Penzija iz doba Jugoslavije i pocetkom 90ih / ratnih doba

[hrle1976]

Ona ima po danskom zakonu penziju koja se najmanje sastoji od jednog a najvise od tri.

Ima drzavnu tj gradjansku nakoju ima svak pravo i bez jednog dana rada. Ima onda na bazi radnog staza gdje su poslodavac i ona uplacivali itd. tj zaradjena penzija i treci fond je evt. penziono osiguranje ili vlastita penziona ustedjevina.

No gospodju zanima njenih 14 godina rada u Jugoslaviji te 2 godine tokom rata. Isto tako njenog supruga radni staz koji broji 17 godina u Jugoslaviji. I evt. da li su njena djeca, 3 koji su ostali bez oca u godinama 11, 13 i 16 te do 25 bili redovno upisani na solovanju u Danskoj.

Neko tvrdi da djeca imaju pravo da predaju zahtjev i da naknadno dobiju isplatu? Neko tvrdi da moze da ona manjak godina u bih nadopuni dokazom o radu u danskoj?

Uslovi koji se odnose na umrlog osiguranika, odnosno korisnika prava - opšti uslovi
Pravo na porodičnu penziju mogu ostvariti članovi porodice:
- umrlog osiguranika koji je navršio najmanje pet godina staža osiguranja ili najmanje deset godina penzijskog staža ili je ispunio uslove za starosnu ili invalidsku penziju.
- umrlog korisnika starosne ili invalidske penzije.
Ukoliko je smrt osiguranika nastala kao posledica povrede na radu ili profesionalne bolesti, članovi porodice stiču pravo na porodičnu penziju, bez obzira na dužinu penzijskog staža.

- Dijete stiče pravo na porodičnu penziju i ona mu pripada do navršenih 19 godina života. Poslije navršenih 19 godina života dijete stiče pravo na porodičnu penziju i ona mu pripada do završetka školovanja, najkasnije do navršenih 24 godine života, ukoliko pohađa fakultet. Izuzetno, ukoliko dijete pohađa fakultet čije je trajanje duže od četiri godine, porodična penzija mu pripada do navršenih 25 godina života.
- Ukoliko se dijete za vrijeme korišćenja porodične penzije zaposli, neće se obustavljati isplata porodične penzije.
- Dijete stiče pravo na porodičnu penziju i ona mu pripada dok traje nesposobnost za samostalan život i rad.

Porodična penzija se određuje od starosne ili invalidske penzije koja bi osiguraniku pripadala u času smti, odnosno od penzije koja je korisniku pripadala u času smti, u procentu koji se utvrđuje prema broju članova porodice, koji imaju pravo na tu penziju, i to: za jednog člana 70%, za dva člana 80%, za tri člana 90% i za četiri člana 100%.

Nek pronadju advokata, skupe papire i predaju zahtjev za retrospektivnu isplatu. Za 60 dana trebalo bi sve biti rijeseno.

[Danguba]

MOZE.

Niko Lozancic

aha...

[ilkbahar]

Al' ga zakomplikovaste.

Uzmite da je ta zena izbjeglica u nekim godinama i da nije uspjela savladati sve sto je potrebno za integraciju i da nije nikako radila u Danskoj. Sa godinama stekla je pravo na staracku penziju. Znaci, nije zaradjena penzija. U tom slucaju nema pravo na penziju iz BiH jer kod nas bez radnog staza(min. 20 god) nema penzije.

Nije bas tako kako pises. Moj otac je dobio penziju na osnovu 18 godina staza u SFRJ, mati isto, te jos njihovi raskidi radnih ugovora nisu bili rat vec emigracija. Pravilo o 20 godina nije vazece za ljude koji zive u inostranstvu, a imaju u BiH na racunu staz iz doba Jugoslavije. Drugacije receno, postoji mogucnost dopune manjka staza jednim obicnim "trikom", dokaz da imas vise godina radnog staza u inostranstvu nego sto nedostaje na papiru po novom zakonu u BiH. Jer u suprotom zakon o 20 godina minimalnog radnog staza se kosi sa okolnostima raskida radnih ugovora tokom 1992 godine.

Za vrijeme Jugoslavije gdje je vecina starije generacija stekla radni staz, nije bilo minimalca, vec je vecina penzije se zasnivala na broju godina (radnog staza). Neko sa 20 godina radnog staza u istoj firmi je imao duplo manju penziju od nekoga sa 40 godina.

