Troškovi otvaranja i održavanja firme

[HAVANA]

Eto.Pro ti je sve fino objasnio. Ostalo ces nauciti u hodu...Sretno.

[Ermin ZM]

]

REALNO otvaranje firme traje 30-60dana zavisi kako se stvari odvijaju. Troškovi otvaranja su cca 1500,00 (REALNO) sa fiskalnom kasom. Pri tome ne mislim na ulagački kapital nego na ono što "baciš".
Tačke na koje te uglavnom ne upozore:
Poslovni prostor/adresa sjedišta. Mnogi registruju "bilo gdje" pa bude poslije problema.
Kapital: Pošto hoćeš nešto da uvoziš znači imaš nešto kapitala. Kapital možeš odmah upisati u firmu a u protivnom moraš odmah napraviti pozajmicu.
Ako upišeš kapital odmah firma izgleda bolje "na papiru", sutra će npr. kredit za obrtni kapital ili stalno sredstvo biti lakše dobiti.
Ako napraviš pozajmicu, lakše je doći do keša - isplatiš pozajmicu kad budeš imao para.

PDV: Može biti problema u procesu registracije. Traže "dokaz" da ćeš napraviti dovoljno prometa za ulazak u PDV. Dokazi su npr. ugovori sa kupcima i dobavljačima gdje se vidi da će promet u godini biti veći od 50.000,00 KM.

Fiskalna kasa: Nemoj da padneš na priču "fiskalna kasa" obavezno uzimaj ili "kasa/printer" ili "printer". U prvom slučaju tipkaš kao na mobitelu iz 2000-te a u drugom sa računara izdaješ račune.

Uvoz:
Odmah ti treba špediterska kuća.
Dobavljač ti izdaje fakturu bez PDV-a. Uz fakturu da bi bio oslobođen carine treba da ti da dokument o porijeklu -EUR1.
Kada roba uđe u BH tada plaćaš PDV obavezno a carinu ako roba nije iz EU mada i to zavisi od vrste robe. Detalje ti objasni špedicija.
Uglavnom tebi za uvoz treba minimum lova za robu, transport, PDV, i takse/inspekcijske preglede (zavisno od vrste robe).
Ne plaćaš dupli PDV nego onaj koji si već platio koristiš kao "porezni kredit". Na kraju ukupno platiš onoliko PDV koliko si ga fakturisao kupcu, samo što kao uvoznik platiš odmah dio a drugi dio kad prodaš robu. U praksi je još malo komplikovanije jer nikada ne prodaš sve odmah nego se ciklusi nabavke i prodaje prepliću.

Što se mjesečnih troškova tiče možeš kao direktor biti na menadžerskom ugovoru (recimo 100KM simbolično).

Hvala puno na detaljnom objasnjenju. Daj mi adresu da ti cevape posaljem
Samo mi jos nije jasno to za 50000 km za PDV, msm ja se nadam da cu prec al ne bih rekao trebace jedno pola godine da se zalaufa biznis, a ugovore nmm fixne vec bih nabavljao na mjesecnoj bazi, kontaktirao sam vise dobavljaca pa ce mi formirati ponudu sa popustom. Jedni su danas poslali jako zadovoljavajucu ponudu. Racunam mjesecno oko 3000 eura robe uvozit za pocetak, sad da toliko i prodam je nerealno ocekivanje na pocetku, pa cu vidjet i prilagodit se potrebi. Prostor imm nekoliko opcija, to cu 3 mjeseca unaprijed platit. Kapital imam ne trebam pozajmnicu, radnicu imam koja je spremna za pocetak radit na minimumu, cash rezerve imam za 6 mjeseci za plate, nenadane troskove, knjigovodstvo i prostor i jos za 2 mjeseca da nabavim robu. Samo nez hoce li me zezat sto sam ja zaposlen u Njemackoj, hocu li moci navesti sebe kao direktora/vlasnika. Ugl sutra ce mi jedan prijatelj dat kontakt nekog advokata preko koga je njegov brat zavrsio, 500 km kaze platio za njegove usluge dao potrebne punomoci i covjek mu sve zavrsio, to mi je super ako mogne tako. Vidjecemo, stedio sam za auto al hajd da probam nesto, jebo skupo auto ako i ne prodje necu zalit. Robu koju planiram plasirati, ugrubo racunato sa pdv, 10 posto carine i transporta mogu ponudit 50 posto jeftinije nego sto je ovde, a da ja imm 100 posto zaradu u odnosu na ono sto ja platim za nju sa svim tim.

