Forum Klix.ba

"S obzirom" je po standardu, mada "obzirom" uzima maha i trebalo bi ga u dogledno vrijeme usvojiti kao prihvatljiv oblik.

Za mene se mora pisati "u redu" jer je to tipična prijedloška fraza koja se može i proširiti, npr. "u najboljem redu", iako mislim da Halilovićev pravopis predviđa "uredu" (u značenju "dobro, o.k."), za razliku od "u redu" (npr. "Stoji u redu").

Dakle, ja bih pisao "s obzirom" i "u redu".

metastasio wrote:"S obzirom" je po standardu, mada "obzirom" uzima maha i trebalo bi ga u dogledno vrijeme usvojiti kao prihvatljiv oblik.

Za mene se mora pisati "u redu" jer je to tipična prijedloška fraza koja se može i proširiti, npr. "u najboljem redu", iako mislim da Halilovićev pravopis predviđa "uredu" (u značenju "dobro, o.k."), za razliku od "u redu" (npr. "Stoji u redu").

Dakle, ja bih pisao "s obzirom" i "u redu".

Hvala jos jednom.

Zoya wrote:Prosto nevjerovatno, da. A nije ti palo na pamet da velika vecina nema puno dodira sa bosanskim jezikom?

Elem; najače ili najjače? U usta ili usta?

Dok ne pronadjem zvanican izvor standarda "Bosanskog" jezika, bi li odgovorila sta znaci najakanje, da bi neko najakao. I ko usta, zasto?

calculator wrote:

Zoya wrote:Prosto nevjerovatno, da. A nije ti palo na pamet da velika vecina nema puno dodira sa bosanskim jezikom?

Elem; najače ili najjače? U usta ili usta?

Dok ne pronadjem zvanican izvor standarda "Bosanskog" jezika, bi li odgovorila sta znaci najakanje, da bi neko najakao. I ko usta, zasto?

ne treba ti pravopis

naj+jace-najjace

KIseljak12 wrote:Govorim onako kako sam naucio u djetinjstvu najvise od majke, pa ostalih ukucana, komsiluka, mahale itd. Dosta dobro sam upoznat sa pravopisom S. Halilovica, te gramatikom Dz. Jahica, ali daleko od toga da ih smatram za neku vodilju u licnom govoru(pisanju). Halilovic je proglasio "findzan" ispravnim, a "fildzan" neispravnim. Znaci bolje da tudjice koristimo u originalu, nego onako kako su se udomacile kod nas, gluposti. To sto se u njegovom selu kaze na jedan nacin, ne mora znaciti da su drugi oblici neispravni. Zbog tih nasilnih izmjena mi se nije svidjeo njegov rad niti ga smatram narocito znacajnim.

Moj dedo je govorio kahva, sahat i polahko, ja ne govorim jer ni moji roditelji nisu. Njegovo "polahko" se rimovalo s ola(h)ko, skroz drugaciji akcenat nego polako. Svi su govorili promaha, pa kazem i ja, nekada i propuh. Nekad kazem opcina, nekad opstina, nekad kruh, nekad hljeb, kako naleti. Kada se formalno izrazavam, usmeno ili pismeno, izrazavam se onako kako ide najbolje u moju korist.

Sto se tice "duplih" tj. udvojenih suglasnika, oni su karakteristicni za slozenice tipa najjaci, posttraumatski i rijeci (pogotovo licna imena) orijentalnog porijekla) npr. hadzdz ili Muhammed.

Takodjer, "ide" velika i mala vecina. Velika se jos zove i apsolutna, a mala je relativna

Hlopta sigurno nije standard, kao sto nisu ni halat i hajvar, niti hlupati, a upoznao sam ljudi koji govore tako.

Naši univerzitetski profesori su najnepismeniji ljudi u ovoj državi. Kakvih sam se gluposti na FF-u naslušala, mislim da nigdje neću. Normiraju stvari koje apsolutno niko ne koristi i onda to tako smiješno i nakaradno zvuči. Ala ono pismo koje je dokaz kako postoji bosanski jezik, a ja iz Sarajeva pola onih riječi ne znam šta znači. Ne bih dalje u političku diskusiju, samo navodim primjer kako izmišljaju riječi samo da udalje jezike.

