#51 Re: Najugrozeniji narod u BIH su Bosnjaci?
Posted: 25/01/2019 03:58
.
Ima Bosne_Bice Bosne wrote:Izborili jer u Makedoniji ne odlucuju velikosrpska i cetnicka g...a.tandmand wrote:Šiptari su se u Makedoniji bez rata izborili za albanski jezik kao drugi službeni a Bošnjaci većinski narod u BiH na većini teritorije nemaju pravo na bosanski. Ovo sada što imamo sa SDA, pa to smo mogli imati u krnjoj Jugoslaviji bez rata i žrtava a vjerovatno se moglo ispregovarati i mnogo bolje.amko761 wrote:Ali, ali, mi smo se otcijepili od Jugoslavije i ratovali da nas ne majoriziraju Srbi. Držali su sve pozicije.
Vidim, dobro smo se izborili, nije više tako.
Bakir mu je vazda davao minimum minimuma pozicija , štaš manje ...Nivelacija wrote:http://zurnal.info/novost/21837/hdz-aps ... HGujzLLYcg
MAJORIZACIJA U PRAKSI: HDZ apsolutno kontrolira pravosuđe, finansije i energetiku
10 % naroda kontrolise apsolutno sve.
2015. Član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kazao je danas u Orašju kako očekuje da će idućeg tjedna postići dogovor sa SDA oko raspodjele resora kad je u pitanju Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.
''Naš je minimum minimuma pet hrvatskih i jedna srpska pozicija. Znači, šest od ukupno sedamnaest i mislim da ćemo to apsolutno imati'' istaknuo je Čović.
2018.
Za nas je minimum minimuma provedba odluka Ustavnog suda o legitimnom predstavljanju, izjavio je Čović u intervjuu za bh. izdanje “Večernjeg lista”.
Stoga smo i zaključili na Predsjedništvu HNS-a da nećemo na razini Federacije BiH uspostaviti vlast s partnerima koji nisu spremni odmah, kao minimum minimuma, pristupiti izmjenama Izbornog zakona BiH u skladu s presudama Ustavnog suda", kazao Čović, ponovivši manje-više poznate stavove.
Podrzavam prijedlogPostby animus » 28/01/2019 18:00
Cuo sam nedavno izjavu nekog političara koji kaze da od hrvata treba zatraziti, posto su ugrozeni, da se rotiraju sa bosnjacima na svim pozicijama. To mi je nesto najbolje sto sam cuo u zadnje vrijeme.
Znaju oni vrlo dobro sta se desava.Medjutim ne isplati se nista mijenjati niti to jednostavno mogu tek tako.Mirovni sporazum je potpisan i dok se mi ne dogovorimo da budemo normalni patit cemo se .. ili dok neki dogadjaj ne zaljulja svjetske odnose - onda bi moglo biti jos gore.mishic wrote:Sinoćnje gostovanje Kristijana Švarca Šilinga (Christian Schvartz-Shilling) na FACE-TV, čini mi se kao jedna od posljednjih curečih šansi da se međunarodnoj zajednici ukaže na ovo posredstvom ovog vremešnog gospodina. I ranije su on, pokojni Tadeuš Mzovjetski (Tadeusz Mazowiecki)i ljudi slični njima ukazali na agresiju, logore, nepravdu, genocid...
Danas je malo i sve manje ljudi u svijetu koji vide i razumiju pogubnost Dejtona. On ne samo da ne može održati i učiniti funkcionalnom i prosperitetnom Bosnu i Hercegovinu nego predstavlja ozbiljnu prijetnju za novi regionalni konflikt.
https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatsk ... 0scysM9ZkeTAJNI DNEVNICI ZLOČINCA
Hrvatska je Mladiću samo u srpnju '93. platila 9 milijuna DEM!
AUTOR: Snježana Pavić
OBJAVLJENO: 27.05.2010. u 08:19
Haaško tužiteljstvo objavilo je dio dnevnika srpskoga generala
ZAGREB - Cijeli rat, od 1992. nadalje, general Ratko Mladić sastajao se s hrvatskim generalima, dogovarao prekide vatre, isporuke oružja i nafte i zajedničku borbu protiv Bošnjaka. Dio dnevnika Ratka Mladića objavilo je Haaško tužiteljstvo kako bi ga koristilo kao dokaz protiv Jadranka Prlića, Slobodana Praljka i ostalih čelnika Herceg-Bosne kojima se sudi u Haagu.