Al sve je to jos u domenu mastarije, dok ne bude crno na bijelo. Izvinite na opsirnim postovima i hvala na konstruktivnim savjetima

[PRO165]

Po tvome odgovoru vidim da nisi sve najbolje skontao pa ću ti ponoviti ono što mi se čini baš naopako. Inače, postavi pitanje po pitanje i lagano ću odgovarati. Izvini ali zarad tebe i drugih koji se upuštaju u avanturu evo još par informacija.

Pojam registracije doo (društvo ograničene odgovornosti) je ustvari nastanak (rođenje) nove pravne osobe. Uglavnom vlasnici i direktori društva se poistovjećuju sa samim društvom što je fundamentalno pogrešno. Vlasnik (ili vlasnici) društva uživaju sljedeća ekonomska prava: pravo na dobit i pravo na (dio) likvidacione ili stečajne mase. Vlasnik također za potrebe poslovanja društva određuje osobu ili osobe koje zastupaju društvo, sa time da može vlasnik sam sebe postaviti za direktora ili člana uprave društva što se upisuje u sudski registar. Društvo i ne može početi postojati dok se ne odredi osoba ili osobe koje ga zastupaju a ovo je sastavni dio procedure registracije.
Ovo sam napisao da bi razumjeli koncept postojanja pravnog lica. Pravno lice ima svoja prava, obaveze i najvažnije (sa stanovišta odnosa vlasnik i/ili direktor) ima imovinu.
Da ne lamentiram dalje ovdje dolazimo do pojma kapital i pozajmica koji sam spomenu i na koji si se osvrnuo u svome odgovoru.
Registruješ li firmu sa minimalnim početnim kapitalom od 1000,00 KM scenario izgledao ovako.
-Nakon registracije na žiro računu imaš 1000,00 KM
-Platiš fiskalnu kasu cca 650,00 (Dakle firma ima na žiro računu 350,00 KM)
-Dužan si u roku od mjesec (ili biješe 15 dana, ne sjećam se ) prijaviti i platiti porez na istaknutu firmu za tu tekuću godinu. Uvoznik koji prodaje drugim firmama je ustvari veleprodaja i godišnji porez je u prosjeku 500,00KM (određuju ga same opštine ali su im iznosi uglavnom slični).
Nagradno pitanje glasi od kojih para ćeš platiti ovaj porez(jer trebaš platiti 500 a imaš 350 na računu) ?
U stvarnoj situaciji je stvar još mnogo komplikovanija jer nismo ni uračunali one tri kirije, plate, trošak računovodstva, tekuće održavanje, komunalne usluge, telefon, internet i sl.

Dakle pozajmicu ili veći startni kapital ne trebaš ti kao vlasnik nego treba novoosnovano društvo koje ne može iz minimalnog kapitala platiti nastale obaveze. NE MOŽEŠ ti kao vlasnik platiti ličnim parama. Ovo se još i više odnosi na robu i način plaćanja robe.

Ako si državljanin BIH to što imaš platu u Njemačkoj za ovu fazu registracije ništa ne znači. Problem ti može biti potreba za tvojim prisustvom kao direktora u pojedinim fazama registracije a kasnije i poslovanja. Ovo se najlakše rješava upisom još jednog direktora ili prokuriste što u sudskoj registraciji ustvari zovu licima za zastupanje. Ti kao vlasnik odrediš da li toj drugoj osobi daješ neograničena ili ograničena prava(recimo ne može platiti više od 1000KM bez tvoje saglasnosti ili prodavati imovinu firme i sl) .

Pored 500KM advokatu koji ustvari naplati usluge hodanja i popunjavanja obrazaca svakako moraš platiti notara, sudsku taksu, izradu pečata i sl.