Preporučujem svima Ridžanovića, on kaže da gramatika treba da opisuje, a ne da propisuje. I ovako čitljiv je i pravo zanimljiv.

KvaziExpert wrote:ja ali kako zna ti kadaje naj jace, naj bolje, neznam, ne ću, ....

ipak treba pravopis, mada se moze upitati i rodzo Akif

pa sve se to uci u osnovnoj skoli

a, pravopis treba, ja ga jos uvijek koristim

plain vanilla wrote:

calculator wrote:

Zoya wrote:Prosto nevjerovatno, da. A nije ti palo na pamet da velika vecina nema puno dodira sa bosanskim jezikom?

Elem; najače ili najjače? U usta ili usta?

Dok ne pronadjem zvanican izvor standarda "Bosanskog" jezika, bi li odgovorila sta znaci najakanje, da bi neko najakao. I ko usta, zasto?

ne treba ti pravopis

naj+jace-najjace

pod+predsjednik= ?
if you know what I mean, mislim da ipak treba

Klitemnestraaa wrote:

plain vanilla wrote:
ne treba ti pravopis

naj+jace-najjace

pod+predsjednik= ?
if you know what I mean, mislim da ipak treba

u mom primjeru je komparacija pridjeva

naj+jaci-najjaci
naj-jednostavniji-najjednostavniji

u tvom primjeru je nesto drugo

ne kazem ja da ne treba pravopis, ali ovaj primjer nije neka mudrost

KvaziExpert wrote:ja ali kako zna ti kadaje naj jace, naj bolje, neznam, ne ću, ....

ipak treba pravopis, mada se moze upitati i rodzo Akif

javi te, reci te.. i tako slične stvari
o "neznam, nemogu" i tim stvarima ne želim ni da pričam

da dodam još i majcu/maicu.

Tim prije što će, ...

Pocetak recennice

kako nam je kazao portparol Tužilaštva Boris Grubešić

nastavak recenice

Postavljeni primjeri su dijelovi iz recenice, napisane u clanku stranice faktor.ba:

Tim prije što će, kako nam je kazao portparol Tužilaštva Boris Grubešić, ova institucija nastaviti s ispitivanjima zvaničnika državne i entitetskih agencija za statistiku, nakon što su već saslušali prve ljude ovih ustanova Velimira Jukića, Emira Kremića i Radmilu Čičković.

Recenica je napisana karikaturalnim stilom.

Meni uzasno smeta kad vidim sljedecu situaciju:
"Imali/ima te li kakvi maica za dijecaka od cetri godine svudam sam trazila ali nema nikakvi po moguc(č)nosti da nisu skupe"

Tacno kad ovo vidim pocupala bih kablove od modema, neka ide sve u vrazju mater. Sto je najgore, ovako cesto pisu i "visokoobrazovane gospodZe". Uzas.

Velkoski wrote:

ja ne znam nikoga piše doLJe, a sarajevski mediji obično pišu prokroatski

Pišem ja! Od malih nogA ...

KIseljak12 wrote:Govorim onako kako sam naucio u djetinjstvu najvise od majke, pa ostalih ukucana, komsiluka, mahale itd. Dosta dobro sam upoznat sa pravopisom S. Halilovica, te gramatikom Dz. Jahica, ali daleko od toga da ih smatram za neku vodilju u licnom govoru(pisanju). Halilovic je proglasio "findzan" ispravnim, a "fildzan" neispravnim. Znaci bolje da tudjice koristimo u originalu, nego onako kako su se udomacile kod nas, gluposti. To sto se u njegovom selu kaze na jedan nacin, ne mora znaciti da su drugi oblici neispravni. Zbog tih nasilnih izmjena mi se nije svidjeo njegov rad niti ga smatram narocito znacajnim.

Moj dedo je govorio kahva, sahat i polahko, ja ne govorim jer ni moji roditelji nisu. Njegovo "polahko" se rimovalo s ola(h)ko, skroz drugaciji akcenat nego polako. Svi su govorili promaha, pa kazem i ja, nekada i propuh. Nekad kazem opcina, nekad opstina, nekad kruh, nekad hljeb, kako naleti. Kada se formalno izrazavam, usmeno ili pismeno, izrazavam se onako kako ide najbolje u moju korist.