VEZANE VIJESTI
General Mladić u svom je dnevniku ostavio bilješke sa susreta s Praljkom, Prlićem, Antom Rosom, Milivojem Petkovićem i drugima, većinom u mađarskom Pečuhu ili Njivicama u Crnoj Gori.
Financijski najteži sastanak
Na jednom od sastanaka u veljači 1994. sudjelovao je hrvatski ministar financija Jozo Martinović. On je bio ministar financija u Vladi Franje Gregurića od kolovoza 1992. Preko Joze Martinovića išlo je financiranje Herceg-Bosne i nakon što je u kolovozu 1992. iz Vlade prešao u Privrednu banku. Uz Gojka Šuška i Hrvoja Šarinića on je bio potpisnik računa u Austriji i član Upravnog odbora RH Alan preko kojeg je kupovano oružje.
Financijski najteži sastanak bio je onaj od 8. srpnja 1993. s Milivojem Petkovićem u Njivicama, u vrijeme sukoba Hrvata i Bošnjaka. Petković je do kraja srpnja 1993. bio načelnik Glavnog stožera HVO-a, a tada ga je zamijenio Praljak. Mladić je zabilježio da su u zamjenu za oružje i “učinjene usluge” položene 1,191.246 tadašnjih njemačkih maraka i dvije cisterne dizela.
Dogovoreno je da Hrvati 8,092.032 marke plate u roku od tjedan dana. Sav taj novac došao je, naravno, iz Hrvatske, jer se u to vrijeme HVO financiralo direktno iz Zagreba.
Prvi sastanak koji je Haaško tužiteljstvo izdvojilo je onaj od 5. listopada 1992., kad se Mladić u Pečuhu našao s delegacijom Hrvatske i Herceg-Bosne.
Kao predstavnik Hrvatske bio je Slobodan Praljak, koji je od ožujka 1992. do srpnja 1993. bio pomoćnik Gojka Šuška. U srpnju 1993. postaje zapovjednik HVO-a. Praljak od Mladića traži da srpske snage prekinu granatirati Slavonski Brod. Hrvati iz Jajca Srbima će dati struju, a oni će im zauzvrat pustiti vodu. Praljak (ako je vjerovati dnevničkim bilješkama) predlaže Mladiću obustavu sukoba.
‘Podijelit ćemo Bosnu’
Objašnjava mu da Hrvatima nije u interesu rat sa Srbima, rat će prestati dogovorom Hrvata i Srba, a prava opasnost su Muslimani. “Naš cilj je Banovina iz 1939., ako to ne postignemo, nastavljamo rat”, zapisao je Mladić Praljkove riječi. On uvjerava Mladića da je sporazum Tuđmana i Izetbegovića samo formalan, donesen na inzistiranje Amerikanaca, kako bi se dodvorili islamskom svijetu. Posljednja bilješka s tog susreta su Praljkove riječi: “Treba iseliti Hrvate iz Vojvodine”.
Na drugom sastanku, nakon pada Posavine 26. listopada 1992., Praljak kaže: “Na dobrom smo putu da prisilimo Aliju da podijeli Bosnu. Mi ćemo natjerati Aliju da sjedne za stol s Bobanom i Karadžićem. Interes nam je da Muslimani dobiju svoj kanton da bi imali gdje odseliti”. Na tom je sastanku dogovoreno da se održi sastanak Janka Bobetka i Božidara Vučurevića o liniji HV-a kod Trebinja.
Društvo kod Miloševića
Iduće godine, u srpnju 1993., kad je već buktio sukob s Muslimanima, Mladić je na sastanku kod Miloševića u Beogradu. Milošević mu govori da ne bi trebali davati preveliku podršku Hrvatima. Na sastanku je i Karadžić, koji kaže da trebaju pomoći Hrvatima da bi se prisililo Muslimane na podjelu Bosne. Ipak, Karadžić upozorava da, ako Hrvati napadnu RSK, Srbi iz BiH moraju poslati dva korpusa da pomognu Martiću. Milošević tumači: “Ne bih ja išao na presijecanje Muslimana na dvije autonomije. Mi smo ih nudili Hrvatima, a Tuđman je rekao uzmite ih vi”.