Na osnovu tvoji ulaznih parametar, ugrubo iz glave, tebi treba nekih 12-15-ak hiljada u startu dok to ne krene.

A što se tiče tvoje kalkulacije sa cijenama (100% zarada) imaj jednu stvar u vidu. Sigurno se ti nisi prvi sjetio toga, možda postoji razlog zašto je cijena tako visoka. Možda i tvoja konkurencija nabavlja i po nižoj cijeni nego ti ali im se može. Možda roba slabo(sporo) ide pa se visokom maržom kompenzira nizak koeficijent obrta zaliha. Onda si sigurno nisko računao troškove transporta a znaš li tačno koliko je carina( 0 - 15%)?

I još jedan savjet prodati i naplatiti u Bosni nisu iste riječi.

[Ermin ZM]

[quote="PRO165"]
Planirao sam na racun od firme staviti 5000 eura, kao kapital i sa njim naravno placati narudjbe. Ja racunam da prvih 6 mjeseci radim u blagom minusu na to sam spreman. A evo primjer robe, koja je proizvedena dakle ne samo kupljena u EU vec proizvedena u EU, al ipak sam racunao carinu. Moja nabavka od 3000 stane u 1 paletu ja sam racunao duplo 2 nek budu. Jedna spediterka kuca mi je dala slijed ponudu: tovarni metar, tj ta paleta(2m×1m×1.6m) 500 km sa uslugom carinjenja.
Dakle ugrubo, a jos cu to detaljnije sracunat.
6000 km, plus carine 1000, plus 1000 spedicije. Po mojim cijenama koje su daleko ispod trzisne ovde ja na njoj u prodaji dobivam 14000 km.
Konkretan primjer: prozvod A, jako cesto prodavan ovde,
Najjeftiniji sto sam nasao na akciji kosta 32,70 km.
Meni je njemacki proizvodjac dao ponudu za 5,76 eura odnosno 12 km okvirno. Nek je 20 sa carinom i pdv, meni se isplati stavit ga na 25 km. Imm ja jos pitanja, pa.cu ti onda postavljati jedno po jedno, hvala na strpljenju i volji da mi odgovaras.

[PRO165]

Iskreno ne odgovaram ja samo radi tebe, nego radi svih koji čitaju, pa zato dajem malo opširnije odgovore naročito tamo gdje vidim da će doći do pogrešnog razumjevanja materije pa evo još jedan odgovar a da samo pitanje nije direktno postavljeno.

Kalkulacija cijene (trgovačka ili računovodstvena):

Nabavna cijena se formira od fakturisane cijene dobavljača + zavisnih troškova nabavke. Fakturna cijena dobavljača je valjda jasna.

U zavisne troškove ulaze svi priznati troškovi da se roba dovede u tvoje skladište a to su primarno:
- usluge povezane sa transportom: utovar, istovar, sam transport, osiguranje pošiljke i sl
- usluge povezane sa carinjenjem: izvozna špedicija, špedicija na granici, uvozna špedicija, takse za carinski terminal, pregledi sigurnosti i sl.

U iskazanu nabavnu cijenu NE ULAZI PDV! Također ne ulaze troškovi banke!

Primjer po datim parametrima izgleda ovako (totalno ugrubo ali se može steći filing).

Nabavna 6000,00 KM troškovi nabavke 2000,00 KM što daje da su zavisni troškovi procentualno 33% (2000KM/6000KM=0,33 x 100%).

Sad računam nabavu cijenu artikala A: 5,76€ *1,95(kurs) + 33% troškova i to izađe : 14,93KM. Dakle ovo je cijena koštanja artikla u mome skladištu bez PDV-a.

Poznajući naše tržne centre kad se radi o robi ove cijene (a vidi se da to nije brašno, mlijeko) oni se ugrađuju 30+ % marže. Kad su akcije oni opet ne rade ispod 20% jer za provođenje akcije traže dodatni rabat.