Nikad se visina penzije nije racunala na osvnu godina nego na osnovu uplacenih doprinosa. Sto ja plata veca, to je i uplata doprinosa veca. S tim da je logicno da ako je neko radio 40 godina ima vecu penziju jer je uplaceno vise doprinosa u toku duzeg vremenskog prdioda nego kod onog koje radio 20 godina. logika

[hrle1976]

Al' ga zakomplikovaste.

Uzmite da je ta zena izbjeglica u nekim godinama i da nije uspjela savladati sve sto je potrebno za integraciju i da nije nikako radila u Danskoj. Sa godinama stekla je pravo na staracku penziju. Znaci, nije zaradjena penzija. U tom slucaju nema pravo na penziju iz BiH jer kod nas bez radnog staza(min. 20 god) nema penzije.

Nije bas tako kako pises. Moj otac je dobio penziju na osnovu 18 godina staza u SFRJ, mati isto, te jos njihovi raskidi radnih ugovora nisu bili rat vec emigracija. Pravilo o 20 godina nije vazece za ljude koji zive u inostranstvu, a imaju u BiH na racunu staz iz doba Jugoslavije. Drugacije receno, postoji mogucnost dopune manjka staza jednim obicnim "trikom", dokaz da imas vise godina radnog staza u inostranstvu nego sto nedostaje na papiru po novom zakonu u BiH. Jer u suprotom zakon o 20 godina minimalnog radnog staza se kosi sa okolnostima raskida radnih ugovora tokom 1992 godine.

Za vrijeme Jugoslavije gdje je vecina starije generacija stekla radni staz, nije bilo minimalca, vec je vecina penzije se zasnivala na broju godina (radnog staza). Neko sa 20 godina radnog staza u istoj firmi je imao duplo manju penziju od nekoga sa 40 godina.

Nikad se visina penzije nije racunala na osvnu godina nego na osnovu uplacenih doprinosa. Sto ja plata veca, to je i uplata doprinosa veca. S tim da je logicno da ako je neko radio 40 godina ima vecu penziju jer je uplaceno vise doprinosa u toku duzeg vremenskog prdioda nego kod onog koje radio 20 godina. logika

Cilj mog posta su bile godine staza a ne o iznosu isplate na racun godina odnosno doprinosa. Opet ponavljam k'o papagaj, pravilo od 20 godina ne moze nikako imatu utjecaja na ljude, ciji radni ugovori su raskinuti ratnim stanjem. Pravilo od 20 godina uopste nema nikakve logike za ratne iseljenike, jer to uopste nije prirodno izvodljivo za individualce, koji su zbog rata prinudjeni bili napustiti posao, odnosno rad je zbog rata prekinut sa obe strane, a nato jos su primorani bili se iseliti iz drzave.

Ako BiH primjenjuje zakon od 20 godina onda je to sistematsko izbacivanje ljudi iz reda za penziju, jer tim potezom odnono granicom od 20 godina su izbacili sve one koju su BiH napustili u 30 i ranim 40 godinama starosti. Znaci od 1950 generaciju pa nadalje.

Moj post u dnu se odnosi na nekoga sa 20 i nekoga sa 40 godina radnog staza u istoj firmi na istoj funkciji. Tako da u tom primjeru, igra razliga u isplati godine a ne doprinos, jer su plate bile u 99 % slucajeva iste, a time i doprinosi su bili regulisani unaprijed.

[Zviz]

Dobro. Gospodja se zahvaljuje. Znaci po pitanju djece moguce je traziti izostalu nadoknadu. A navodno njen staz je propao kao da nikad nije ni radila za vrijeme jugoslavije/bih. Bezobrazluk.

[ilkbahar]

Al' ga zakomplikovaste.

Uzmite da je ta zena izbjeglica u nekim godinama i da nije uspjela savladati sve sto je potrebno za integraciju i da nije nikako radila u Danskoj. Sa godinama stekla je pravo na staracku penziju. Znaci, nije zaradjena penzija. U tom slucaju nema pravo na penziju iz BiH jer kod nas bez radnog staza(min. 20 god) nema penzije.

