(Politicka) Ekonomija u BiH i regionu

[vivaldi]

Razlika se vidi i na ovoj tabeli. Ako se izuzmu krediti, koji se odnose na "repove iz proslosti", vidi se da je dug entiteta jednak i iznosi 620 miliona po entitetu. To su zaduzenja koja se koriste za pokrivanje budzetskog deficita, ili za budzetsku potporu, kako to oni vole upakovati. Pretpostavljam da su deficiti u zadnjih nekoliko godina bili veci nego sto bi trebali biti za RS. Lokalne jedinice i javni fondovi u RS-u imaju dodatnih cca 600 miliona duga pa na kraju izlazi na 2,2 milijarde. U Federaciji su opcine neznatno zaduzene, a i ono sto imaju vanjskog duga to vec ulazi u dug Federacije, kantoni isto. Emisije nizih nivoa vlasti gotovo i ne postoje, odrzane su 2-3. PIO fond nema dugova osim ovih kratkorocnih da ne kasne penzije.

stednja i ratna steta su duplo veci teret rs-u jer je nominalni iznos zbirno ove dvije obaveze podjednak u rs-u i u federaciji, a rs je duplo manja pa je time i opterecenje duplo vece. i nije to samo ovaj iznos u tabeli vec puno vise jer su u proteklim godinama isplacene stotine miliona sto glavnice sto kamata u oba entiteta po tom osnovu i jos uvijek se ne nazire kraj jer ce rs za 10 dana izdati novu emisiju stednje od 35 miliona, a federacija je prosle godine imala jednu od 40 miliona.

naravno da je to opterecenje za budzet koje te tjera u trezorce i obveznice da bi redovno isplacivao rate koje imas prakticno svaki mjesec po ova dva osnova.

Medjutim, glavne teze koje se provlace godinama kako na forumu tako i u medijima jesu kako rs hvata prikljucak sa federacijom zahvaljujuci zaduzivanjem za plate i penzije i tako sto su se "sve zivo raspordali" dok je u federalna ekonomija puno razvijenija i u boljem polozaju.

ali to uopste nije tacno. ustvari mogu se stvari i drugacije postaviti, ali o tome malo kasnije.

ekonomija u oba entiteta je u kurcu, budzetska kasa prazna, a potrebe ogromne - od sportskih kolektiva do industrijskih giganata. ako hoces bilo sta napravis moras se ili zaduzit ili nesto prodat, trece opcije nema jer je vrijeme donacija proslo. i tu postoji razlika - federalna (i kanotnalne) kasa ne jebe zivu silu za bilo cije potrebe, osim za autoputeve. svi ostali sto traze pare, a traze svi - od sportskih kolektva do bolnica dobijaju samo kitu, osim mostarskih bolnica jer su one neki dan osim kite dobile i nagradnu blokadu racuna. jedno od "postignuca" takve politike nezaduzivanja su i redukcije vode u sarajevu koje traju vec trecu godinu jer jednostavno nece da uzmu 60-70 miliona kredita i rijese problem. ali o tome sam detaljno pisao nekoliko puta pa da se ne ponavljam.

u rs-u je drugi slucaj, oni ulazu u infstrukturu puno vise, pola para od telekoma je tako potroseno, a i dalje se uzimaju krediti dok moze i dok im daju, ali to nije potrosnja.

sto se tice "rasprodaje" pare su se uzele samo za telekom i nizasta vise.

a sad o jednom drugom zaduzenju.

javni dug rs-a je 5,3 milijardi maraka. tacno toliko privreda u federaciji duguje komercijalnim bankama. stanovnistvo duguje jos i vise. ukupan dug privrede i stanovnistva prema bankama je 11 milijardi maraka. kada se dodaju i vladina i jos neka zaduzivanja dug je 11,6 milijardi.

to nisu nikakve ratne stete, devizne stednje, ni prijeratni dug. To je 11 milijardi zivih para koje su ubrizgane u federalnu ekonomiju, u razvoj biznisa, u gradjevinu (20% kredita stanovnistvu su stambeni) i u potrosnju. Niko nije te milijarde uzeo da bi se grijao na njih. Te su pare itekako uticale na svaki makroekonomski pokazatelj - od gdp-a do prihoda federalne porezne uprave. To su pare koje se isto tako moraju vratiti, a to niko nikada nije spomenuo, za razliku od milijarde od telekoma koja odavno ima mitski status.

dug u rs-u je po tom osnovu puno manji - 2 milijarde privreda, 2,2 stanovnistvo i 600 milki vlada i ostali. ukupno 4,8 milijardi, od cega je pola milijarde krediti irb-a. To su pare od telekoma koje irb plaisra preko komercijalnih banaka, i pare koje se vlada zaduzuju vani poput npr 100 miliona od eib-a za kreditnu liniju mala i srednja preduzeca, pa su te pare vec uracunate u vanjski javni dug, ali se duplo prikazuju kada se uracuna i dug stanovnistva kao u ovom slucaju.

uglavnom, napretka nema kroz javni dug kako god da upravjas njime, jer jednostavno nema prostora za neku zaduzivanje koje ti moze pogurati ekonomiju.

[vivaldi]

Uglavnom, javni dug u nasem slucaju ne moze biti generator nikakvog ozbiljnog rasta

Moze li se u par recenica objasniti mehanizmi kako javni dug moze generisati rast. Mene interesuje kako iz ovih makro nivoa otvoriti kanele za rast mikro nivoa.

Negdje su spomenute poplave kao problem. Bi li jedan veiki drzavn projekat na izgradnji sistema zastite od poplava mogao generisati rast?

Odnosno mogu li se takvi makro projekti dizajanirati tako: da se na mikro niovima rijesi neka druga potreba/problem?
Nula rasta je bolje rjesenje od stagnacije. pa onda mozemo imati da na nekim mikro nivioma imamo rast a na nekima nemamo i tako: prezivljavamo na nekom mjestu, dok ne ojacamo na drugom, da bi generisali opsti rast

Racimo, neki gradovi pored sistema zastita od poplava imaju potrebu regualcije toka rjeke i kad nema poplava, Pa to rijesiti tako da paralelno sa zastitom od poplava u gradu urede korito i naprave protocnu branu, koja proivodi struju i profit i vraca kredire a ono sto bi se placalo za sanaciju steta koristi za vracanje kredita itd..