Dakle idemo sad obratno: Prodajna cijena 32,70 KM ili preračunato 27,95KM bez PDV-a. Uz predpostavku minimalne marže 20% možemo reči da tržni centar plaća oko 23,00KM bez PDV. Tu cijenu dobiva za 60-90 dana odgode. Sa 5000€ kapitala ti ne možeš dati odgodu što znači da trebaš dati jako atraktivnu cijenu. Psihološka barijera bi bila 20,00 KM, tako da ti to trebaš ponuditi po 19,90 bez PDV-a.

Sa ovim vrijednostima izađe da ti je marža 19,90 (prodajna) / 14,93 (cijena koštanja) cca 33%

Dakle ne može ti marža biti 100% kao što si tvrdio u uvodim postovima. Kad posmatraš strukturu krajnje cijene na nabavnu cijenu ide:
33% troškova nabavke i ovo je izuzetno visoko ali očekivano spram male narudžbe (opet i to razloženo po 16,5% carine i transporta)
33% tvoja marža,
20% marža tržnog centra
čime se vidi da uopšte nema ukupno 100% kako god bili raspoređeni.


Vratimo li se na početak da smo nabavili 6000KM(ili 8000 sa zavisnim troškovima) i predpostavimo da smo sve prodali zaradili smo cca. 2500,00KM.

Ovim se vračamo na odgovor na jedno od tvojih prvih pitanja preformulisano: Koliko treba napraviti prometa da bih pokrio troškove?
Kad saberem nabavnu, troškove, maržu onda ispadne da moram praviti cca 10.0000KM plus PDV.

I da ovo je simplificiran primjer, fali još mnogo mnogo elemenata.

Ako neko kaže da sam mu prezakomplikovao moj odgovor je da se šejtan krije u detaljima a detalji koje ne vidimo na prvu loptu čine razliku između uspjeha i propasti.

U ovome slučaju sa ovim datim parametrima ovaj biznis je na granici, ali mu se krvna slika drastično mijenja sa povećanjem prodaje tj, mjesečnog obrta.


PDV:
Vrati se na ove gore brojeve i ovako bi izgledalo:
Pri uvozu platiš PDV na 8000,00 tj. 1360,00KM
Ako sve prodaš u datom mjesecu recimo za 10.000,00+PDV tvoja obaveza za PDV je 1700,00KM.
Prilikom plaćanja PDV (do 10.og u narednom mjesecu) plaćaš razliku 340,00KM i ovo ti je odgovor zašto se ovaj tip poreza zove "porez na dodatnu vrijednost" jer u ovoj fazi ti plaćaš poreza koliko si dodao marže (izraženo u KM naravno) . Veća zarada, veća dodana vrijednost (ili ti razlika u cijeni), znači više poreza.

[Ermin ZM]

Do mene, nisam ti napisao da ja ne planiram robu plasirati radnjama, vec otvaram radnju u kojoj cu prodavati direktno robu kupcima. Radnja bi trebala bit u strogom centru grada(pregovaram oko nekoliko prostora). Uz to mimo ovih troskova sam jos 1000 km planirao odvojiti na agresivnu kampanju i promociju proizvoda. Dakle ja mislim, da ga mogu staviti na 25 km i opet sam 7 km jeftiniji od najeftinijeg. E sad je pitanje kako ce ici, moram znaci na dnevnoj bazi imat 300 km pazara da pokrijem troskove. Da mi je prvih pola godine poslovati u minusu do 500 km mjesecno bio bih zadovoljan..

[Ermin ZM]

[quote="PRO165"]
Slijedece pitanje. Teoretska situacija: firma radi, imam na racunu od firme, ali fali recimo 2-3 hiljade da pojaacam slijedecu narudjbu. Smijem li ja kao provatno lice izdat posudbu firmi ili uplatiti na racun firme ciji sam ja vlasnik/direktor i negdje prijaviti da sam uplatio dodatni kapital.

[PRO165]

Da uz ugovor i na kratak rok (do 12 mjeseci) bez problema. Koliko znam nije oporezovano (neka neko ispravi ako nisam upravu).
Sve transakcije obavezno obavljati preko računa.
Ako lova ostane preko 12 mjeseci onda to više nije kratkoročna pozajmica tu može biti malo procedure...