Nije bas tako kako pises. Moj otac je dobio penziju na osnovu 18 godina staza u SFRJ, mati isto, te jos njihovi raskidi radnih ugovora nisu bili rat vec emigracija. Pravilo o 20 godina nije vazece za ljude koji zive u inostranstvu, a imaju u BiH na racunu staz iz doba Jugoslavije. Drugacije receno, postoji mogucnost dopune manjka staza jednim obicnim "trikom", dokaz da imas vise godina radnog staza u inostranstvu nego sto nedostaje na papiru po novom zakonu u BiH. Jer u suprotom zakon o 20 godina minimalnog radnog staza se kosi sa okolnostima raskida radnih ugovora tokom 1992 godine.

Za vrijeme Jugoslavije gdje je vecina starije generacija stekla radni staz, nije bilo minimalca, vec je vecina penzije se zasnivala na broju godina (radnog staza). Neko sa 20 godina radnog staza u istoj firmi je imao duplo manju penziju od nekoga sa 40 godina.

Nikad se visina penzije nije racunala na osvnu godina nego na osnovu uplacenih doprinosa. Sto ja plata veca, to je i uplata doprinosa veca. S tim da je logicno da ako je neko radio 40 godina ima vecu penziju jer je uplaceno vise doprinosa u toku duzeg vremenskog prdioda nego kod onog koje radio 20 godina. logika

Cilj mog posta su bile godine staza a ne o iznosu isplate na racun godina odnosno doprinosa. Opet ponavljam k'o papagaj, pravilo od 20 godina ne moze nikako imatu utjecaja na ljude, ciji radni ugovori su raskinuti ratnim stanjem. Pravilo od 20 godina uopste nema nikakve logike za ratne iseljenike, jer to uopste nije prirodno izvodljivo za individualce, koji su zbog rata prinudjeni bili napustiti posao, odnosno rad je zbog rata prekinut sa obe strane, a nato jos su primorani bili se iseliti iz drzave.

Ako BiH primjenjuje zakon od 20 godina onda je to sistematsko izbacivanje ljudi iz reda za penziju, jer tim potezom odnono granicom od 20 godina su izbacili sve one koju su BiH napustili u 30 i ranim 40 godinama starosti. Znaci od 1950 generaciju pa nadalje.

Moj post u dnu se odnosi na nekoga sa 20 i nekoga sa 40 godina radnog staza u istoj firmi na istoj funkciji. Tako da u tom primjeru, igra razliga u isplati godine a ne doprinos, jer su plate bile u 99 % slucajeva iste, a time i doprinosi su bili regulisani unaprijed.

Zakon je zakon i po njemu referenti donose rjesenje o pravu na penziju, niko ne kaze da je on idealan , pored toga treba imati na umu da je zakon o PIO jednim velikim dijelom preuzet iz bivse jugoslavie jedino je izmjenjen uslov godina starosti za zene cini mi se. Cijeli penzijski fond se zasniva na generacijskoj solidarnosti i niko nije mogao jos onda predvidjeti da ce biti rata i da ce mnogi otici iz BiH. Isto tako i ljudi koji su ostali u BiH cijeli rat ali su ostali u toku agresije bez posla, pa poslije agresije su im firme i fabrike privatizovane a oni ostali bez uslova za penziju imaju isti ovaj problem. Jedina pogiodnost za njih sto oni kao drzavljanih BiH sa prebivalistem u BiH imaju pravo dokupa staza od strane Biroa za zaposljavanje i to ako im do uslova nedostaje maksimalno tri godine radnog staža. To biro dokupljuje.
Pored toga postoji institut i dobrovoljnog osiguranja, pa oni kojima nedostaje nekoliko godina do uslova, mogu sami da sebi uplacuju dobrovoljno osiguranje.
Sve u svemu PIO finkcionise kao i svako drugo osiguravajuce drust vo, osiguranik se obavezuje da ce mjesecno uplacivati odredjeni novcani iznos, a osiguravac se obavezuje da ce nakon sto osiguranik ispuni za to uslov, isplatiti mu ugovorenu sumu novca. Ako se u medjuvremenu desi nesto zbog cega njihov odnos bude "narusen", odnosno sprijeci osiguranika da stekne taj uslov za dobivanje ugovorene sume novca, pisi propalo. Na tom principu funkcionisu sva osiguravajuca drustva i na taj nacin zaradjuju. I ne razumijem sta se onda iscudzavate? Htjeli ste kapitalizam dobili ste ga. Sad gledajte kud sunce hoda!