Drugi primjer kako se makro i mikro moze interesno povezati a da stvara profit i vraca dio kredita i generise razviojo na mikro nivou je sljedeci:
Nasipi se moraju odrzavati a izmdju rijeka i nasipa redovno ima prostora koja su iskjucivo namjenjena za plavljenje.
Plavne povrsine i nasipi se moraju odrzavati, pa se -na ime odrzavanja ove povrsine kultivisu na nacin: da se daju u povoljne koncesije stocarima/kozarima/, pcelarima i peletarima.
Suma koja ce se saditi na plavnim povrsinama se pretvara u medonosne sume recimo bagrem i paulovnij.
10 ha bagremove sume daje:
3-8 tona meda za pcelare:
18 000 stabala bagrema za peletare:
ogromnu biomsu za ekstenzivni uzgoj koza.
Ovako bi duz korite rijeka mogli stvoriti velku mrezu mikro resursa koji osim osim zastite od poplava stvaraju dobrobiti u rastu, radnim mjestima itd..
Stotinjak mikro oaza medonosnih ispasa moze prozivesti 300-800 tona meda organskog kvaliteta.
Hiljadu hektara bagrema je suma od 1 800 000 stabala..

Ovako se ne stvara samo sistem zastite od poplava vec i mreza od nekoliko stotina stalnih mikro-bizniza i radnih mjesta pored onih a izgradnji nasipa i sistema zastita.
Bolje nam je stvarati male i "jetfine" porodicne biznise vec jeftinu radnu snagu koje iznajmljujemo ko roblje.

Porodica koja ima mikro binis stvara vecu vrijednost i za sebe i za zajednicu vec ona porodica kod koje samo jedan clan radi kod nekog stranca ko jeftino roblje i nosa pelene jer mu stranac ne da ici u WC u radno vrijeme, da mu ne bi opala prodiktivnost i profit.
Bez stranih investicija necemo moci, Trebaju nam. ali ne smijemo racunati samo na njih i da se pretvaramo u zajednicu "jeftine radne? snage.

mislio sam na javne radove koje bi finansirala drzava poput autoputeva. ali to ne dolazi u obzir jer nama smo za zavrsetak koridora vc treba jos 5-6 milijardi. nece nam niko dati te pare ko sto nisu htjeli dati ni crnogorcima (oni su poslije napravili neki dil sa kinezima) jer bi nas to prezaduizio.

a sto se tice ovog tvog prijedloga, opet se vracamo na problem trzista i neophodnosti stranih investitora. Kod nas i je sada pola obradive zemlje neiskoristeno i mnogi to cetso spominju kao razvojnu sansu. Problem je sto niko od njih nije rekao kako da rijesimo problem prodaje i ovog sta uzgajamo na ovoj polovini koju vec obradjujemo pa se stalno proliva mlijeka, bacaju kratsvaci, jabuke, kupus...konstatno neko kuka.

danas u svijetu svega (osim dobrih ideja) ima viska, zato se i jeste problem naci kupca.

[statixx]

stednja i ratna steta su duplo veci teret rs-u jer je nominalni iznos zbirno ove dvije obaveze podjednak u rs-u i u federaciji, a rs je duplo manja pa je time i opterecenje duplo vece. i nije to samo ovaj iznos u tabeli vec puno vise jer su u proteklim godinama isplacene stotine miliona sto glavnice sto kamata u oba entiteta po tom osnovu i jos uvijek se ne nazire kraj jer ce rs za 10 dana izdati novu emisiju stednje od 35 miliona, a federacija je prosle godine imala jednu od 40 miliona.

Govorim ti da ne mozes sve objasniti razlikom u "repovima", jer kad ih eliminises opet dobijes nepovoljne podatke za RS.

naravno da je to opterecenje za budzet koje te tjera u trezorce i obveznice da bi redovno isplacivao rate koje imas prakticno svaki mjesec po ova dva osnova.

Medjutim, glavne teze koje se provlace godinama kako na forumu tako i u medijima jesu kako rs hvata prikljucak sa federacijom zahvaljujuci zaduzivanjem za plate i penzije i tako sto su se "sve zivo raspordali" dok je u federalna ekonomija puno razvijenija i u boljem polozaju.

Ja ne govorim o ekonomiji entiteta vec fiskalnoj politici i upravljanju dugom. Da je tako kako kazes unutrasnji dug ne bi rastao iz godine u godinu. Dakle, emisije ne sluze samo da bi se pokrili izdaci za dospijele obveznice po starim obavezama, vec i za pokrivanje tekucih deficita.

Krajem 2012. dug Federacije po osnovu devizne stednje i ratnih potrazivanja iznosio je 1,25 milijardi, a krajem 2015. iznosio je oko 400 miliona (tabela koju si postavio). Dakle smanjen je za 850 miliona. Istovremeno dug po obveznicama je skocio za 390 miliona. Ukupni unutrasnji dug sa 1,45 milijardi pao je na 1,032 milijarde.

U RS-u situacija je drugacija. Dug je sa 1,4 milijarde iz 2012. skocio na 1,62 milijarde. Dok je dug po osnovu ratnih trazbina i devizne stednje smanjen za 230 miliona, dug po emitovanim obveznicama skocio je za 390 miliona. Dakle, nije rijec samo o refinansiranju.

http://www.mft.gov.ba/bos/images/storie ... SANSKI.pdf

ekonomija u oba entiteta je u kurcu, budzetska kasa prazna, a potrebe ogromne - od sportskih kolektiva do industrijskih giganata. ako hoces bilo sta napravis moras se ili zaduzit ili nesto prodat, trece opcije nema jer je vrijeme donacija proslo. i tu postoji razlika - federalna (i kanotnalne) kasa ne jebe zivu silu za bilo cije potrebe, osim za autoputeve. svi ostali sto traze pare, a traze svi - od sportskih kolektva do bolnica dobijaju samo kitu, osim mostarskih bolnica jer su one neki dan osim kite dobile i nagradnu blokadu racuna. jedno od "postignuca" takve politike nezaduzivanja su i redukcije vode u sarajevu koje traju vec trecu godinu jer jednostavno nece da uzmu 60-70 miliona kredita i rijese problem. ali o tome sam detaljno pisao nekoliko puta pa da se ne ponavljam.

