Banjaluka i njenih 45 džamija

[Tipicoti]

[Maraschino]

Nisam znao da je na tom podrucju poruseno toliko dzamija.
Ja ne znam da je igdje vise poruseno.

[LBVIEW]

Nisam znao da je na tom podrucju poruseno toliko dzamija.
Ja ne znam da je igdje vise poruseno.

I sta kazu drugovi: "nije Tito rusio dzamije".
Zanima me samo da li je srusena ijedna pravoslavna crkva u tom periodu.

[escobar__]

Čovječe decenijama je brisan čitav jedan narod i njegova kultura s banjalučkog prostora. Strahota.

[banjaluka078]

Nisam znao da je na tom podrucju poruseno toliko dzamija.
Ja ne znam da je igdje vise poruseno.

I sta kazu drugovi: "nije Tito rusio dzamije".
Zanima me samo da li je srusena ijedna pravoslavna crkva u tom periodu.

Nije. Nije ni izgrađena. Nisu bili baš neki vjernici...u urbanoj sredini, barem. Obredi, krštenja i slave su se, po pričama koje čujem od rata naovamo, obavljali na selu, ako su ih uopšte obavljali. Iz osnovne pamtim samo jednu drugaricu čiji su slavili slavu i da je bila krštena.
Katolici su svi redom bili kršteni, krizmani, crkveno vjenčani, djecu slali na vjeronauk.

[LBVIEW]

Nisam znao da je na tom podrucju poruseno toliko dzamija.
Ja ne znam da je igdje vise poruseno.

I sta kazu drugovi: "nije Tito rusio dzamije".
Zanima me samo da li je srusena ijedna pravoslavna crkva u tom periodu.

Nije. Nije ni izgrađena. Nisu bili baš neki vjernici...u urbanoj sredini, barem. Obredi, krštenja i slave su se, po pričama koje čujem od rata naovamo, obavljali na selu, ako su ih uopšte obavljali. Iz osnovne pamtim samo jednu drugaricu čiji su slavili slavu i da je bila krštena.
Katolici su svi redom bili kršteni, krizmani, crkveno vjenčani, djecu slali na vjeronauk.

Ma znam, reko' da se nece FGR druzina javiti da objasni.
Nisu bili vjernici, al' se doobro pazilo na njihove kulturnohistorijske spomenike i vjerske objekte, dok su se bosnjacki/muslimanski mogli
rusiti.

[banjaluka078]

Ma znam, reko' da se nece FGR druzina javiti da objasni.
Nisu bili vjernici, al' se doobro pazilo na njihove kulturnohistorijske spomenike i vjerske objekte, dok su se bosnjacki/muslimanski mogli
rusiti.

Realno, nije im se imalo šta rušiti. Imali su crkvu u centru grada, Švabe je načele, ustaše dovršile. Od starijih još onu pored stadiona i na Rebrovcu (daleko poslijeratna). Jevreji su imali sinagogu "pored Boske", kako je okupirana za vrijeme 2. sv. rata, tako je i nestala. Katolici crkvu u centru, na Petrićevcu, samostane u Budžaku i Trapistima, dobrim dijelom oduzeti. Imam, ili sam imala, negdje dosta materijala o tome, pokušaću pronaći.

[sinuhe]

Ta kod stadiona je izgradjena dosta godina nakon Drugog svjetskog rata 1969 ,umjesto srusenog hrama ali manja, jer komunistima nije bilo do gradnje crkve. Na Rebrovcu nekoliko godina pred rat 1986 ali je tu vec bila manja crkva sa onim prugama.

[banjaluka078]

Ta kod stadiona je izgradjena dosta godina nakon Drugog svjetskog rata 1969 ,umjesto srusenog hrama ali manja, jer komunistima nije bilo do gradnje crkve. Na Rebrovcu nekoliko godina pred rat 1986 ali je tu vec bila manja crkva sa onim prugama.