[Ci-Nick]

Naravno da možeš posuditi.
Nema tu nikakvih troškova ni problema.
Možeš ići na povećanje kapitala i to se onda mora upisati na sudu, plati se samo taksa ili kratkoročna pozajmica koja se samo knjigovodstveno odradi.
Problem nastaje samo ako se radi o pranju novca a to bi bio slučaj da svaki mjesec ubacuješ po npr. dvadeset hiljada KM pa onda u jednom trenutku sve te pozajmice pretvoriš u povećanje kapitala i onda imaš čistih par stotina hiljada KM.
Naravno uz pretpostavku da nemaš porijeklo pozajmica.

[animus]

Iskreno ne odgovaram ja samo radi tebe, nego radi svih koji čitaju, pa zato dajem malo opširnije odgovore naročito tamo gdje vidim da će doći do pogrešnog razumjevanja materije pa evo još jedan odgovar a da samo pitanje nije direktno postavljeno.

Kalkulacija cijene (trgovačka ili računovodstvena):

Nabavna cijena se formira od fakturisane cijene dobavljača + zavisnih troškova nabavke. Fakturna cijena dobavljača je valjda jasna.

U zavisne troškove ulaze svi priznati troškovi da se roba dovede u tvoje skladište a to su primarno:
- usluge povezane sa transportom: utovar, istovar, sam transport, osiguranje pošiljke i sl
- usluge povezane sa carinjenjem: izvozna špedicija, špedicija na granici, uvozna špedicija, takse za carinski terminal, pregledi sigurnosti i sl.

U iskazanu nabavnu cijenu NE ULAZI PDV! Također ne ulaze troškovi banke!

Primjer po datim parametrima izgleda ovako (totalno ugrubo ali se može steći filing).

Nabavna 6000,00 KM troškovi nabavke 2000,00 KM što daje da su zavisni troškovi procentualno 33% (2000KM/6000KM=0,33 x 100%).

Sad računam nabavu cijenu artikala A: 5,76€ *1,95(kurs) + 33% troškova i to izađe : 14,93KM. Dakle ovo je cijena koštanja artikla u mome skladištu bez PDV-a.

Poznajući naše tržne centre kad se radi o robi ove cijene (a vidi se da to nije brašno, mlijeko) oni se ugrađuju 30+ % marže. Kad su akcije oni opet ne rade ispod 20% jer za provođenje akcije traže dodatni rabat.

Dakle idemo sad obratno: Prodajna cijena 32,70 KM ili preračunato 27,95KM bez PDV-a. Uz predpostavku minimalne marže 20% možemo reči da tržni centar plaća oko 23,00KM bez PDV. Tu cijenu dobiva za 60-90 dana odgode. Sa 5000€ kapitala ti ne možeš dati odgodu što znači da trebaš dati jako atraktivnu cijenu. Psihološka barijera bi bila 20,00 KM, tako da ti to trebaš ponuditi po 19,90 bez PDV-a.

Sa ovim vrijednostima izađe da ti je marža 19,90 (prodajna) / 14,93 (cijena koštanja) cca 33%

Dakle ne može ti marža biti 100% kao što si tvrdio u uvodim postovima. Kad posmatraš strukturu krajnje cijene na nabavnu cijenu ide:
33% troškova nabavke i ovo je izuzetno visoko ali očekivano spram male narudžbe (opet i to razloženo po 16,5% carine i transporta)
33% tvoja marža,
20% marža tržnog centra
čime se vidi da uopšte nema ukupno 100% kako god bili raspoređeni.


Vratimo li se na početak da smo nabavili 6000KM(ili 8000 sa zavisnim troškovima) i predpostavimo da smo sve prodali zaradili smo cca. 2500,00KM.

Ovim se vračamo na odgovor na jedno od tvojih prvih pitanja preformulisano: Koliko treba napraviti prometa da bih pokrio troškove?
Kad saberem nabavnu, troškove, maržu onda ispadne da moram praviti cca 10.0000KM plus PDV.

I da ovo je simplificiran primjer, fali još mnogo mnogo elemenata.

Ako neko kaže da sam mu prezakomplikovao moj odgovor je da se šejtan krije u detaljima a detalji koje ne vidimo na prvu loptu čine razliku između uspjeha i propasti.