Zar bolnice iz RS-a nisu non-stop po vijestima? problem sa vodom stoji jer je Vodovod pretrpana firma koja je po stranackim vezama zaposlila sve zivo i dovela se u situaciju da ne moze snositi troskove kredita, pa se valjda ocekuje da gradjani to urade.

javni dug rs-a je 5,3 milijardi maraka. tacno toliko privreda u federaciji duguje komercijalnim bankama. stanovnistvo duguje jos i vise. ukupan dug privrede i stanovnistva prema bankama je 11 milijardi maraka. kada se dodaju i vladina i jos neka zaduzivanja dug je 11,6 milijardi.

to nisu nikakve ratne stete, devizne stednje, ni prijeratni dug. To je 11 milijardi zivih para koje su ubrizgane u federalnu ekonomiju, u razvoj biznisa, u gradjevinu (20% kredita stanovnistvu su stambeni) i u potrosnju. Niko nije te milijarde uzeo da bi se grijao na njih. Te su pare itekako uticale na svaki makroekonomski pokazatelj - od gdp-a do prihoda federalne porezne uprave. To su pare koje se isto tako moraju vratiti, a to niko nikada nije spomenuo, za razliku od milijarde od telekoma koja odavno ima mitski status.

Zasto te to cudi. Pa krediti su znak da se bar nesto "desava".

Depoziti u Federaciji iznose 13 milijardi, a RS-u 4,9 milijarde. Novcana sredstva iznose 4,8 milijarde, a u RS-u 1,4 milijarde. Sve to utice na kreditnu politiku i olaksava plasmane. U RS-u ima mnogo rizicne aktive i to otezava plasman kredita.

A kad smo kod vanjskog duga vidio si da prati ucesce u raspodjeli prihoda od PDV-a, i MMf dijele 1/3 RS i 2/3 Federacija. Tu imas infrastrukturne i privredne projekte, i MMF aranzmane za drzavnu potrosnju, socijalna izdavanja i slicno. Krediti za privredu i infrastrukturu cine oko 2/3 vanjskog duga BiH, a javna potrosnja 1/3.

uglavnom, napretka nema kroz javni dug kako god da upravjas njime, jer jednostavno nema prostora za neku zaduzivanje koje ti moze pogurati ekonomiju.

Pa nakon sto se vodila katastrofalna fiskalna politika naravno da je sada tesko zaduziti se i za kapitalni projekat, bez obzira sto ce generirati rast BDP-a.

[General War]

Posto se u ekonomiju razumijem ko Mara u kriv Q, makar mogu postaviti podatak analize CIA-e o ekonomiji BiH.

Bosnia has a transitional economy with limited market reforms. The economy relies heavily on the export of metals, energy, textiles, and furniture as well as on remittances and foreign aid. A highly decentralized government hampers economic policy coordination and reform, while excessive bureaucracy and a segmented market discourage foreign investment. Foreign banks, primarily from Austria and Italy, now control most of the banking sector. The konvertibilna marka (convertible mark or BAM) - the national currency introduced in 1998 - is pegged to the euro, and confidence in the currency and the banking sector has remained stable.
Interethnic warfare in Bosnia and Herzegovina caused production to plummet by 80% from 1992 to 1995 and unemployment to soar, but the economy made progress until 2008, when the global economic crisis caused a downturn. Bosnia and Herzegovina became a full member of the Central European Free Trade Agreement in September 2007.
Bosnia's private sector is growing slowly, but foreign investment has dropped sharply since 2007. Government spending - including transfer payments - remains high, at roughly 40% of GDP, because of redundant government offices at the national, sub-national, and municipal level. High unemployment remains the most serious macroeconomic problem. Successful implementation of a value-added tax in 2006 provided a steady source of revenue for the government and helped rein in gray-market activity. National-level statistics have also improved over time but a large share of economic activity remains unofficial and unrecorded.
Bosnia and Herzegovina's top economic priorities are: acceleration of integration into the EU; strengthening the fiscal system; public administration reform; World Trade Organization membership; and securing economic growth by fostering a dynamic, competitive private sector.

GDP (purchasing power parity):
$40.53 billion (2015 est.)
$39.43 billion (2014 est.)
$39.01 billion (2013 est.)

note: data are in 2015 US dollars
country comparison to the world: 113

GDP (official exchange rate):
$15.79 billion (2015 est.)
GDP - real growth rate:
2.8% (2015 est.)
1.1% (2014 est.)
2.4% (2013 est.)
country comparison to the world: 107

GDP - per capita (PPP):
$10,500 (2015 est.)
$10,200 (2014 est.)
$10,100 (2013 est.)
note: data are in 2015 US dollars

country comparison to the world: 136
Gross national saving:
10.4% of GDP (2015 est.)
10% of GDP (2014 est.)
11.5% of GDP (2013 est.)
country comparison to the world: 150

GDP - composition, by end use:
household consumption: 81.2%
government consumption: 21.6%
investment in fixed capital: 18.3%
investment in inventories: 1.3%
exports of goods and services: 32.8%
imports of goods and services: -55.1% (2014 est.)
GDP - composition, by sector of origin:

agriculture: 7.9%
industry: 26.5%
services: 65.6% (2014 est.)
Agriculture - products:
wheat, corn, fruits, vegetables; livestock

Industries:
steel, coal, iron ore, lead, zinc, manganese, bauxite, aluminum, motor vehicle assembly, textiles, tobacco products, wooden furniture, ammunition, domestic appliances, oil refining
Industrial production growth rate:
2.6% (2015 est.)
country comparison to the world: 99

Labor force:
1.47 million (2015 est.)
country comparison to the world: 132

Labor force - by occupation:
agriculture: 19%
industry: 30%
services: 51% (2013)
Unemployment rate:
43.9% (2014 est.)
43.9% (2014 est.)

[Toto]

mislio sam na javne radove koje bi finansirala drzava poput autoputeva. ali to ne dolazi u obzir jer nama smo za zavrsetak koridora vc treba jos 5-6 milijardi. nece nam niko dati te pare ko sto nisu htjeli dati ni crnogorcima (oni su poslije napravili neki dil sa kinezima) jer bi nas to prezaduizio.

a sto se tice ovog tvog prijedloga, opet se vracamo na problem trzista i neophodnosti stranih investitora. Kod nas i je sada pola obradive zemlje neiskoristeno i mnogi to cetso spominju kao razvojnu sansu. Problem je sto niko od njih nije rekao kako da rijesimo problem prodaje i ovog sta uzgajamo na ovoj polovini koju vec obradjujemo pa se stalno proliva mlijeka, bacaju kratsvaci, jabuke, kupus...konstatno neko kuka.

danas u svijetu svega (osim dobrih ideja) ima viska, zato se i jeste problem naci kupca.