[hrle1976]

Meni poznato, u Jugoslaviji nije bilo minimuma. Koliko znam u Srbiji je minimum 15 godina radnog staza. Sve u svemu postavljanje granice na 20 godina dovodi do pitanja, jel smisljeno iz razloga koji sam vec ranije opisao. Generacija 1933 do 1950 je mahom do 1992 prevazisla barijeru od tih 20 godina, i ako te barijere tada tj. 1992 nije bilo. Ali mislim na danasnje uslove. Starije generacije tj. rodjene do 1933 su 1992 gotovo svi bili u starackoj penziji. Ljudi su tada doslovice bili tjerani u staracku penziju, a rok je bio 60 godina starosti. Kod zena nesto nizi 55 godina starosti. Jedino putem glasanja odnosno izabranog mandata u nekom kombinatu i sl. je bilo moguce sa npr. 67 godina i dalje biti u radnom odnosu.

[zgiba]

Bosna i Hercegovina i Danska imaju potpisan bilateralni sporazum o socijalnom osiguranju jos od 1979. godine.

To znaci da kada pomenuta gospodja bude ostvarivala penziju u Danskoj trebao bi joj se ubrojiti i staz iz BiH i primace srazmjerni dio penzije iz BiH. Isto bi bilo i da ostvaruje penziju u BiH (uracunavao bi joj se staz iz Danske i primala bi srazmjeran dio penzije).

Dakle uslovi za penziju se gospodji racunaju prema danskim propisima (godine zivota i ukupan staz - danski + jugoslovenski), uslovi koji se traze za starosnu penziju u BiH (65 godina ili 40 godina staza, odnosno minimalno 20 godina staza) se ne odnose na gospodju, jer ne trazi nasu penziju, nego dansku.

[belfy]

...

odavno se ne logovah, pa vidim ovdje svakakvih upisa na moj odgovor. sve sto si rekao je tacno, samo ne znam cemu napadanje u startu da pricam o necemu sto ne poznajem kada sam odgovorio na osnovu postavljenih informacija, ali ajde de. mogao sam i ja napisati knjigu u odgovoru, ali nemam bas volje za takve stvari. nekada sam imao, a onda postao forumas... tebi zahvaljujem sto si objasnio bolje od mene, samo bih volio da nisi poceo na onaj nacin. no, ljudi smo. sretno!

[hrle1976]

Bosna i Hercegovina i Danska imaju potpisan bilateralni sporazum o socijalnom osiguranju jos od 1979. godine.

To znaci da kada pomenuta gospodja bude ostvarivala penziju u Danskoj trebao bi joj se ubrojiti i staz iz BiH i primace srazmjerni dio penzije iz BiH. Isto bi bilo i da ostvaruje penziju u BiH (uracunavao bi joj se staz iz Danske i primala bi srazmjeran dio penzije).

Dakle uslovi za penziju se gospodji racunaju prema danskim propisima (godine zivota i ukupan staz - danski + jugoslovenski), uslovi koji se traze za starosnu penziju u BiH (65 godina ili 40 godina staza, odnosno minimalno 20 godina staza) se ne odnose na gospodju, jer ne trazi nasu penziju, nego dansku.

Bosna nije mogla 1979 da skoli ugovor o socijalnom osiguranju. Jugoslavije vise nema i iskren da budem, nema ni tog ugovora vise.

Druga stvar, kako mislis i na osnovu cega ce Danska uracunati njen radni staz iz BiH? Po kojoj osnovi, ako je suditi prema infomacijama, koje je forumas napisao o danskim penzijama. Danska gradjanska penzija je gradjansko pravo, te nije potreban dokaz o niti jednom radnom danu. Danska radna penzija je nesto sto se zasniva na uplatama od strane poslodavca, znaci opet nesto sto nema veze sa BiH i radnim stazom u BiH, jer sam siguran da suma se uplaciva u neki danski privatni penzioni fond. I treci fond, vlastita usteda, koja se najvjerovatnije uplaciva na neki pezioni racun u banci po zelji svakog individualca. Moji roditelji imaju dvije penzije iz dvije razlicite drzave, i obe penzije se tretiraju kao dva razlicita doprinosa. Gotovo 100% sam ubjedjen da je rijec o istoj situaciji u ovom kontekstu.