Sto se tice "duplih" tj. udvojenih suglasnika, oni su karakteristicni za slozenice tipa najjaci, posttraumatski i rijeci (pogotovo licna imena) orijentalnog porijekla) npr. hadzdz ili Muhammed.

Takodjer, "ide" velika i mala vecina. Velika se jos zove i apsolutna, a mala je relativna

Hlopta sigurno nije standard, kao sto nisu ni halat i hajvar, niti hlupati, a upoznao sam ljudi koji govore tako.

Imam prijateljicu koja umjesto 'drama' govori 'draHma', mrtva ozbiljna. Mislim da sam nekoliko puta pomenula ovaj primjer na forumu, jer mi je nevjerovatno šta ideologizacija jezika radi ljudskoj glavi. Najsmješnije je to što su i drama i drahma grčke riječi i što im je valuta zaista "dramatična" ... mogla bi se ludo dobra priča o tome napisati.

Nego sta kazete o onom ibrecenju one snase iz Lukavice jer joj kolege na poslu govore da su mahmurni dok ne dodju na Pale a po njenoj prici valjda tamo mijenjaju u "mamurni".

Ja sam ostao malo bio sam ubijedjen da je i velika vecina nebosnjaka u Sarajevu prije rata govorila mahmuran. Mislim mahmuran mi je bas ono sarajevski bez obzira na naciju.

Grean wrote:Nego sta kazete o onom ibrecenju one snase iz Lukavice jer joj kolege na poslu govore da su mahmurni dok ne dodju na Pale a po njenoj prici valjda tamo mijenjaju u "mamurni".

Ja sam ostao malo bio sam ubijedjen da je i velika vecina nebosnjaka u Sarajevu prije rata govorila mahmuran. Mislim mahmuran mi je bas ono sarajevski bez obzira na naciju.

Nisam provalio da li su to Srbi sa Pala pa se boje "hordi ustaških plaćenika i Alijinih fanatika" jer će im jebati kevu ako izostave H

calculator wrote:

Zoya wrote:Prosto nevjerovatno, da. A nije ti palo na pamet da velika vecina nema puno dodira sa bosanskim jezikom?

Elem; najače ili najjače? U usta ili usta?

Dok ne pronadjem zvanican izvor standarda "Bosanskog" jezika, bi li odgovorila sta znaci najakanje, da bi neko najakao. I ko usta, zasto?

Misliš kako je glasilo to što sam pročitala i čula?

Ne mislim tako, al' svjedno, tema svakako odlazi u drugom smjeru.

Standardizacija jezika koji su u upotrebi u BiH ne postoji, tako da ne postoji pravni osnov i pravopis, ne samo bosanskog, već i "hrvatskog" i "srpskog" jezika, niti bilo kojeg drugog. "Vanilla" unosi pravopis, ali to je pravopis srpskohrvatskog jezika.

calculator wrote:Ne mislim tako, al' svjedno, tema svakako odlazi u drugom smjeru.

Standardizacija jezika koji su u upotrebi u BiH ne postoji, tako da ne postoji pravni osnov i pravopis, ne samo bosanskog, već i "hrvatskog" i "srpskog" jezika, niti bilo kojeg drugog. "Vanilla" unosi pravopis, ali to je pravopis srpskohrvatskog jezika.

A sta sam ja to napisala, a da nije po pravopisu bos. jezika?
Doduse, nema sanse da cu reci hlopta, polahko i sl, to sam odmah rekla.

Oblik "*hlopta" nije preporučen ni u jednom priručniku bosanskoga jezika. Manje-više izmišljotina kojom se ismijava frekventnija upotreba fonema /h/ u bosanskome jeziku. Ne isključujem, doduše, da u dijektima i supstandardu postoje ljudi koji govore "hlopta".