Crkva u centru, kod opštine je ta koja je izgrađena na mjestu hrama srušenog u ratu.
U principu, veliki dio centra je bio u vlasništvu vjerskih zajednica. SPC je imao dio kojeg i sad ima, uz pareclu koja je uzeta, kod kina Kozara. Park kod opštine je bio vlasništvo IZ koja ga je prodala SPC. Niže niz ulicu, je zemljište katoličke crkve. Jeverji su imali sinangogu na mjestu nekadašnjeg Standarda, plus veliko groblje na placu na kojem su sad teniski tereni kod dvorane Borik. IZ je imala posjed i zemlju na mjestu hotela Palas i gradskog parka. Da pokrenu pitanje restitucije, fine bi se pare dobile. Plus, od bezistana do Novoselije sve je izgledom podsjećalo na orijent, a nekom se to baš nije previše svidjelo, pogotovo iza zemljotresa. OK, za neke je pretpostvaljam razlog bio opravdan, infastruktura, cesta... Ali srušiti džamiju u po' Sitara gdje imaš masu vjernika, malo prst u oko.
I tama kad pomisliš da smo se možda opametili, eto, prošla ona vremena u kojima se navodno nije smjelo biti vjernik, dođoše moderna, vjernička, pa sad opet prodajemo vakufe i na njima pravimo zgrade.

[sinuhe]

Ta kod stadiona je izgradjena dosta godina nakon Drugog svjetskog rata 1969 ,umjesto srusenog hrama ali manja, jer komunistima nije bilo do gradnje crkve. Na Rebrovcu nekoliko godina pred rat 1986 ali je tu vec bila manja crkva sa onim prugama.

Crkva u centru, kod opštine je ta koja je izgrađena na mjestu hrama srušenog u ratu.

Jeste ali je SPC trazila obnovu hrama(saborne crkve) sto komunistima nije bilo ni na kraj pameti ali su im dali da izgrade crkvu kod stadiona sezdesetih godina.

[banjaluka078]

Pa ok, onda su imali još manje vjerskih objekata nego mi.

[Tipicoti]

https://tntportal.ba/vijesti/komentar-d ... uka-seher/

Evo malo podataka kako je bilo ..

[Maraschino]

Pa ok, onda su imali još manje vjerskih objekata nego mi.

Rece ti da su imali po selima, pa to im je prirodno staniste.
Dok su sisli u grad prvo sto im je zasmetalo su drugi vjerski objekti jer na selu nema nista drugo osim crkve.

Zalosno je da ti djikani ne znaju da zive sa drugima.

[sinuhe]

Nisu religiozni. Najvise zene idu u crkvu.

[banjaluka078]

Evo malo podataka kako je bilo ..

Izvor?

Aleksandar Ravlić, Banjaluka kroz vijekove:

U početku turske vladavine Banjaluka je doživjela golem uspon. Prema podacima iz 1599.godine ( Jeronim Zlatarević u izvještaju vojvodi Ferdinandu ) Banjaluka je imala oko 500 kuća, izvještaj iz 1626.godine ( Đorđić ) kazuje da ima 4000 kuća, okruženih vrtom i da je sva u zelenilu, ali da imade 42 mahale i četiri mosta, dok biskup Maravić u svojem izvještaju (1655) upućenom papi, u kojem govori o stanju katoličanstva u ovim krajevima, govori da Banjaluka ima dvije tvrđave sa najmanje 2000 'turskih kuća', a svega 100 pravoslavnih i katoličkih. Podatak Evlije Celebije iz 1660.godine, koji kaže da Banjaluka 'u svemu ima trihiljade sedam stotina lijepih ćeremitom i šindrom pokrivenih kuća u dobrom stanju', na osnovu svega toga, iako je putopisac bio sklon uveličavanju, može se držati za realan.

1800-tih godina ih je već bilo dovoljno da osnuju bogosloviju (Aleksandar Ravlić, Banjaluka kroz vijekove):