Ttrebaobje ta sredstva preusmjeriti za pomoc povratnicimaemric wrote:
jel to tzv CEMT dozvola?manuchao91 wrote:BAvim se špedicijom tj medjunarodni transport .
Svaka prevozniska firma u BiH dobija bilateralne dozvole 4 puta godisnje ..za svaku drzavu postoji dozvola koja se dobija ...
Bosnjacke i hrvatske firme dobijaju podjednak broj dozvola bez obzira sto Bosnjaka ima mnogo vise tako i nasih spedicija.
tako naprimjer 300 dozvola dijeli 10 bošnjackih firmi a 300 dozvola dijeli 3 hrvatske firme..
http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/116 ... _rs_a.htmlZVIZDIĆ ZAGRMIO NA DODIKA: "Ovo će biti odgovor za Dodikovo etničko čišćenje Bošnjaka iz RS-a..."
Prema tome, potreban je hitan i jasan stav predstavnika međunarodne zajednice, kao i da dužnosnici RS prestanu gledati na situaciju u BiH kroz bifokalne naočare, te da poštujemo vladavinu zakona i na načelu solidarnosti i borbe za pravdu i dostojanstvo svakog čovjeka bez obzira na naciju i vjeru, izgradjujemo našu državu BiH kao društvo mira, stabilnosti, pravde i jednakosti", saopćeno je iz Zvizdićevog kabineta.
Denis Zvizdić, Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, putem saopštenja iznio je podatke kojima želi pokazati da su Bošnjaci, Hrvati i ostali apsolutno diskriminisani u entitetu Republika Srpska.
U tekstu koji prenosimo u cjelosti navodi se da je posijana iluzija da je Republika Srpska entitet samo jednog naroda dovela do diskriminacije Bošnjaka i Hrvata, koje su praćene nepoštivanjem važećih ustavnih i zakonskih normi.
Pročitajte saopštenje:
"Posijana iluzija da je RS entitet samo jednog naroda, dovela je do potpune diskriminacije Bošnjaka, Hrvata i ostalih, praćene već ustaljenom praksom nepoštivanja i neprovodjenja važećih ustavnih i zakonskih normi.
Najeklatantniji primjer su posljednji objavljeni podaci Ministarstva unutrašnjih poslova bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske, prema kojima je u prošloj godini smanjen broj zaposlenih Bošnjaka i Hrvata u MUP-u RS, dok je istovremeno broj Srba povećan. Prema tim podacima, na kraju 2018. godine broj ukupno zaposlenih u MUP-u RS iznosio je 7.014, od čega Srba 6.541 ili 93,2 posto, što je za 1,7 posto više u odnosu na 2017. godinu, dok je istovremeno smanjen broj zaposlenih Bošnjaka sa 355 na 350, a broj Hrvata sa 70 na 68 zaposlenih.
Imajući u vidu navedene, vrlo zabrinjavajuce podatke, neophodno je ukazati na sljedeće činjenice iz kojih proizilazi očigledna protivustavna diskriminacija Bošnjaka i Hrvata u pogledu zapošljavanja u policijskim strukturama bh. entiteta RS:
- Ustav Bosne i Hercegovine je u članu II stav (4) propisao da je „uživanje prava i sloboda, predviđenim u ovom članu ili u međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što je spol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovinom, rođenjem ili drugim statusom.“,
- Da prema članu 1. stav (4) Ustava Republike Srpske „Srbi, Bošnjaci i Hrvati, kao konstitutivni narodi, Ostali i građani, ravnopravno i bez diskriminacije učestvuju u vršenju vlasti u Republici Srpskoj“,
- Da je Ustav Republike Srpske u članu 97. st. (5) i (6) propisao da će „konstitutivni narodi i grupa Ostalih biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u Republici Srpskoj. Kao ustavni princip, takva proporcionalna zastupljenost će se bazirati na popisu iz 1991. godine, dok se Aneks 7 u potpunosti ne sprovede“, te da
- Da član 4. stav (1) Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima Republike Srpske jasno propisuje da „struktura policijskih službenika u Ministarstvu treba da odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem popisu“.