Što se tiče drugih oblika, oni su oduvijek prisutni u bosanskome jeziku, samo za vrijeme standardizacije srpskohrvatskog/hrvatskosrpskoga jezika nisu bili preporučeni u standardu, već su vrijedili za regionalizme ili arhaizme. Zbog toga su se oblici poput "lahko, mehko, mahmuran, aždaha, vihoriti" mogli naći u govornom jeziku ili dijalektima, ali ne u standardu pa su polahko počeli zastarijevati. Danas su i ti oblici standardni, držim s pravom. Ne zbog stvaranja "vještačkih" razlika u odnosu na srpski ili hrvatski standard, već zbog činjenice da oblicima koji su ukorijenjeni u govoru treba dati šansu da se etabliraju i u standardu. Naravno, uz oblike "lako, meko, mamuran" itd. Na drugu stranu ne treba smetnuti s uma da (uglavnom) Bošnjaci u svojim govorima na vrhuncu sh/hs standardizacije uglavnom nisu govorili "duvan, duvati, jendek, proja" itd. Dakle, neka fonema /h/ tamo gdje je uvijek bio i gdje ga ima u svim ostalim slavenskim jezicima.

Ja sam također za standarizaciju oblika: "želila, volila, ovde, nedelja, dole" uz "željela, voljela, ovdje, nedjelja, dolje" jer su jako prisutni u govoru, čak i u službenim situacijama.

metastasio wrote:Oblik "*hlopta" nije preporučen ni u jednom priručniku bosanskoga jezika. Manje-više izmišljotina kojom se ismijava frekventnija upotreba fonema /h/ u bosanskome jeziku. Ne isključujem, doduše, da u dijektima i supstandardu postoje ljudi koji govore "hlopta".

Što se tiče drugih oblika, oni su oduvijek prisutni u bosanskome jeziku, samo za vrijeme standardizacije srpskohrvatskog/hrvatskosrpskoga jezika nisu bili preporučeni u standardu, već su vrijedili za regionalizme ili arhaizme. Zbog toga su se oblici poput "lahko, mehko, mahmuran, aždaha, vihoriti" mogli naći u govornom jeziku ili dijalektima, ali ne u standardu pa su polahko počeli zastarijevati. Danas su i ti oblici standradni, držim s pravom. Ne zbog stvaranja "vještačkih" razlika u odnosu na srpski ili hrvatski standard, već zbog činjenice da oblicima koji su ukorijenjeni u govoru treba dati šansu da se etabliraju i u standardu. Naravno, uz oblike "lako, meko, mamuran" itd. Na drugu stranu ne treba smetnuti s uma da (uglavnom) Bošnjaci u svojim govorima na vrhuncu sh/hs standardizacije uglavnom nisu govorili "duvan, duvati, jendek, proja" itd. Dakle, neka fonema /h/ tamo gdje je uvijek bio i gdje ga ima u svim ostalim slavenskim jezicima.

Ja sam također za standarizaciju oblika: "želila, volila, ovde, nedelja, dole" uz "željela, voljela, ovdje, nedjelja, dolje" jer su jako prisutni u govoru, čak i u službenim situacijama.

Navedene rijeci sa "h" u sebi jednostavno ne zvuce tako meHko bez tog glasa, kao da im ono da dusu i poblize opisuje njihovo znacenje. "H" u "hlopta" je apsolutna glupost, kao i u ostalim rijecima gdje nikad nije postojalo.
Dalje, nisam za standardizaciju "volila", "zelila" itd., jer u tom slucaju onda treba standardizovati i "htjeo", "smjeo" itd. Jednako se cesto koristi, a katastrofalno zvuci. To sto su nam akademski gradjani sustinski polupismeni je nesto sasvim drugo, pa se onda cesto ovi nakaradni oblici cuju i tamo gdje ne bi smjelo.

sramotna gomila gluposti ... besmislica ...

https://bs.wikipedia.org/wiki/Wikipedia ... kom_jeziku

metastasio wrote:
Ja sam također za standarizaciju oblika: "želila, volila, ovde, nedelja, dole" uz "željela, voljela, ovdje, nedjelja, dolje" jer su jako prisutni u govoru, čak i u službenim situacijama.