Uslovi u kojima je 1866. godine počela raditi bogoslovija u Banjaluci, bili su slabi - nastava se održavala u prostorijama prve hrišćanske osnovne škole, konačište polaznika je bilo uz nekadasnju ćeliju, a kuhinja i trpezarija u ovećoj šupi, zbog čega je rođena ideja o gradnji posebne zgrade za bogosloviju. I to jedne poveće zgrade u kojoj bi pod jednim krovom bile: učionice, trpezarija i kuhinja, te spavaonice, pogotovu što se od prvog dana javila želja za bogoslovskim konviktom. Naime, prvi bogoslovi su se hranili u jednoj malo boljoj šupi (u sadašnjoj Ul. Vase Pelagića), u kojoj su bili smješteni: kuhinja i trpezarija, te stan za rektora bogoslovije Vasu Pelagića. Na suprotnoj strani, na početku promenadne trake koja je vodila u naselje Borik, u prizemnici sa nisko postavljenim prozorima, mladi bogoslovi su imali konačište. Nastava je održavana u prostorijama tadašnje zgrade pravoslavne osnovne škole, koja se nalazila na zapadnoj strani današnje zgrade banjalučke Opštine. U takvim uslovima odvijao se rad "bogoslovije bosansko-banjalučke", kako ju je okrstio u jednome svome djelu sam Pelagić, sve do 1869., odnosno 1871. kada je podignuta zgrada za bogosloviju "na bašti, uz staru školsku zgradu do Kraljeva druma (zapadna strana zgrade uprave)...za ono vrijeme najveću zgradu", koju je narod prozvao "ičkatica", a to će reći jednospratnica.

Prije useljenja u ičkaticu bogoslovska škola u Banjaluci dobila je - imala je - privremeni smještaj u svojoj "prvoj zgradi", o čemu svjedoči kazivanje Koste Kovačevića, bivšeg polaznika ove škole, objavljeno početkom 20. stoljeća u "Bosanskoj vili". "Prva zgrada za bogoslovsku školu kupljena je za 800 dukata cesarskih od banjalučkog trgovca Tome Radulovića, ili pravije reći od trgovca Aleksandra Opuića iz Trijesta, kome je Tomo dužan bio i tu kuću založio. Ova je zgrada bila u današnjoj Gospodskoj ulici ondje, gdje je sad kafana Srpsko-pravoslavne crkvene opštine zvana 'Balkan'. U gornjem katu bilo je u toj zgradi svega pet soba, te su tri određene bile za bogoslovsku školu, odnosno za predavanje predmeta, dok su one dvije služile za općinsku kancelariju (misli na Srpsko-pravoslavnu crkvenu opštinu) i njenog perovođu". Ta je kafana poslije srušena, a na njenom se mjestu sada nalazi zgrada opštine.

Ičkatica je bila uistinu golema građevina. Poduzetnik Ivan Garić ju je gradio čerpićem (cigle su u to vrijeme bile još nepoznate u ovom kraju) i od banjalučke Srpsko-pravoslavne crkvene opštine naplatio je oko 70.000 groša. Ako se zna da su banjalučki pravoslavci među sobom prikupili oko 36.000 groša, preostali potrebni dio novaca pribavljen je iz drugih izvora, a Mitropolit Dionisije je dao privolu o upotrebi 1000 dukata, koje je svojedobno banjalučkoj crkvenoj općini dao raniji Mitropolit Ignjatije. Svojom veličinom nova zgrada je privlačila pažnju, pošto je, kako veli Stojan Bijelić, bila "najveća zgra¬da" u onovremenoj Banjaluci. Bila je, naime, duga 30, a široka 15 metara; u prizemlju je imala 7 velikih soba, a isti broj i na prvom katu. Kovačeviš naznačava da je svaka soba imala čak 36 m2, s izuzetkom dviju većih, po 66 m2, po jedna na svakom katu ili "boju" ("u gornjem katu je služila za I razred bogoslovije i obučavanje pjenija, a u drugoj, isto tako velikoj u donjem katu, stanovali su đaci. U donjem katu pri zemlji bili su dakle đački stanovi, a u gornjem stanovi za profesore i učitelje osnovnih škola, opštinska kancelarija i tri sobe za tri razreda bogoslovske škole" - K. Kovačević). U prvo vrijeme austrijske okupacije zgrada bogoslovije služila je kao Garnisons Spital - vojna bolnica, a potom kao osnovna škola srpsko-pravoslavne crkvene opštine, sve do gradnje nove školske zgrade 1907. godine (danas je u toj zgradi dječji vrtić nadomak kina "Kozara").

[banjaluka078]

Nisu religiozni. Najvise zene idu u crkvu.

Pa tako je kod većine svugdje, iskreno. Znam masu ljudi kojima je džuma jedini sedmični namaz, ako i to. A broje se u vjernike.

[banjaluka078]

Rece ti da su imali po selima, pa to im je prirodno staniste.
Dok su sisli u grad prvo sto im je zasmetalo su drugi vjerski objekti jer na selu nema nista drugo osim crkve.