- Da član 4. stav (1) Zakona o državnim službenicima Republike Srpske glasi da „struktura državnih službenika treba okvirno da odražava nacionalnu strukturu stanovništva prema posljednjem popisu stanovništva“.
O kakvom beskrupuloznom, neustavnom, protuzakonitom i diskriminatornom postupanju vlasti entiteta RS se radi, najbolje pokazuje plansko nepoštivanje člana 97. Ustava Republike Srpske, prema kojem 'proporcionalna zastupljenost u javnim institucijama Republike Srpske treba odgovarati popisu iz 1991. godine, dok se ne sprovede Aneks 7'.
Te 1991. godine dakle, prije masovnog protjerivanja, zločina i genocida nad Bošnjacima, broj Bošnjaka na teritoriji koju danas čini bosanskohercegovački entitet Republika Srpska procentualno je bio veći od 28 posto, što znači da trenutno u MUP-u RS nedostaje oko 23 posto Bošnjaka. Ista situacija nedovoljne zastupljenosti je i sa Hrvatima, kojih je u MUP-u RS trenutno zaposleno manje od 1 posto, a prema popisu iz 1991. godine bilo ih je 9,2 posto na teritoriji današnjeg entiteta RS.
S druge strane, preko 93 posto Srba je trenutno zaposleno u MUP-u RS, što je preko 12 posto više nego što je bilo Srba u RS prema posljednjem popisu stanovništva i preko 30 posto više nego prema popisu stanovništva iz 1991. godine, koji je potrebno primarno primjenjivati, jer Aneks 7. još uvijek nije kompletiran.
Ovo su zabrinjavajući podaci koji ukazuju na apsolutnu diskriminaciju Bošnjaka i Hrvata u Republici Srpskoj, a o kojima dužnosnici RS, kao i nadležne domaće i medjunarodne institucije, a posebno OHR, 'gromoglasno šute'.
Uz sve navedeno, formira se i jednonacionalni sastav rezervne policije MUP-a RS, koji, po mišljenju stručnjaka predstavlja embrion antiustavnih paravojnih snaga. Zato je vrijeme za buđenje i dosljedno insistiranje na vladavini zakona i međunarodnim pravnim standardima.
Posebno skrećem pažnju na ugroženost Bošnjaka kao konstitutivnog naroda kojima se kontinuirano, i pred očima čitave domaće i medjunarodne javnosti, osporava i čitav niz drugih ljudskih prava i sloboda, među kojima je i ustavno pravo na jezik, što je nedopustiva civilizacijska sramota i zahtijeva hitnu reakciju nadležnih domaćih i medjunarodnih institucija. institucija.
Na kraju, o ozbiljnosti sistemske diskriminacije Bošnjaka u entitetu RS najbolje govori podatak iz 'Specijalnog izvještaja Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH o nacionalnoj i spolnoj strukturi zaposlenih u policijsko-sigurnosnim agencijama u BiH', gdje se navodi da je na kraju 2017. godine bilo samo 18 Bošnjaka uposleno u rukovodećim strukturama MUP-a RS, što predstavlja manje od 3% od ukupnog broja rukovodećih osoba u MUP-u RS. Zbog toga je važno ukazati, ne samo na mizeran broj zaposlenih Bošnjaka u MUP-u RS, već i na status, jer su uglavnom postavljeni na najniže položaje, bez mogućnosti napredovanja u službi, što je dodatna potvrda sistemske diskriminacije od strane vlasti entiteta Republika Srpska.
Prema tome, potreban je hitan i jasan stav predstavnika međunarodne zajednice, kao i da dužnosnici RS prestanu gledati na situaciju u BiH kroz bifokalne naočare, te da poštujemo vladavinu zakona i na načelu solidarnosti i borbe za pravdu i dostojanstvo svakog čovjeka bez obzira na naciju i vjeru, izgradjujemo našu državu BiH kao društvo mira, stabilnosti, pravde i jednakosti", saopćeno je iz Zvizdićevog kabineta.