tramvajtrojka wrote: ↑12/03/2023 21:33
Sarajevo i Vaduz su dva grada sa najvecim procentom zelenila u rangu glavnih gradova, Sarajevo nema problema sa zelenim površinama imamo ih i dovoljno veci je problem njihovo neodrzavanje i manjak dodatnog ukrasnog zelenila , gdje nam stvarno nedostaje malo vise maste od kadifica i ostalog sezonskog cvijeća
Sto se tice parkova
- vrelo bosne i stojcevac
- safet zajko
- park sume Mojmilo
- park sume Hum
- park kod druge gimnazije
- betanija
- trebevic
-skakavac
i po meni park u kampusu on sad ima sansu da postane najljepši park u gradu
Sarajevo i Vaduz su na prva dva mjesta u konkurenciji 53 ili 54 grada (glavna) ali hajde da ne gledamo konju u zube i da kažemo da je to hvale vrijedan podatak iako je Sarajevo među manjim glavnim gradovima u Evropi po broju stanovnika.
Svi smo svjedoci kvalitete zraka od novembra do sredine januara - no dobro.
Ulaz na Vrelo Bosne se naplaćuje a i Vrelo Bosne i Stojčevac se nalaze na krajnjem zapadnom obodu grada i teško su prisupačni bilo kome na Panjinoj kuli ili Hotonju....malo karikiram ali tom parku gravitiraju Ilidža , Hrasnica , Blažuj , Mostarsko raskršće dakle dijelom i prigradska naselja odnosno jedno veliko gradsko.
Istovremeno veliki broj stanovnika grada ako krene dole ima dvije opcije , da do donedavno putuje starom tramvajskom prugom (sad stanovnici koji žive istočno od Čengić vile moraju prvo doći autobusom pa presjesti na tramvaj i sl) ili automobilom.
Prva opcija je ok sada nakon reknostrukcije pruge , izuzeztno korektno putovanje gradskim prevozom a i jeftino je i treba ga jako stimulisati , problem je što će se jednako veliki broj ljudi do tamo odvesti - autima , parkirati kod fijakerskog stajališta ili na samo Vrelo....taj park je više distancirano izletište nego park , stanovnicima grada je pristupačnija planina Trebević žičarom - nego Vrelo.
No nećemo crnjačiti Vrelo Bosne je ozbiljan park , pobijam sam sebe - pogriješio sam , imamo park.
Mojmilo je brdo u sred grada , ukrašeno kompletnim gradom iznad Hrasnog brda i zgrade suda i prekriva ga gotovo cijelog izuzev nešto šume s južne strane prema Lukavici (neuređene , zapuštene) i onih njiva sa zapadne strane prema Dobrinji , nema tu govora o ikakvom parku.
Park šuma Hum - potpuno ista situacija , Pofalići i velešiću su zauzeli gotovo polovinu površine a sam ostatak ima vrlo skromnu infrastrukturu korištenja parka i gotovo je bez ikakve infrastrukture ka Vogošći.
Znači obje lokacije su zapravo zapuštena brda koja još uvijek nisu nelegalno (a poslije legalno) naseljena , na osnovu ovoga možeš i Žuč i Smiljeviće nazvati Parkovima.
Park kod Druge je jako skromna zelena porvršina , a sjeverni dio "prošaran" grobljima , s obzirom na gustinu naseljenosti tog dijela grada , izuzetno malen i nefunkcionalan za broj ljudi koji tu živi ali ponavljam opet sam pogriješio , iako malen i siromašan to je park broj 2.
Koliko god je drugogimnazijski park okružen ljudima toliko je Betanija - daleko , razlog je što je Betanija samo s južne strane naslonjena na naselje , ona je zapravo početak prigradskih naselja između Vogošće i grada ali opet sam pogriješio , ako se kosi trava uz onu stazu , imamo barem tehnički park broj 3.
Trebević i Skakavac su planine dok je park po definiciji "dio grada u kom se nalazi održavano zelenilo".
I Safet Zajko je park , to je pozitivna stvar s obzirom da će nove Tibre doći na mjestu Feroelektra i stare carine pa je makar jedan dio tog dijla grada spašen zelenom površinom , park kod kasarne Maršal Tito je u začetku , nadajmo se da će nastati park.
Dakle pogriješio sam , imamo četiri parka sa svim svojim nedostatcima i manama te prednostima , veliki broj predratnih zelenih površina je uništen , veliki broj praznih prostora između zgrada je betoniziran iako se mogla napraviti zelena površina.
Grad Sarajevo je bio nadležan za urbanističke planove ali je prije pet-šest godina to spušteno na općine , ne znam kakva je sad situacija ali zbog neobrazovanih , nemoralnh , nekompetentnih i kukavičkih vijećnika , grad se bez potrebe promijenio u stakleni konzumentski prostor , kako za trgovinu tako i za stanovanje.
Javne rasprave se upravo nisu pomjerile iz osamdesetih iako sada postoje neuporedivo brža i bolja sredstva komunikacije koje bi dovele do toga da stanovništvo bira okruženje koje stvara.
Svi mi plaćamo porez , svi mi registrujemo auta , svi mi sipamo gorivo i samim tim svi mi imamo pravo da donosimo odluke kako ćemo živjeti.
Ako bi prestala dosadašnja praksa gradnje (baci staklo i armaturu što prije , što više i što bolje gdje god može proći) Sarajevo bi imalo prilike da se izvuče planskom gradnjom i da malo prodiše kako fizički tako i prestankom gradnje tamo gdje nije potrebna.
Da ne crnimo samo Sarajevo , Banja Luka , možda i najljepši grad u BiH do rata , je uništena užasnom novogradnjom svuda kome je to palo na pamet a za razliku od Sarajeva sa sjeveroistočne i sjeverozapadne strane ima neuporedivo više prostora za plansku gradnju i širenje u odnosu na Sarajevo i ako Stanivuković (a izgleda da 99 % hoće) izgradi staklene 4 kule na mjestu hotela Palas , taj grad će biti crni svjedok onoga što je Bosna i Hercegovina zapravo postala za ovih 30 godina.
Pozdrav.