Zalosno je da ti djikani ne znaju da zive sa drugima.

Jer nema muslimanskih sela? I u njima nam nije najvažnija džamija? Nemoj, molim te. O našim vjekovnim zaziranjima jednih od drugih bi se mogla otvoriti druga tema. Poznajem ljude moje generacije koji na turističkim turama ne ulaze u katedrale, jer su katedrale.

Na temu o prijeratnom rušenju BL džamija, mogao bi se istraživati fenomen da je na čelu mnogih komisija koje su o tome odlučivale, kao i same opštine, bili upravo muslimani.
Evo, sad prodaše vakuf Brani Jankoviću da pravi zgradu, prodaše i mezar vakifa, Brane sad traži da se izmjesti da ga ne bi zabetonirao. Čija je to sramota?
https://bedrudingusic.wordpress.com/202 ... e-slucaja/

https://bedrudingusic.wordpress.com/202 ... a-svijeta/

[Maraschino]

Rece ti da su imali po selima, pa to im je prirodno staniste.
Dok su sisli u grad prvo sto im je zasmetalo su drugi vjerski objekti jer na selu nema nista drugo osim crkve.

Zalosno je da ti djikani ne znaju da zive sa drugima.

Jer nema muslimanskih sela? I u njima nam nije najvažnija džamija? Nemoj, molim te. O našim vjekovnim zaziranjima jednih od drugih bi se mogla otvoriti druga tema. Poznajem ljude moje generacije koji na turističkim turama ne ulaze u katedrale, jer su katedrale.

Na temu o prijeratnom rušenju BL džamija, mogao bi se istraživati fenomen da je na čelu mnogih komisija koje su o tome odlučivale, kao i same opštine, bili upravo muslimani.
Evo, sad prodaše vakuf Brani Jankoviću da pravi zgradu, prodaše i mezar vakifa, Brane sad traži da se izmjesti da ga ne bi zabetonirao. Čija je to sramota?
https://bedrudingusic.wordpress.com/202 ... e-slucaja/

https://bedrudingusic.wordpress.com/202 ... a-svijeta/

Opet me krivo shvatas, postoje muslimanska sela i dzamije u njima. To nije sporno ali gdje je vecina tu su problemi.
B.Luka kao grad je dugo godina bila vecinski naseljena muslimanima a Srbi su bili u okolnim mjestima. Muslimanima gdje god bili nigdje ne smetaju drugi vjerski objekti a Srbi dok su postali vecinski(bilo gdje) rusili su ostale vjerske objekte. Zvuci surovo ali je tako.

Sto se tice rusenja poslije II s.r., vjerovatno da je tako bilo da su na celu tih komisija vecinom bili muslimani koje je partija postavljala da se dokazu. U to ne sumnjam jer je nama zemlju oduzimao upravo predsjednik opstine musliman. Ne kazem da to ne bi i neko drugi uradio ali se islo ovim putem da manje boli.

[banjaluka078]

Opet me krivo shvatas, postoje muslimanska sela i dzamije u njima. To nije sporno ali gdje je vecina tu su problemi.
B.Luka kao grad je dugo godina bila vecinski naseljena muslimanima a Srbi su bili u okolnim mjestima. Muslimanima gdje god bili nigdje ne smetaju drugi vjerski objekti a Srbi dok su postali vecinski(bilo gdje) rusili su ostale vjerske objekte. Zvuci surovo ali je tako.

Sto se tice rusenja poslije II s.r., vjerovatno da je tako bilo da su na celu tih komisija vecinom bili muslimani koje je partija postavljala da se dokazu. U to ne sumnjam jer je nama zemlju oduzimao upravo predsjednik opstine musliman. Ne kazem da to ne bi i neko drugi uradio ali se islo ovim putem da manje boli.

(Većine su rijetko milostive prema manjinama, sve je dobro dok ne talasaš i ne tražiš nešto puno prava. Tu se vidi sva veličina nekog naroda/društva, kako tretira svoje manjine. Ne govorim o ratnim uslovima, tu je sve rečeno i viđeno. Živjela sam ja i gdje sam bila većina i odnos prema tamošnjim manjinama mi se jednako nije sviđao. Možda zato što sam manjina, pa sam osjetljiva na sve manjine svugdje, lako mi je zamisliti kako je u toj koži. No, druga tema.)