U ovome slučaju sa ovim datim parametrima ovaj biznis je na granici, ali mu se krvna slika drastično mijenja sa povećanjem prodaje tj, mjesečnog obrta.


PDV:
Vrati se na ove gore brojeve i ovako bi izgledalo:
Pri uvozu platiš PDV na 8000,00 tj. 1360,00KM
Ako sve prodaš u datom mjesecu recimo za 10.000,00+PDV tvoja obaveza za PDV je 1700,00KM.
Prilikom plaćanja PDV (do 10.og u narednom mjesecu) plaćaš razliku 340,00KM i ovo ti je odgovor zašto se ovaj tip poreza zove "porez na dodatnu vrijednost" jer u ovoj fazi ti plaćaš poreza koliko si dodao marže (izraženo u KM naravno) . Veća zarada, veća dodana vrijednost (ili ti razlika u cijeni), znači više poreza.

Ako bude izbor nekad za post godine stavio bi ovaj tvoj. Svaka cast na detaljnom objašnjenju.

[PRO165]

Naravno da možeš posuditi.
Nema tu nikakvih troškova ni problema.
Možeš ići na povećanje kapitala i to se onda mora upisati na sudu, plati se samo taksa ili kratkoročna pozajmica koja se samo knjigovodstveno odradi.
Problem nastaje samo ako se radi o pranju novca a to bi bio slučaj da svaki mjesec ubacuješ po npr. dvadeset hiljada KM pa onda u jednom trenutku sve te pozajmice pretvoriš u povećanje kapitala i onda imaš čistih par stotina hiljada KM.
Naravno uz pretpostavku da nemaš porijeklo pozajmica.

Da li je sigurno kod konverzije duga prema osnivaču u kapital firme dovoljno sudska taksa ili treba i sudski vještak ekonomske struke, kao što je kada se povećava vrijednost kapitala u stvarima i pravima?

[Ci-Nick]

Naravno da možeš posuditi.
Nema tu nikakvih troškova ni problema.
Možeš ići na povećanje kapitala i to se onda mora upisati na sudu, plati se samo taksa ili kratkoročna pozajmica koja se samo knjigovodstveno odradi.
Problem nastaje samo ako se radi o pranju novca a to bi bio slučaj da svaki mjesec ubacuješ po npr. dvadeset hiljada KM pa onda u jednom trenutku sve te pozajmice pretvoriš u povećanje kapitala i onda imaš čistih par stotina hiljada KM.
Naravno uz pretpostavku da nemaš porijeklo pozajmica.

Da li je sigurno kod konverzije duga prema osnivaču u kapital firme dovoljno sudska taksa ili treba i sudski vještak ekonomske struke, kao što je kada se povećava vrijednost kapitala u stvarima i pravima?

Ako se radi o d.o.o. a o tome govorimo i uplati novca na račun sve je čisto i jasno.
Donese se odluka o povećanju kapitala, sudska taksa i dokaz o uplati i to bi bilo dovoljno.

[Haris.ba]

Da li je sigurno kod konverzije duga prema osnivaču u kapital firme dovoljno sudska taksa ili treba i sudski vještak ekonomske struke, kao što je kada se povećava vrijednost kapitala u stvarima i pravima?

Ne bih komplicirao, ali jedino dug firme prema osnivacu se moze pretvoriti u osnovni kapital kod drzavnih firmi, i to u specijalnom postupku finansijske konsolidacije.

Ja fakat ne znam kako dug firme osnivacu po osnovu pozajmice se moze pretvoriti u osnovni kapital. Jer to bi bilo pretvaranje potrazivanja u vlasnistvo firme.

[PRO165]

Upravo se o tome i radi. Ja imam mišljenja revizora koji smatraju da nenamireno potraživanje vlasnika, tj pozajmica društvu, starije od 12 mjeseci bude ili oprihodovano ili pretvoreno u kapital. Kapital firme se može povećati, moje je pitanje bilo samo da li u ovome slučaju može bez sudskog vještaka, i eto izgleda da može.