Pa kljucno pitanje je bilo: da li bi se neki cjelovit sistem zastite of poplava na drzavnom nivo mogao tretirati kao infrastruktura koja generise razvoj kao sto su saobracajnice?
Bilo bi dosta posla oko izgradnje nasipa, uredjenja korita ustava, manjih bran
sanacija klizista itd zaposlilo bi se dosta gradevine itd..
ZAtita od poplva je nesto drukcije od saobracajnica u smisli javnog intersa
ne bi imali svi koristi od zastite od poplva a od saobracajica imaju svi koristi

primjeri koje ja navodim su neke od mogucin indirektnih korist za mikro zajnicu i biznise .. ima ih jos
imamo naseg covjeka koji je patentirao neke ideje oko zatite od poplava .. ako bi se one pokazale kvalitetene mogla bi se i fabrika napravit da pravi te sisteme

[General War]

World Bank – Bosnia and Herzegovina Partnership
Country Program Snapshot
April 2016

http://pubdocs.worldbank.org/en/3278014 ... -final.pdf

[Prpa.ba]

Jedina oblast u kojoj mozemo drzati korak sa zapadom je IT sektor zbog relativno niskih materijalnih/upfront ulaganja i cistog uvoza para u drzavu. Downside IT-ja je da se radi o visoko mobilnom trzistu rada gdje imamo ogroman brain drain + godisnje se maksimalno moze otvoriti parsto radnih mjesta, zanemarivo u velikoj semi stvari cak i uz sve multiplikativne efekte.

Za sve ostalo u domenu srednjih i vecih preduzeca smo preskupi, nestrucni i slabo saobracajno povezani da bi privukli vece investicije. I pametnije i sredjenije drzave imaju iste probleme, samo zdraviju osnovicu i pocetnu tacku, tj. vise zdravih para u cirkulaciji. Kod nas je masa novca u crnim ilegalnim fondovima koje legalizuju kroz "arapske investitore" uz nikakav efekat na ekonomski rast i razvoj. Tesko se tu moze ista pametno uraditi, dno nam je zagarantovano uz obavezno postavljanje vijesti o otvaranju farme tovnih pilica dimenzije 2x2 na temu "Dobre vijesti iz BiH".

[vivaldi]

Ja ne govorim o ekonomiji entiteta vec fiskalnoj politici i upravljanju dugom. Da je tako kako kazes unutrasnji dug ne bi rastao iz godine u godinu. Dakle, emisije ne sluze samo da bi se pokrili izdaci za dospijele obveznice po starim obavezama, vec i za pokrivanje tekucih deficita.

pa nisu jedini, tu su i poplave jer 2 milijarde stete odjednom je bio klasicni nokaut, a one su visa sila, a ne rezultat dobre ili lose ekonsomske politike. i u federaciji je steta procjenjena na 2 milijarde tako da je i tu duplo gore prosla rs, ali se to opet nije toliko primjetilo u najvaznijim parametrima, ali se negdje moralo zavaliti.

Zar bolnice iz RS-a nisu non-stop po vijestima? problem sa vodom stoji jer je Vodovod pretrpana firma koja je po stranackim vezama zaposlila sve zivo i dovela se u situaciju da ne moze snositi troskove kredita, pa se valjda ocekuje da gradjani to urade.

ma nisu samo bolnice niti je problem samo u vodovodu il grasu. sta je sa nezavrsneom akademijom na skenderijom ko jedinim faxom nakon rata koji se poceo praviti i stoji nezavrsen zbog manjka para? skenderija i dalje srusena nakon onog snijega, a nema se para ni da se shut skloni, a kamoli obnovi. trebevicka zicara, bobstaza, igman, bjelasnica...marka jedna nije ulozena. sta je sa desumporzacijom kaknja i tuzle (mada ce sad u tuzli blok 7)?, svaka bolnica u federaciji moli za pare vec godinama i opet nista.

u rs- u se zavaljuju za sve, a ne samo bolnice. sljedec godine ce imat isti broj kilometara autopeuta ko federacija, ali su autoceste imale sjajan fol pa pravile lotove od 5 kilometara pa se stalno nesto otvaralo.

Zasto te to cudi. Pa krediti su znak da se bar nesto "desava".

ma ne cudi mene nista. ja sam ti vec rekao korjen ove price koji su drugi nametnuli, a ne ja - a ta prica je "prodo se telekom, vlada uzima kredite za plate i penzije da bi se drzao korak sa fbih". i ta se prica protegla evo vec haman 10 godina.

ako je to bas tako, onda se moze postaviti pitanje kako tih 11 milijardi kredita nije katapultiralo federalnu ekonomiju. j

Pa nakon sto se vodila katastrofalna fiskalna politika naravno da je sada tesko zaduziti se i za kapitalni projekat, bez obzira sto ce generirati rast BDP-a.

fbih ce biti garant bloka 7, mada je vladi problem sto je to zamjneski objekat pa nece dati veci efekat na ekonomiju prvih 15 godina, a skocit ce dug

[vivaldi]

mislio sam na javne radove koje bi finansirala drzava poput autoputeva. ali to ne dolazi u obzir jer nama smo za zavrsetak koridora vc treba jos 5-6 milijardi. nece nam niko dati te pare ko sto nisu htjeli dati ni crnogorcima (oni su poslije napravili neki dil sa kinezima) jer bi nas to prezaduizio.

a sto se tice ovog tvog prijedloga, opet se vracamo na problem trzista i neophodnosti stranih investitora. Kod nas i je sada pola obradive zemlje neiskoristeno i mnogi to cetso spominju kao razvojnu sansu. Problem je sto niko od njih nije rekao kako da rijesimo problem prodaje i ovog sta uzgajamo na ovoj polovini koju vec obradjujemo pa se stalno proliva mlijeka, bacaju kratsvaci, jabuke, kupus...konstatno neko kuka.

danas u svijetu svega (osim dobrih ideja) ima viska, zato se i jeste problem naci kupca.

