28. april 1992.
JNA vrši artiljerijske napade na Tomislavgrad.
Inžinjerijska jedinica JNA ruši most na rijeci Savi kod Brčkog.
http://www.avaz.ba/clanak/233319/obilje ... rcko-gunja
Predsjedništvo RBiH donosi odluku sa zakonskom snagom kojom se formira državna komisija za prikupljanje činjenica o počinjenim ratnim zločinima.
Krajem aprila 1992 Teritorijalna odbrana/Armija RBiH broji oko 100 000 ljudi.
01. maj 1992.
Snage bosanskih Srba napadaju Brčko. Dobro naoružane srpske formacije, potpomognute jedinicama JNA, ovladale su centrom grada. Počinje progon nesrpskog stanovništva, a izbjeglice se kreću prema rubnim, južnim područjima grada. Na Dizdaruši, Omerbegovači, u Donjem Rahiću i Rijekama formirane su linije odbrane Armije RBiH. Bila je to zona odgovornosti 108 Brčanske brigade koja je kasnije preimenovana u 215 vitešku brigadu Armije RBiH.
02. maj 1992.
Bitka za Sarajevo. Prema centru Sarajeva 02 maja 1992 godine krenule su kolone tenkova i oklopnih transportera JNA. Kolona koja se probijala od Nedžarića ka centru grada zaustavljena je pošto su borci ARBiH uništili jedan tenk i otvorili žestoku vatru na ostatak kolone. Ta jedinica brzo je primorana na povlačenje. Druga kolona oklopnih vozila krenula je iz kasarne Maršal Tito, prema Predsjedništvu BiH, no i ona je bila primorana na povlačenje. Srpske snage izvode tenkovsko-pješadijski napad i sa Grbavice. Dijelovi te kolone uspijevaju se probiti do platoa »Skenderija«. U odsudnim trenucima bitke elitne jedinice JNA nalazile su se svega stotinjak metara od zgrade Predsjedništva BiH. Napad je počeo i iz komande Druge vojne oblasti na Bistriku. Vozila su došla do Skenderije i djelimično prešla most prema Predsjedništvu. Niški specijalci nalazili su se stotinjak metara od zgrade Predsjedništva BIH koja se našla na žestokom udaru artiljerije. Vojnici JNA iskakali su iz vozila i koritom Koševskog potoka krenuli prema Predsjedništvu. Borbu je prihvatilo obezbjeđenje zgrade, a u međuvremenu je pozvana i jedna protivoklopna grupa koja je za kratko vrijeme stigla na bojište i uništila dva tenka i dva oklopna transportera. Zapaljena su i dva terenska vozila JNA u kojima su bili vojnici. Jedinice ARBiH krenule su u gonjenje poraženog neprijatelja koji se povlačio prema Vracama i prema kasarni na Bistriku. U Kontranapadu ARBiH je probila srpske linije na Vracama. Nejasno je zašto je napad obustavljen upravo u trenutku kada su snage bosanskih Srba i JNA napuštali položaje na Vracama. Dijelovi jedinica srpskih snaga (niški specijalci) zarobljeni su u Domu armije u Sarajevu. Tog dana na sarajevskom aerodromu Butmir zarobljen je predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović kojeg su, po slijetanju aviona umjesto vojnika UNPROFOR-a dočekali vojni policajci JNA. Izetbegović se vraćao sa pregovora u Lisabonu. Odveden u Lukavicu upravo u vrijeme žestokih borbi oko Predsjedništva BiH. U međuvremenu, komanda Druge vojne oblasti JNA na Bistriku stavljena je u potpuno okruženje. U borbama 02. maja uništeno je 7 tenkova i 6 oklopnih transportera JNA te više terenskih vozila i kamiona. Nakon poraza JNA, u noći između 02 i 03 maja komandant Druge vojne oblasti general Milutin Kukanjac ponudio je iz opkoljene komande da se njemu i ostalim vojnicima omogući izvlačenje u zamjenu za predsjednika Izetbegovića. U dramatičnim pregovorima, vođenim između članova predsjedništva BiH Ejupa Ganića i Stjepana Kljujića sa generalima JNA koje je predvodio Vojislav Đurđevac, dogovoreni su principi razmjene. Pregovori su »u živo« prenošeni signalima RTV BiH. Član predsjedništva RBiH Fikret Abdić, koji će se kasnije pridružiti srpskim snagama u napadu na RBiH i povesti narod Velike Kladuše u bratoubilački rat sa ARBiH, bio je spreman preuzeti funkciju predsjednika predsjedništva RBiH. Fikret Abdić, čije su paravojne snage poražene u ratu, optužen je za ratne zločine. Pobjegao je u Hrvatsku gdje ga je, sve do pada HDZ-a štitila Tuđmanova vlast. Polovinom 2001 godine, na osnovu optužnice za ratne zločine i zločine protiv civila u Bosanskoj krajini, uhapsila ga je policija Republike Hrvatske. 3. maja iz Lukavice je krenula kolona sa oko 30 vozila i zaputila se prema kasarni na Bistriku. Nakon što su se na vozila ukrcali general Kukanjac i njegovi vojnici, te nakon što je utovarena oprema, kolona se zaputila prema Skenderiji. U momentu kada se vozilo s predsjednikom Izetbegovićem nalazilo kod Čobanije, ARBiH je zaustavila kolonu. Prvi dio kolone nastavio je put prema Vrbanja mostu dok je drugi dio kolone sa dokumentacijom i MTS-om odvezen u MUP BiH. U pucnjavi koja je nastala, poginulo je pet oficira JNA. Zarobljeno je 100 vojnika i 30 oficira i podoficira JNA.
http://opsadasarajeva.blogspot.ba/2015/ ... 2-i-3.html
02. maj 1993.
Pod pritiskom međunarodne zajednice, na sastanku u Atini, vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić potpisao Vens - Ovenov plan, uz uslov da potpis verificira Skupština Republike Srpske.
https://www.youtube.com/watch?v=V9qWCMSJt7M
03. maj 1992
Snage bosanskih Srba preuzele kontrolu nad Dobojem. Doboj je bio važno saobraćajno čvorište i industrijski centar sjeverne Bosne. U tom gradu i prije izbijanja sukoba bio je stacioniran veliki broj garnizona bivše JNA. Dio građana, pretežno Bošnjaka i Hrvata izbjegao je iz Doboja na slobodna područja južno i istočno od grada, formirajući na tim teritorijama operativne grupe Doboj-jug i Doboj-istok (ARBiH).
