O samom pojmu
sadaka i njegovom značenju, forumaši otprilike imaju konsenzus da je tu riječ "općenito o milostinji (dobročinstvu) koja se daje / čini dobrovoljno, bez prisile, prvoredno materijalnom davanju, udjeljivanju" (dok se već određuje kod nekih i pojam
zekata):
asurbanipal wrote:
Inače, sadaka je nešto što je vezano na dobrovoljnoj bazi (dobročinstvo, dobronamjernost). Iz samog korijena S-D-Q mogu izvući brojna značenja - npr. al-siddiq (istinoljubivi) ili sadiq (pouzdan prijatelj).
belfy wrote:
da uletim na tvoj teren da i ja mozda nesto naucim. po mom misljenju (ne znam arapski) sadaka je dobrovoljna, a zekat obaveza (prema mogucnostima, naravno). right?
Towelie wrote:Zekat i derivativi dolaze u znacenju ciscenja od necega, dok je sadaka milostinja koja se udeli.
basicm wrote:
Tako je. Zekat znaci ciscenje, sadaka dolazi od sidq, sto bi bila iskrenost, znaci iskreno, od srca, dobrovoljno, bez prisile. Zekat se moze i prisilno naplatiti, sadaka ne moze, moras je sam dati.
Poslato s brzoglasa koristeci Tapatalk!
Smrcak15 wrote:
Zekat je prisilna sadaka. Ali kad kazes samo sadaka onda se cilja na dobrovoljnu sadaku.
I sama riječ "milostinja" u b/h/s jeziku cilja na nešto što se čini "milom", dakle dobrovoljno, draga srca. Dakle, sasvim općenito uzevši, riječ
sadaka se (iako smo vidjeli, a i @asurbanipal je to naveo, u samom korijenu riječi, u trilteru od kojeg je nastala ta riječ u arapskom jeziku, nema bukvalnog značenja "udjeljivati", "milost", i sl.) prevodi kao - milostinja, dobrovoljno davanje.
Idemo na 103. ajet iste sure koji je već bio navođen od par forumaša, (@zagora i @Dexxa):
خُذْ مِنْ أَمْوَالِهِمْ صَدَقَةً تُطَهِّرُهُمْ وَتُزَكِّيهِمْ بِهَا وَصَلِّ عَلَيْهِمْ ۖ إِنَّ صَلَاتَكَ سَكَنٌ لَهُمْ ۗ وَاللَّهُ سَمِيعٌ عَلِيمٌ
Huz min emvalihim sadekeqaten... / Uzmi iz imetaka njihovih sadaku... (Mlivo) / Uzmi od dobara njihovih zekat... (Korkut)
Allah naređuje Poslaniku (riječ
خُذْ / huz je imperativ glagola
ehaze, je'huzu - uzeti, itd.) da uzme sadaku
iz imetaka njihovih, imetaka muslimana. Ajet ne ostavlja prostora izboru, nema opcije, ne kaže:
ako oni daju dobrovoljno, a ti uzmi....
Kako se može narediti uzimanje sadake ako je ona stvar dobrovoljnosti, dobrovoljnog davanja, udjeljivanja? Ako ti neko nešto uzme, onda to nije više sadaka (barem ne onakva kakvom je općenito i nekako naučeno i nekritički razumijevamo), onda je to nešto drugo? E, to bi bio
zekat. U nastavku ajeta se kaže:
تُطَهِّرُهُمْ وَتُزَكِّيهِمْ بِهَا وَصَلِّ عَلَيْهِمْ
...tutahhiruhum ve tuzekkiihim biha ve salli alejhim.../ ...čisteći ih i oplemenjujući ih njome, i obavi salat za njih... (Mlivo) / ...da ih njime očistiš i blagoslovljenim ih učiniš, i pomoli se za njih... (Korkut).
Ako je zekat neko
čišćenje, neko napredovanje, umnažanje, poboljšanje, i sl. (značenja navedena prema Rječniku), a predstavlja
davanje (na stotinu mjesta spomenuto u Kur'anu, kao stroga vjerska obaveza), onda iz ovog ajeta (uzimajući sve dosad spomenuto oko značenja dviju riječi) možemo zaključiti:
1) Da su riječi
sadaka i
zekat djelimični (ne potpuni) sinonimi (imaju djelimično zajednički sadržaj, jedna riječ ističe nijansu ili karakteristiku one druge koja to ne otkriva), odnosno da je pojam
sadaka pojam višeg reda, on je
rodni pojam i obuhvata svaku
vrstu davanja (pa i
zekat), udjeljivanja, milostinje, a posebno -
dobrovoljnog davanja. A pojam
zekat je pojam nižeg reda, on je
vrsni pojam, on je
jedna vrsta sadake. Ono što
zekat odvaja, što ga čini različitim i specifičnim od drugih vrsta sadake, je to da on nije utemeljen na dobrovoljnoj osnovi. On je vrsta sadake koja je stroga vjerska obaveza, kao što je i namaz stroga vjerska obaveza. I kao što postoji i dobrovoljna sadaka, postoje i dobrovoljni, neobavezni namazi, i sl.