Pa kljucno pitanje je bilo: da li bi se neki cjelovit sistem zastite of poplava na drzavnom nivo mogao tretirati kao infrastruktura koja generise razvoj kao sto su saobracajnice?
Bilo bi dosta posla oko izgradnje nasipa, uredjenja korita ustava, manjih bran
sanacija klizista itd zaposlilo bi se dosta gradevine itd..
ZAtita od poplva je nesto drukcije od saobracajnica u smisli javnog intersa
ne bi imali svi koristi od zastite od poplva a od saobracajica imaju svi koristi

primjeri koje ja navodim su neke od mogucin indirektnih korist za mikro zajnicu i biznise .. ima ih jos
imamo naseg covjeka koji je patentirao neke ideje oko zatite od poplava .. ako bi se one pokazale kvalitetene mogla bi se i fabrika napravit da pravi te sisteme

pa ne moze se napamet pricat. prva stvar koliko bi to kostalo? druga stvar bi li nam iko dao kredit za to jer da bi mi dobili kredit za bilo sta onaj sto nam ga daje mora procjeniti da je ta ideja isplativa i da je velika vjerovatnoca da cemo biti u stanju da mu ga vratimo.

ono sto je pitanje za nas, sta bi imali od toga konkretno, a to su sve stvari temeljeite analize.

moram ti priznat da si me malo izneadio s prijedlogom, jer ja npr ne bih nikad razmisljao u tom pravcu. nema to naravno veze s tim ko je vise u pravu, a ko manje, vec samo s nacinom razmisljanja

[vivaldi]

Jedina oblast u kojoj mozemo drzati korak sa zapadom je IT sektor zbog relativno niskih materijalnih/upfront ulaganja i cistog uvoza para u drzavu

jebiga, to je sveti gral na kraju puta. tu nema razlike izmedju bruto i neto izvoza. 100% neto.

na jednom kraju ti je nezaposlenost kao najveca dubioza, a na drugom kraju je it i inovacije. na otprilike dvije trecine puta je middle income trap ko posljednja prepreka da udjes u drustvo najrazvijenijih.

mi smo za ovih 20 godina napravili pola koraka izmedju prve dvije stepenice - nezaposlenosti i najcrnje radno inetnzivne industrije jer desetine hijada ljudi radi u textilnoj industriji za bijedne pare, a i dalje imamo ogormnu nezaposlenost. sljedeca stepenica ce biti rad za male pare, ali bar bez krivljenja kicme.

[p206]

Moja teorija je da mi nikakvim ekonomskim mjerama ne možemo ništa drastično uraditi da popravimo situaciju:!: Nešto sitno da, ali drastično nikako. Zašto?

Iz jednog prostog razloga što ti ne možeš u monopolu igrati sa jednim poljem i jednom kućom, a neko drugi ima hotele na svim poljima. Našim političarima i stranim uhljebima raznih svjetskih i evropskih organizacija koji navrate ovdje su puna usta stranih investicija. A pogledajte Slovačku recimo...znamo kakva su bijeda bili prije, sad su privukli značajne strane investicije - imaju nekoliko fabrika automobila, ali čim se vlada okuražila da smanji beneficije koje imaju VW, Peugeot, KIA... ovi su rekli, slobodno, ali mi odosmo dalje...protiv toga se ne možeš boriti. Jedino što Slovaci imaju od toga je da tih nekoliko hiljada radnika u fabrikama ima dobre plate, širi efekat ne postoji jer su to pogoni za sklapanje, država uzme nešto ali to je sitno s obzirom koliko kajmaka pokupe proizvođači.
Druga stvar, mi se u zadnjih 15 godina nismo uspjeli isprofilisati ni u jednom sektoru, kao što to radi Crna Gora u turizmu npr. Moraš imati neku malo jaču osnovu da bi razvijao ostatak države. Svaka jača firma koja je diverzificirala svoj portfolio ima jednu jaku osnovnu djelatnost

A šta mi radimo, lutamo...bez ikakvog cilja, nama da poklone 10 milijardi i da se ne ukrade ni fening, mi bi to uložili malo u puteve, malo u turizam, malo u energiju, i na kraju ni u jednoj djelatnosti ne bi bio ništa posebno. Naša jedina sreća je što smo geografski blizu jakih zemalja Evrope pa se sistemom spojenih posuda "razvoj i napredak" prelije i kod nas. Što i pokazuje ovaj odnos trgovinske razmjene sa Njemačkom i Italijom. Iako je negativan, u te zemlje nešto izvozimo. Da smo malo dalje i na nebitnom položaju ko Bjelorusija npr.(mada i ovaj naš je nikakav, ni na jednom bitnom putu), davno bi rekao da je fajront u kafani, ovako životarimo
Koliko geografija igra ulogu najbolji primjer je Slovenija, ništa pametniji ni sposobniji od ostatka u Yugi...ali blizu Italije, Austrije i Njemačke

[statixx]

pa nisu jedini, tu su i poplave jer 2 milijarde stete odjednom je bio klasicni nokaut, a one su visa sila, a ne rezultat dobre ili lose ekonsomske politike. i u federaciji je steta procjenjena na 2 milijarde tako da je i tu duplo gore prosla rs, ali se to opet nije toliko primjetilo u najvaznijim parametrima, ali se negdje moralo zavaliti.

Poplave su bile i u Federaciji, ali je unutrasnji dug ipak smanjen u odnosu na 2012. Sanacija je uglavnom isla iz donacija i ino-kredita.

u rs- u se zavaljuju za sve, a ne samo bolnice. sljedec godine ce imat isti broj kilometara autopeuta ko federacija, ali su autoceste imale sjajan fol pa pravile lotove od 5 kilometara pa se stalno nesto otvaralo.

Da nema investicija ne bi bilo ni dugorocnih obaveza. Evo ti bilansi stanja za 2014. Dugorocne obaveze Autocesta po ino-kreditima iznose 850 miliona KM, a Autoputeva 430 miliona.

http://www.jpautoceste.ba/finansijski-izvjestaji

http://www.autoputevirs.com/aprs/Doc.as ... id=11&br=0

ako je to bas tako, onda se moze postaviti pitanje kako tih 11 milijardi kredita nije katapultiralo federalnu ekonomiju. j

Jer je mahom rijec o potrosackim kreditima stanovnistva. Finalna potrosnja, narocito kada je sklonost ka uvozu velika, ne moze kreirati privredni rast.