Onda treba standardizovati i htjeo, bijo, ce mo, neznam i sl.

metastasio wrote:Oblik "*hlopta" nije preporučen ni u jednom priručniku bosanskoga jezika. Manje-više izmišljotina kojom se ismijava frekventnija upotreba fonema /h/ u bosanskome jeziku. Ne isključujem, doduše, da u dijektima i supstandardu postoje ljudi koji govore "hlopta".

Što se tiče drugih oblika, oni su oduvijek prisutni u bosanskome jeziku, samo za vrijeme standardizacije srpskohrvatskog/hrvatskosrpskoga jezika nisu bili preporučeni u standardu, već su vrijedili za regionalizme ili arhaizme. Zbog toga su se oblici poput "lahko, mehko, mahmuran, aždaha, vihoriti" mogli naći u govornom jeziku ili dijalektima, ali ne u standardu pa su polahko počeli zastarijevati. Danas su i ti oblici standradni, držim s pravom. Ne zbog stvaranja "vještačkih" razlika u odnosu na srpski ili hrvatski standard, već zbog činjenice da oblicima koji su ukorijenjeni u govoru treba dati šansu da se etabliraju i u standardu. Naravno, uz oblike "lako, meko, mamuran" itd. Na drugu stranu ne treba smetnuti s uma da (uglavnom) Bošnjaci u svojim govorima na vrhuncu sh/hs standardizacije uglavnom nisu govorili "duvan, duvati, jendek, proja" itd. Dakle, neka fonema /h/ tamo gdje je uvijek bio i gdje ga ima u svim ostalim slavenskim jezicima.

Ja sam također za standarizaciju oblika: "želila, volila, ovde, nedelja, dole" uz "željela, voljela, ovdje, nedjelja, dolje" jer su jako prisutni u govoru, čak i u službenim situacijama.

Da, mnogi povezuju "h" s turskim ili arapskim (laici), ali ono je u biti iz ruskog, ako se ne varam došlo. U ruskom je legko, ali se izgovara "g" kao "h", što nema objašnjenje u ruskoj gramatici kako je do toga došlo. I u češkom je ista stvar, ima "h" u tim riječima. Dakle, čisti slavenizam (ako postoji ta riječ uopće).

Po meni treba oba ostaviti, ja sam odrasla u pretežito bošnjačkom gradu i uvijek sam govorila "kuvati, iljada, ercegovina, kruv, duvati, nedelja" jer mi je nekako lakše, šta je daleko od standarda, ali moji, koji ne pripadaju B skupini i prije i dan danas govore "kruh, kuhati, duhan, aždaha"...

plain vanilla wrote:

metastasio wrote:
Ja sam također za standarizaciju oblika: "želila, volila, ovde, nedelja, dole" uz "željela, voljela, ovdje, nedjelja, dolje" jer su jako prisutni u govoru, čak i u službenim situacijama.

Onda treba standardizovati i htjeo, bijo, ce mo, neznam i sl.

Bijo, ce mo i neznam, su stvar pravopisa, a ne gramatike. Pravopis treba dovesti u red, definitivno, mi imamo toliko pravopisa i oni to toliko mijenjaju da ja više ne znam kojem da vjerujem. Kako god napišem, neki to pobija, neki dozvoljava, ali imaju neka opća pravila oko kojih se svi slažu, kao što je bio, ćemo, ne znam. Želila i volila je više hercegovački. Ovde i nedelja je više opet na teritoriji RS-a, mada i ja u Sa to koristim zbog jezičke ekonomije i da ne lomim jezik oko "j".

Mada pitanje stoji je li sve kako ljudi pričaju treba biti standardizirano? Zamislite u Hrvatskoj da standardiziraju i kajkavski i čakavski i štokavski pa imate tri standarda i onaj iz Slavonije onog iz Dubrovnika ne bi razumio kolike razlike u narječjima imaju, ko bi to sve popamtio.

Ma ja ba, to smo mi
Lakse je standardizirati nepismenost, nego opismeniti one za koje se ocekuje da budu pismeni. Koliko sam samo puta cula (kada visokOObrazovanom covjeku ukazes na gresku) : "Pa ja sam zavrsio pravo, ne knjizevnost!", kao da se covjek opismenjava na fakultetu, a ne u osnovnoj skoli.