Postoji ogromna civilizacijska razlika, postoji uljuljkanost jer je jedan narod vijekovima bio u većini i nije morao strahovati za sebe, jer je bilo dovoljno da ima podobno ime, dok je druga strana imala gusle i epske pjesme kosovskog opusa i podsjećanje nabijanja na kolac (što moj drug reče "kolike bi tek epske pjesme bile da nisu izgubili?!"), heroizaciju hajdučije, žene koje su tetovirale križeve da ih "Turci" ne otmu za sebe, stalno ponavljanje i produbljivanje jaza, neki paralelni svjetovi...

Mojima su sve oduzeli, pardon dali zamjensku zemlju u nekoj vrleti, što je babo odbio i dao državi i to, baš naši. Nije da mu je bilo lakše zbog toga što mu to nije odradio neko druge vjere.

[LBVIEW]

Rece ti da su imali po selima, pa to im je prirodno staniste.
Dok su sisli u grad prvo sto im je zasmetalo su drugi vjerski objekti jer na selu nema nista drugo osim crkve.

Zalosno je da ti djikani ne znaju da zive sa drugima.

Jer nema muslimanskih sela? I u njima nam nije najvažnija džamija? Nemoj, molim te. O našim vjekovnim zaziranjima jednih od drugih bi se mogla otvoriti druga tema. Poznajem ljude moje generacije koji na turističkim turama ne ulaze u katedrale, jer su katedrale.

Na temu o prijeratnom rušenju BL džamija, mogao bi se istraživati fenomen da je na čelu mnogih komisija koje su o tome odlučivale, kao i same opštine, bili upravo muslimani.
Evo, sad prodaše vakuf Brani Jankoviću da pravi zgradu, prodaše i mezar vakifa, Brane sad traži da se izmjesti da ga ne bi zabetonirao. Čija je to sramota?
https://bedrudingusic.wordpress.com/202 ... e-slucaja/

https://bedrudingusic.wordpress.com/202 ... a-svijeta/

Opet me krivo shvatas, postoje muslimanska sela i dzamije u njima. To nije sporno ali gdje je vecina tu su problemi.
B.Luka kao grad je dugo godina bila vecinski naseljena muslimanima a Srbi su bili u okolnim mjestima. Muslimanima gdje god bili nigdje ne smetaju drugi vjerski objekti a Srbi dok su postali vecinski(bilo gdje) rusili su ostale vjerske objekte. Zvuci surovo ali je tako.

Sto se tice rusenja poslije II s.r., vjerovatno da je tako bilo da su na celu tih komisija vecinom bili muslimani koje je partija postavljala da se dokazu. U to ne sumnjam jer je nama zemlju oduzimao upravo predsjednik opstine musliman. Ne kazem da to ne bi i neko drugi uradio ali se islo ovim putem da manje boli.

Bosanska Krajina je, po planovima srpske politicke vrhuske trebala postati srpska zemlja, i na tome se aktivno radilo nakon 1918-e., od otimanja bosnjackih posjeda, naseljavanja Srba, rusenja vjerskih objekata... To je, pod krinkom urbanizacije, nastavljemo i u komunizmu, tako da su pred sam pocetak rata, izuzev "ljute" Krajine, Srbi imali politicku, vojnu i ekonomsku kontrolu nad citavim tim podrucjem. Sto se "nasih" politicara tice, izuzev Pozderca koji je zbog protivljenja srpskoj politici platio glavom, sve goli potrcko i ikebana.

[Tipicoti]

[Tipicoti]

[Tipicoti]

Aksam-tas na ulazu u Arnaudijino dvoriste

[Tipicoti]

Nedovrseni dio hotela Palas se nalazi na zemljistu Islamske Zajednice i zbog te ilegalne izgradnje ta nakaradna gradjevina vec 35 godina ``krasi`` centar Banjaluke.
Postoji li mogucnost da IZ vrati 1931.god. srusenu dzamiju na njeno prvobitno mjesto. Da se ovo ilegalno napravljeno srusi i napravi nova dzamija uz hotel Palas.

[Nekako s proljeća]

Hanište



U Banjaluci nakon arheoloskih iskopavanja 1980-ih, preko puta Ferhadija dzamije su pronadjeni ostaci karavan-saraja