Nama su najpotrebnije javne i privatne investicije, po mogucnosti grinfild. A kad smo kod efekta javne potrosnje i investicija na BDP, mi to tesko mozemo izracunati jer nemamo blage veze koliki je fiskalni multiplikator za BiH, sumnjam da se nasi strucnjaci bave ovim problemom. Sigurno je da nije velik kada se dugovi trose na socijalna davanja i administraciju, jer opet se vracamo na finalnu potrosnju. Kada drzava novac investira multiplikator je sigurno veci jer ne ide direktno u finalnu potrosnju nego se prvo vrti i multiplicira u privredi.

Recimo MMF je dijelom pogrijesio u svojim kalkulacijama kada su preporucivali mjere stednje. Uzimali su da je fiskalni multiplikator za EU 0,5. Tako npr. rezanje javne potrosnje za 1% rezultiralo bi padom BDP-a za 0,5% cime bi omjer deficit/BDP bio smanjen. Medjutim ispostavilo se da mjere stednje ne daju razultate kakve su ocekivali jer fiskalni multiplikatori variraju medju drzavama i uglavnom su bili znatno veci. Recimo kod Irske ili Potrugala bili su preko 2 sto je znacilo da rezanje javne potrosnje za 1% smanjuje BDP za 2%, a ne 0,5% kako se vjerovalo. Osim toga zbog jedinstvene valute izvoz nije pratio ocekivanja. Drzave nisu mogle devalvacijom stimulisati izvoz.

Da ne bude zabune mjere stednje nisu uvijek negativne, narocito za drzave koje mnogo trose na tekuce rashode, a malo investiraju ili se javljaju kao kupac.

[Toto]

pa ne moze se napamet pricat. prva stvar koliko bi to kostalo? druga stvar bi li nam iko dao kredit za to jer da bi mi dobili kredit za bilo sta onaj sto nam ga daje mora procjeniti da je ta ideja isplativa i da je velika vjerovatnoca da cemo biti u stanju da mu ga vratimo.

nekad se treba razglabat i na nivou ideje, koncepta, vizije ..
ne mora odmah cost- benefit, statsitika i slobodno trziste..
statistika je ko istorija .. zvace sazvakano ..
slobodno trziste je podvala, sve ga manje ima.. tamo gdje ga i ima - uzivaju ga odabrani;
cost -benefit se ne mora vagati u $
moze li nesto i u "mezetlucima"??

[Bodkin]

Jedina oblast u kojoj mozemo drzati korak sa zapadom je IT sektor zbog relativno niskih materijalnih/upfront ulaganja i cistog uvoza para u drzavu

jebiga, to je sveti gral na kraju puta. tu nema razlike izmedju bruto i neto izvoza. 100% neto.

na jednom kraju ti je nezaposlenost kao najveca dubioza, a na drugom kraju je it i inovacije. na otprilike dvije trecine puta je middle income trap ko posljednja prepreka da udjes u drustvo najrazvijenijih.

mi smo za ovih 20 godina napravili pola koraka izmedju prve dvije stepenice - nezaposlenosti i najcrnje radno inetnzivne industrije jer desetine hijada ljudi radi u textilnoj industriji za bijedne pare, a i dalje imamo ogormnu nezaposlenost. sljedeca stepenica ce biti rad za male pare, ali bar bez krivljenja kicme.

Jednostavno nije tacno da nemamo potencijal da izvozimo nista osim jeftinih it usluga.

Nasa sansa je u specijaliziranim proizvodima koji su skupi u eu i predaleko u kini, brazilu ili singapuru. Cuj nemamo putnu infrastrukturu, a nabijes fabriku ili skladiste na granicu sa hr i u austriji si za 5 sati. Iskoristis hrvatsku infrastrukturu kad vec nemas nasu

[Bodkin]

pa ne moze se napamet pricat. prva stvar koliko bi to kostalo? druga stvar bi li nam iko dao kredit za to jer da bi mi dobili kredit za bilo sta onaj sto nam ga daje mora procjeniti da je ta ideja isplativa i da je velika vjerovatnoca da cemo biti u stanju da mu ga vratimo.

nekad se treba razglabat i na nivou ideje, koncepta, vizije ..
ne mora odmah cost- benefit, statsitika i slobodno trziste..
statistika je ko istorija .. zvace sazvakano ..
slobodno trziste je podvala, sve ga manje ima.. tamo gdje ga i ima - uzivaju ga odabrani;
cost -benefit se ne mora vagati u $
moze li nesto i u "mezetlucima"??

To je tako kad ti imas pare. Kad posudjujes nema toga

[Toto]

pa ne moze se napamet pricat. prva stvar koliko bi to kostalo? druga stvar bi li nam iko dao kredit za to jer da bi mi dobili kredit za bilo sta onaj sto nam ga daje mora procjeniti da je ta ideja isplativa i da je velika vjerovatnoca da cemo biti u stanju da mu ga vratimo.

nekad se treba razglabat i na nivou ideje, koncepta, vizije ..
ne mora odmah cost- benefit, statsitika i slobodno trziste..
statistika je ko istorija .. zvace sazvakano ..
slobodno trziste je podvala, sve ga manje ima.. tamo gdje ga i ima - uzivaju ga odabrani;
cost -benefit se ne mora vagati u $
moze li nesto i u "mezetlucima"??

To je tako kad ti imas pare. Kad posudjujes nema toga

i kad se nema para drzava planira i analzizira vise opcija i projekata.. zasposljavaju i placaju stotine strucnjaka u institutima za te poslove

ako nemaju svoje institute: nadju nekoga sa referncom u svjetu i plate da se ocjeni jel se isplati il ne isplati ..
za pojekte vrijedne 3-4 milijarde ispati se platiti savjet, preporuku.
tek kad izazberu rjesenje ide se kod banaka, konsultanata, projektanata ..

[vivaldi]

Poplave su bile i u Federaciji, ali je unutrasnji dug ipak smanjen u odnosu na 2012. Sanacija je uglavnom isla iz donacija i ino-kredita.

steta je po 2 milijarde u entietima, razlika per capita je duplo.

