina. Prostor obrastao algom velicine je oko 50 hektara. U prva dva do tri metra dubine alga je rijetka, osim na pojedinim mjestima gdje dopire gotovo do povrsine mora. Medutim, na dubini od 3 do 15 metara jako je gusto izrasla i prekriva "sto posto" pjeskovitog, muljevitog ili stjenovitog dna koje je, zapravo, postalo "beskrajna jednolicno zelena lelujava monotona livada"
Zabrinjavajuce je, kaze mr. Zuljevic, sto je alga prisutna u samom dnu zaljeva, gdje se ucestalo sidre nauticki brodovi koji je na sidrima mogu prosiriti i daleko izvan zaljeva. Uz to, na algom zahvacenim podrucjima neprestano se obavlja ribarenje mrezama stajacicama i migavicama, sto je, sigurno, i bio razlog prijenosa alge na druga podrucja u zaljevu - Tiha, Radocin dol, uvala svetog Ante i pokraj rta Kabal. Kako se alga na tim izdvojenim podru cjima ne bi prosirila, upozorava mr. Zuljevic, hitno ju je potrebno ukloniti jer ce se u suprotnom u manje od pet godina prosiriti duz cijele obale starogradskog zaljeva i izvan njega.
Na podrucju Malinske i Barbarskog kanala Caulerpa je znacajno reducirana upravo zahvaljujuci programima uklanjanja, ali i posljednjim iznimno hladnim zimama tijekom kojih je temperatura mora pala ispod 9 Celzijevih stupnjeva. No, to nije dovoljno za zaustavljanje sirenja jer se svakog proljeca alga oporavi i nastavi siriti.
Naoko lijepa, fluorescentna, ali ipak zloglasna alga Caulerpa taxifolia s prepoznatljivim puzajucim "stabalcem" u Sredozemlju je prvi put zabiljezena 1931. U hrvatskom dijelu Jadrana otkrivena je 1991., bas u starogradskom zaljevu. Za nepuno je desetljece zahvatila podrucje priblizne povrsine od 40 hektara, i to uglavnom na lokaciji "glavnog naselja". Zanimljivo je da se ta povrsina za posljednju nepunu godinu
povecala za gotovo 10 hektara. U meduvremenu je pronadena i kod otoka Mljeta i poluotoka Peljesca, a najnovije vijesti o pronalasku jos opasnije alge Caulerpa racemosa u akvatoriju grada Hvara i Paklenih otoka izazivaju jos vecu zabrinutost i strah za ljepotu i bogatstvo hrvatskog podmorja.
Najgore je, upozorava mr. Ante Zuljevic, to sto se do sada niti jedan nacin uklanjanja Caulerpe, cupanjem ili prekrivanjem folijama, nije pokazao dovoljno ucinkovitim, osim sto je djelomice usporio njezino sirenje. (Hina)
toliko da je mene sramota, a zaista pazim kolko god mogu na cistochu okolisha.