2) Iz prevoda značenja riječi
sadaka, odnosno iz trilitera iz kojeg je nastala ta imenica
sadeqatun, mi ne vidimo doslovno poveznicu s našom riječi
milostinja. Postoji jedna riječ u arapskom jeziku koja se odomaćila i u našem jeziku i poznata je mnogima, nevezano za vjersku pripadnost i (n)ikakvo poznavanje arapskog jezika, a to je riječ -
rahmet. Ta arapska riječ ima značenje naše riječi
milost, ona joj je bliska. A riječ
milostinja (kojom se kod nas uobičajeno prevodi riječ
sadaka) dolazi od riječi
milost. Za logiku našeg jezika najbliže onome što predstavlja arapska riječ
sadaka je -
milostinja, ali se time riječ
sadaka ne iscrpljuje i ne završava. Upravo je to razlog zašto ni Mlivo nije preveo riječ
sadaka kao
milostinja u 60. ajetu sure et-Tevba, nego je ostavio riječ u njenom arapskom originalu:
Sadake su jedino za fukare i siromahe i one koji rade na njima i one čija srca treba pridobiti, i za zarobljenike i zadužene, i za put Allahov i sina puta, odredbom od Allaha; a Allah je Znalac, Mudri.
Da pojam
sadaka ima uzak opseg / obim, a širok sadržaj, Mlivo bi je preveo kao
milostinja bez zastajanja, bez problema. Ali nije. On je ostavio tu arapsku riječ nedirnutu u prevodu na bosanski jezik. I to je sasvim korektno s njegove strane, on zna zašto je to uradio.
Korkut je odlučio biti ovdje konkretniji i precizniji pa je riječ
sadekaatu "preveo" (jer nije ni on tu riječ preveo doslovce na bosanski, našao neku riječ poput "milostinja" ili "porez") kao
zekat. A zekat je ime ili
naziv takve vrste sadake koja nije prepuštena dobroj volji pojedinca nego je određena i ona je stroga vjerska obaveza koja se uzima, ako treba, i silom, o čemu nam zorno svjedoči 103. ajet sure et-Tevba.
3) Još jedan razlog zašto Mlivo nije u 60. ajetu preveo riječ
sadeqaatu kao
milostinja nego ju je ostavio takvom - u ajetu se spominju tačno nabrojane grupe / svrhe kojima pripada ili kojima je namjenjena ta
sadaka:
Sadake su jedino za fukare i siromahe i one koji rade na njima i one čija srca treba pridobiti, i za zarobljenike i zadužene, i za put Allahov i sina puta, odredbom od Allaha; a Allah je Znalac, Mudri. (Mlivo)
Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga skupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovom putu, i putniku. Allah je odredio tako! – A Allah sve zna i mudar je. (Korkut)
Usko značenje riječi iz našeg jezika
milostinja, u ovom ajetu bi bilo nedostatno da objasni potrebu davanja milostinje za, recimo,
one čija srca treba pridobiti. To mogu biti ljudi kojima nikakva milostinja nije potrebna, dapače. I onda ajet, pominjući i one koji skupljaju te
sadake, ukazuje na organiziran, ozbiljan posao oko toga, na nekakvu institucionalizaciju.
I tu se sad sasvim dobro uklapa djelimično tačni i istiniti (bez obzira na namjeru kojom je napisan

) post:
fatamorgana wrote:Onako laički, sadaka je kada daš onima koji nemaju a zekat kada daš onima koji imaju.
Na temelju ovih nekoliko postova (dugih, pa da ne dužim još više...) nastojao sam argumentovano pokazati kako rahmetli Besim Korkut nije uopće "izveo nikakvu akrobaciju" i nešto "dogmatski" prevodio (nego nije bukvalno prevodio neke stvari, koristeći se tumačenjem i objašnjenjem samog Kur'ana, pa je tako pravio distinkciju i negdje prevodio riječ "sadake" kao "milostinja" a negdje kao "zekat", koji je posebna i određena vrsta sadake), kako ga je bez valjanih argumeata i poznavanja osnovnih pojmova optužio @zagor u uvodnom postu ove teme. Nadam se da ubuduće @zagor ni neće tek tako, iz ideoloških pobuda ili nekih svojih razloga, bez ikakva znanja i valjanih dokaza klevetati i optuživati časne i čestite ljude koji su činili i iza sebe ostavljali plemenite i lijepe stvari
Temu, dakako, možemo razvijati dalje