Da nema investicija ne bi bilo ni dugorocnih obaveza. Evo ti bilansi stanja za 2014. Dugorocne obaveze Autocesta po ino-kreditima iznose 850 miliona KM, a Autoputeva 430 miliona.http://www.jpautoceste.ba/finansijski-i ... id=11&br=0

iako je pitanju samo godina, razlika ce u proslogodisnjem izvjestaju biti puno manja - pukom slucajnoscu u fbih se 2014 zavrsilo sa intezivnim povlacenjem kredita za puteve, a u rs pocelo. prosle godine su povukli blizu 150 miliona.

Jer je mahom rijec o potrosackim kreditima stanovnistva. Finalna potrosnja, narocito kada je sklonost ka uvozu velika, ne moze kreirati privredni rast.Nama su najpotrebnije javne i privatne investicije, po mogucnosti grinfild. A kad smo kod efekta javne potrosnje i investicija na BDP, mi to tesko mozemo izracunati jer nemamo blage veze koliki je fiskalni multiplikator za BiH, sumnjam da se nasi strucnjaci bave ovim problemom. Sigurno je da nije velik kada se dugovi trose na socijalna davanja i administraciju, jer opet se vracamo na finalnu potrosnju. Kada drzava novac investira multiplikator je sigurno veci jer ne ide direktno u finalnu potrosnju nego se prvo vrti i multiplicira u privredi. Recimo MMF je dijelom pogrijesio u svojim kalkulacijama kada su preporucivali mjere stednje. Uzimali su da je fiskalni multiplikator za EU 0,5. Tako npr. rezanje javne potrosnje za 1% rezultiralo bi padom BDP-a za 0,5% cime bi omjer deficit/BDP bio smanjen. Medjutim ispostavilo se da mjere stednje ne daju razultate kakve su ocekivali jer fiskalni multiplikatori variraju medju drzavama i uglavnom su bili znatno veci. Recimo kod Irske ili Potrugala bili su preko 2 sto je znacilo da rezanje javne potrosnje za 1% smanjuje BDP za 2%, a ne 0,5% kako se vjerovalo. Osim toga zbog jedinstvene valute izvoz nije pratio ocekivanja. Drzave nisu mogle devalvacijom stimulisati izvoz.Da ne bude zabune mjere stednje nisu uvijek negativne, narocito za drzave koje mnogo trose na tekuce rashode, a malo investiraju ili se javljaju kao kupac.

ovo je zanimljivo za multiplikatore, nadam se da cu zapamtiti cifre . kod nas je uticaj javne potrosnje mjerio jedino lijanovic - sjecas se one njegove mantre da ukidanje kantona donosi milijardu ustede. po kojoj formuli, ostala je poslovna tajna ko za pili

sto se tice grinfield invest. poptuno se slazem i to je zapravo jedino bitno. preturanje po javnom dugu je samo glodjanje kostiju. nama godisnje trebaju invest. u visini bar petine javnog duga da krenemo naprijed.

sto se tice devalvacije i stimulisanja izvoza o tome sam i ja pisao dva puta na forumu kada je bila aktuelna ona ideja o stampanju para. ali preveliki rizik s neizvjesnim rezultatima. jacanje izvoza bi potencijalno mogla biti jedna od prednosti stampanja para, ali too risky

[vivaldi]

Jednostavno nije tacno da nemamo potencijal da izvozimo nista osim jeftinih it usluga.Nasa sansa je u specijaliziranim proizvodima koji su skupi u eu i predaleko u kini, brazilu ili singapuru. Cuj nemamo putnu infrastrukturu, a nabijes fabriku ili skladiste na granicu sa hr i u austriji si za 5 sati. Iskoristis hrvatsku infrastrukturu kad vec nemas nasu

nama prvo treba reindustrijalizacija, tu su nazalost nuzno zlo gace i carape, do informatike je dalek put.

a za puteve se slazem. o tome sam isto pisao. gradnja autoputa u ovom stadijumu je za mene glupost, pogotovo autoput u rs.

a ovo sto planirjau s kinezima nesto do kupresa nije samo glupost, vec zlocin

[Bodkin]

i kad se nema para drzava planira i analzizira vise opcija i projekata.. zasposljavaju i placaju stotine strucnjaka u institutima za te poslove

ako nemaju svoje institute: nadju nekoga sa referncom u svjetu i plate da se ocjeni jel se isplati il ne isplati ..
za pojekte vrijedne 3-4 milijarde ispati se platiti savjet, preporuku.
tek kad izazberu rjesenje ide se kod banaka, konsultanata, projektanata ..

Ovo gore sto si ti opisao ne vrijedi 4 milijarde. Realno nema projekta u bih koji vrijedi 4 milijarde a da nije tipa autoput koji je 60% nerentabilan

[stari grad Visegrad]

Pogledati sta su uradile zemlje tipa Juzna Koreja, Island i druge zemlje koje su se uspjele izvuci iz siromastva, a onda copy - paste.

[Bodkin]

Ni blizu ista situacija. Najbliza nam je centralna istocna evropa, a niko od njih se nije usrecio

[Toto]

Ovo gore sto si ti opisao ne vrijedi 4 milijarde. Realno nema projekta u bih koji vrijedi 4 milijarde a da nije tipa autoput koji je 60% nerentabilan

razgovaramo na makronivioma, makroekonomijama, makroinvesricije, javnim radovim.. na nivou ideje, vizije..

ako je steta od zadnjih poplava bila 2 milijarde i ako ce nam se svaku petoljetku desavat: onda ovo i ne vrijedo 4 milijrde -vec 20 na nivou 50 godna

moja ideja je da se sistemi: zastite od poplava, navodnjavanja, proizvodnje elektricne energije, poljoprivreda i sumarstva uvezu u jedan sistem ..
Ako taj sistem primjenimo na svim vecim rijekamau i BiH na svim vecim lokacijama koje mogu stvoriti bujicne vode i poplave imamo veliki investicijski projekat.
Takav sistem jako mnogo kosta ali i vrijedi i moze stvarati profit stoljecima.

ne izmisljam toplu vodu niti fantaziram .. krehni Google Eart pa provozaj iznad Rajne, u Njmackoj , pa onda predji na Kaliforniju, pa od Sjevera rijekom Sakramento prema jugu do holivuda, vidi navodnjavanje. mahni kad naidjes iznad vinograda od 200 km kvadratnih, sjeverno od San Francisca.