Također znam da porezna uprava traži da se i stara potraživanja od drugih dobaljača a koji nisu tužili također oprihoduju. Logika je jasna, ti si hajrovao pa sad plati porez na to. Pošteno ili ne poreznu ne zanima.

[high_volume]

Upravo se o tome i radi. Ja imam mišljenja revizora koji smatraju da nenamireno potraživanje vlasnika, tj pozajmica društvu, starije od 12 mjeseci bude ili oprihodovano ili pretvoreno u kapital. Kapital firme se može povećati, moje je pitanje bilo samo da li u ovome slučaju može bez sudskog vještaka, i eto izgleda da može.

Također znam da porezna uprava traži da se i stara potraživanja od drugih dobaljača a koji nisu tužili također oprihoduju. Logika je jasna, ti si hajrovao pa sad plati porez na to. Pošteno ili ne poreznu ne zanima.

Šta je starije: mišljenje revizora, poreznih uprava i niihova stajališta, ili zakoni koji tretiraju poreze u nas?

[Haris.ba]

Pričamo li o povećanju kapitala kroz računovodstvo, ili o povećanju kapitala u sudskom registru?

[high_volume]

....Ja imam mišljenja revizora koji smatraju da nenamireno potraživanje vlasnika, tj pozajmica društvu, starije od 12 mjeseci bude ili oprihodovano ili pretvoreno u kapital. .

Kako kad je situacija obrnuta, kad firma pozajmi novac fizičkom licu, čiji rok povrata istekne bez povrata?

[PRO165]

Zeznuto .

Kao prvo ako je osoba kojoj je pozajmljen novac povezano lice a novac dobila bez kamate dužan si obračunati "korist" u visini standardnih kamata (njih propisuje Ministartstvo finansija) koju je ta osoba ostvarila i istu iskazati u mjesečnoj prijavi plate. Primjerom: Posudiš 10.000,00 Propisana kamata je recimo 10%. Dakle ostvario si korist od 1000,00 za godinu. Na taj iznos plaćaš doprinose (penziono, zdravstveno...) što je cca 700,00KM (godišnja cifra ali mislim da je obaveza plaćanja mjesečna).

U slučaju nevraćanja kredita obično ti ih porezna oporezuje.
Također kod velikih iznosa mogu pozvati na odgovornost direktora jer si dužan učiniti sve radnje da sačuvaš vrijednost firme, mada u praksi to jako rijetko rade. Znači moraš tužiti onoga ko nije vratio kredit.

[PRO165]

Upravo se o tome i radi. Ja imam mišljenja revizora koji smatraju da nenamireno potraživanje vlasnika, tj pozajmica društvu, starije od 12 mjeseci bude ili oprihodovano ili pretvoreno u kapital. Kapital firme se može povećati, moje je pitanje bilo samo da li u ovome slučaju može bez sudskog vještaka, i eto izgleda da može.

Također znam da porezna uprava traži da se i stara potraživanja od drugih dobaljača a koji nisu tužili također oprihoduju. Logika je jasna, ti si hajrovao pa sad plati porez na to. Pošteno ili ne poreznu ne zanima.

Šta je starije: mišljenje revizora, poreznih uprava i niihova stajališta, ili zakoni koji tretiraju poreze u nas?

Mišljenje revizora je savjetodavno on nije vlast U Zakonu o računovodstvu stoji da je sva odgovornost na direktoru a svi drugi su odgovorni samo ako namjerno i svjesno naprave prekršaj. Laička interpretacija naravno, ali potvrđena u praksi. Koliko je knjigovođa i revizora otišlo u zatvor?

Zakon je najstariji. Problem je u tumačenju zakona. Onda je sud taj koji tumači zakon. Sve do ustavnog suda... (Ustvari Ustav je najstariji ali nisam siguran da tretira išta iz ove oblasti direktno)

Zakon - Uredba - Pravilnik - Odluka - Stavovi Ministarstava i PU, trebalo bi ovim redom. Što znači da ako se neki pravilnik ne slaže sa zakonom (ili nije dovoljno jasan i dosljedan) a inspekcija te kazni, žali se sudu, sud će isto poništiti. Naravno ne ide tako lako ali sam vidio par slučajeva gdje se inspekciji puši iz ušiju.