BiH sa zakonom od 20 godina zeli jednostavno, da broj ljudi na sistematski nacin izbrise sa radnog staza.

[Zviz]

Bosna i Hercegovina i Danska imaju potpisan bilateralni sporazum o socijalnom osiguranju jos od 1979. godine.

To znaci da kada pomenuta gospodja bude ostvarivala penziju u Danskoj trebao bi joj se ubrojiti i staz iz BiH i primace srazmjerni dio penzije iz BiH. Isto bi bilo i da ostvaruje penziju u BiH (uracunavao bi joj se staz iz Danske i primala bi srazmjeran dio penzije).

Dakle uslovi za penziju se gospodji racunaju prema danskim propisima (godine zivota i ukupan staz - danski + jugoslovenski), uslovi koji se traze za starosnu penziju u BiH (65 godina ili 40 godina staza, odnosno minimalno 20 godina staza) se ne odnose na gospodju, jer ne trazi nasu penziju, nego dansku.

U Danskoj se ide u staracku sa 65 i 67 godina. Ko je rodjen do 1.1. 1959 taj ide sa 65 a ko poslje ide sa 67 odnosno imaju pravo na starcku penziju.

Gradjanska penzija je zagarantovana svakom ko ispunjava sljedece,
Ima legalan boravak u danskoj i zivio je legalno bar tri godine poslje 15 godine starosti.
Puni iznos se isplacuje ako ste boravili u danskoj 40 godina ili 47 po novom zakonu, koji vazi za rodjene ili doseljene poslje sredine 2011 godine. Inace ako niste ispunili godine boravka za puni iznos onda imate pravo na procentualni iznos tj. Boravili ste 25 godina po starom bi bilo 25/40. Ratnim izbjeglicama koje su bile starije od 22 godine u ljeto (mislim od 1.7) 1995 godine se automatski racuna 40 godina boravka i ako mozda nisu napunili do starackih doba.
Doba boravka 40 ili 47 se samo racunaju do dobi starosti 65 ili 67.

Radnikcka penzija se bazira na broju godina radnog staza preko koji je vas poslodavac uplacivao u penzioni fond u bruto iznosu. Na dan isplacivanja placate porez. Sumu mozete poslje raskidanja radnog ugovora prebaciti u penzioni fond po zelji ili traziti isplatu.

Vlastita ustedjevina za penziju moze se napraviti na vise nacina. Klasika je otvorite penzioni racun u vlasitoj banci, pogodite se za termine kad da vrse automatsko skidanje sa vaseg tekuceg ili primo racuna, najmanja suma je 200-300kr (od banke do banke varira) kao uplata kd svaki put zelite uplatiti na taj penzioni racun. Racun moze biti zakljucan do starostne dobi pa tako koji % jos zaraditi od banke ili otvoren i sami mozete podici sumu.

Strane penzije koje je neko zaradio vani mogu samo djelimicno biti prebijene preko gradjanske pod uslovom da su vece od odredjene sume tj. oko 50.000kr godisnja isplata, netto se podrazumjeva. U ovo se uzima i obzir jel puni iznos ili pricentualni kod gradjanske tako da su rijetki slucaji kojima se prebija.

[hellhammer]

Posto nisam uspio pronaci temu koja se zabavlja ovim pitanjem, otvaram temu pa nadam se da ce biti od koristi, bar jednoj gospodji. Naime, gospodja me upitala da li ima mogucnos dobiti penziju za svoj rad i trud za vrijeme Jugoslavije i tokom ratnih dana u BIH. Isto tako ima pitanje za njenog umrlog supruga. Gospodja je imala 14 godina radnog staza za vrijeme Jugoslavije i plus 2 god. i mjesec dana tokom rata odnosno te dvije godine se racunaju od aprila 1992. Njen umrli suprug je za vrijeme SFRJ tj do aprila 1992 napunio 17 godina radnog staza. U oba primjera je rijec o drzavnoj sluzbi, te su sve uplacivali etc. i posjeduje za sve papire inkl. i potvrdu o prestanku rada. Gospodja je drzavljanka i BIH i jedne druge strane odnosno drzave clanice EU. Da li postoji mekanizam odnosno da li ima pravo na penziju za period, i evt. na penziju od umrlog supruga, i ako nema vise boravisnu adresu u BIH? Razlog zasto pita je; u zadnje vrijeme je cula kako su pojedini na neki nacin pridobili boracke penzije, pa cak i neki radne i sl.