Umjesto da pravis samo zemljane nasipe za zastitu od poplava: na kraju nasipa napravis protocnu HE, zbog koje ces sve zemljne nasipe zamjeniti betonskim.

Protocne HE ne prave akumulaciju ali podignu nivo za pola metra pa imas gravitaciiju kao besplatnu energiju za sistem navonjavanja polloprivrede oko brane
Nije samo poljoprivreda: gdje je mala povrsina za njivu pravis ribnjak za sarane na uscu Bosne ili pastrmke ako je Ugar i Ilomska. Kad jedan kubik vode prodje kroz branu, ribnjak i njivu pravi trostruki profit..

Bankari ti nece dati pare samo za nasipe ali hoce za protocnu hidroelektranu
i za navodnjavanje, jer ima sta vracat pare i tako dobijes sistem zastite od poplava u pola cijene. ZA Branu treba 3 km nasipa, dodas jos 1 km za navodnjavanje naredni kilometar za zastitu od poplava dobijes gratis.
Ako se pitas: ko bi ti dao pare? Pa Svabe, koji su takav sistem gradili 70 godina i sve u pfening znaju. I jedva cekaju nekog da im dodje i ponudi takve projekte jer im treba struje, i duznika, pogotovo ako ce zatvorit svoje nuklearke.

I mi znamo da neke dionice autoputa nisu profitabilne ali svaka dionica rijeke se moze napravit profitabilnom.

Ako uzmes sve rijeke Crnomorskog sliva u BiH to je sistem od najmanje stotinjak brana ..
najjeftijia protocna brana na potoku sirine 3 m kosta oko 5 miliona $. eto ga samo u HE minimum 2-3 milijarde
Sve pare za branu mogu ostat u BiH jer beton, zeljezo, turbine generatore, transformatore znamo i mozeo praviti sami.

Bratske zemlje oko nas planiraju graditi ukupno oko 300 mini HE.
Samo na gradnji hidro elektranama mozeo biti regionani gigant.
Jebo fijat u Srbiji i Skodu u Ceskolovackoj.. nismo mi za te pite.

Samo proizvodnja mini HE moze zaposliti vise radika vec Fijat u Srbiji. Sve od projektnog biroa do montaze na branama i odrzavanja je nase vlasnistvo. Zaposlili bi vise inzenjera u Bih vec fijat u jednoj smjeni NK radnika u Slovackoj /600/.
Od profita na izgradi generatora za HE mozemo vratiti dio investicija..

Najbolja prevencija od bujicih voda je bagremova suma

Bagremova suma i Paulovnija su takodje energent. Bagrem jendom posadis i mozes ga 3 puta sjec svakih 15 g, da ne moras ponovo posumljavat.
Tih 15 godina ubires med sa njega, nema traktora, izuvnih plionova, pesticida a gmo kuraca- palaca a osim meda pravi i kisik i najbolja fabrika za preradu CO2
Samo na kisku i co2 mozes jamit profit a med i bio dizel dodju ko biber po pilavu.
Pcelari intelektualaci i ekolog medju poljoprivrednicima..
1 kg pceljinjeg otrova prodas za10 000 $, pcelica ga samo pljucne na stakleenu plocu i ti ziletom struzes.. lasi poso vec kod Sode u SLovackoj
KOliko kosta 1 kg fiata ili mercedesa? manje od kg pcelinjeg otrova.. A za kilo mercedesa napravi se 100 grama otrova koji ubija covjeka

imamo kapacitet za 5000 porodicnih pceljinjaka po 2 zaposlenih to je 10000 uposlenih
Fabrike pcelicama pravimo od domacih balvana.

Kad posjeces bagrem: od 50% biomase pravis biodizel. 20 % ide u pelet a 30% za parket i da budemo najveci svjetski proizvodjaci parketa i peleta. Profitabilnije je pravit parket vec kuhinje.
Mogli bi samo na parketu i peleti imat 1000-1500 radnih mjesta.

Jesi li cuo za sadnju bagrema ko zivice. Svake godiine "kosis" bagrem i kombajn odmah melje biomasu i ide za proizvodnju biodizela. Nek Slavonci buse naftu, Bosnjo ce da pravi biodizel i kisik od bagrema.

Duz rijecnih obala gdej god ims trecerazrednu zemlju ili opasnost od poplave sadis bagrem i medonosne sume, pa pravis BIOdize i BIomed o O2 od njega. Jebo, zito, suncokret, uljanu repicu, paradajz: to voda odnese a sumu ne nosi.
Poljoprivrdik ako jednom poplavi u 5 godina on je bankrot.

Med i energija su najprofitabilniji proizvodi na planeti ..
Med, pcelinji otrov, bagrem ne mogu prerodit ko maline i kornisoni..
Medu ne treba hladnjaca. Biodize uvje imas skladisten u bagremu ili u cisterni.

Bolje je stediti u medu i pceljijem otrovu kod pcelara vec u banci.
Mogu stajat na sisis 50 godina. vriijdost im nikad ne opada.

Bolje sebe kreditirati svojim medom, biodizelom, drvetom, elektricnom energijom.
Jebo MMF

Jesmo mi kokuzi ne znamo ni mastat kako bog zapovjeda.

[Gojeni H]

Tema

Veliko hvala pokretacu, kao i ostalima koji daju veliki doprinos temi.

[Gojeni H]

Ni blizu ista situacija. Najbliza nam je centralna istocna evropa, a niko od njih se nije usrecio

Zasto?

U redu, nemamo ribu kao Island. Oni su pokusali sa finansijama pa su ispusili, al' pravo.
Istina, nemamo robove na automatskom upravljacu kao Korejci, iako su navodno korejski sindikati izuzetno jaki.

Ali, zasto ne sagledati ono sto su ove zemlje uradile po pitanju obrazovanja, a sto Piketty npr. navodi kao najvecu, ako ne jedinu, sansu da oni u razvoju uhvate korak sa onim razvijenima, a to je - ljudski potencijal?

Licno, Finska i Island su mi arhiprimjer u kom pravcu zemlja treba ici.

[madner]

Problem je migracija, Finci i Islandjani rijetko bjeze iz drzave.