Zamolio bi forumase kojima ne lazim da ignorisu to sto se uvijek kosimo sa misljenjima, te ako imaju neko znaje da napisu, jer gospodja ce pratiti temu.

za penziju da bi dobila mora imati minimalni radni staz u jednoj od drzava, ili ukupni radni staz u obje drzave, mnogi dobijaju penzije: boracke, sehidske, invalidske a rade vani, e sad ako ona ostavri pravo na penziju u danskoj po nekoj skracenoj proceduri ili ukupnom radnom stazu u obje drzave, onda ce dobijati penziju iz obje drzave, ev naprimjer u Austriji je minimalna penzije 800 eura(cirka) i fercera ovako, ako u bosni imas 400KM penzije na osnovu radnog staza dole onda ti Austrija doda 600 Eura, ako se preselis u bosnu da zivis ili neku drugu drzavu van Austrije onda ti se penzija umanjiva za neki odredjeni iznos, mnogi Hrvati sad prijavljuju starce penzionere na stalni boravak u Austriji iako nisu nikada radili dana u Austriji ona im je duzna da nadomiri razliku penzije i da im isplati razliku do minimalne Austrijske penzije

[Ima Bosne_Bice Bosne]

Ovo sa djecom stvarno ne znam.

Zamisli nekoga ko je radio 20 god. u Hrvatskoj a 20 god u BiH. Nemoguce da moze u obje drzave podnijeti zahtjev za penziju.

@Danguba, ne dangubi. Moze u obje, i znam za takve slucajeve. Cak mi se cini da se po osnovu radnog staza "odradjenog" u Hrvatskoj moze dobiti i pUtovnica.

[Ima Bosne_Bice Bosne]

Bosna i Hercegovina i Danska imaju potpisan bilateralni sporazum o socijalnom osiguranju jos od 1979. godine.

To znaci da kada pomenuta gospodja bude ostvarivala penziju u Danskoj trebao bi joj se ubrojiti i staz iz BiH i primace srazmjerni dio penzije iz BiH. Isto bi bilo i da ostvaruje penziju u BiH (uracunavao bi joj se staz iz Danske i primala bi srazmjeran dio penzije).

Dakle uslovi za penziju se gospodji racunaju prema danskim propisima (godine zivota i ukupan staz - danski + jugoslovenski), uslovi koji se traze za starosnu penziju u BiH (65 godina ili 40 godina staza, odnosno minimalno 20 godina staza) se ne odnose na gospodju, jer ne trazi nasu penziju, nego dansku.

Bosna nije mogla 1979 da skoli ugovor o socijalnom osiguranju. Jugoslavije vise nema i iskren da budem, nema ni tog ugovora vise.

Druga stvar, kako mislis i na osnovu cega ce Danska uracunati njen radni staz iz BiH? Po kojoj osnovi, ako je suditi prema infomacijama, koje je forumas napisao o danskim penzijama. Danska gradjanska penzija je gradjansko pravo, te nije potreban dokaz o niti jednom radnom danu. Danska radna penzija je nesto sto se zasniva na uplatama od strane poslodavca, znaci opet nesto sto nema veze sa BiH i radnim stazom u BiH, jer sam siguran da suma se uplaciva u neki danski privatni penzioni fond. I treci fond, vlastita usteda, koja se najvjerovatnije uplaciva na neki pezioni racun u banci po zelji svakog individualca. Moji roditelji imaju dvije penzije iz dvije razlicite drzave, i obe penzije se tretiraju kao dva razlicita doprinosa. Gotovo 100% sam ubjedjen da je rijec o istoj situaciji u ovom kontekstu.

BiH sa zakonom od 20 godina zeli jednostavno, da broj ljudi na sistematski nacin izbrise sa radnog staza.

Gore boldirano. Po tebi znaci da nijedan ugovor koji je Jugoslavija potpisala vise ne vazi.

Pa sto podjelise bivse republike onaj vanjski dug Jugoslavije da ga otplacuju!!!

Znaci, ni Osimski sporazum vise ne vrijedi pa Italija moze traziti od Hrvatske nazad dio Istre, itd, itd.

Medjunarodni sporzumi bi trebali da se postuju i u slucajevima kao sto je raspad neke drzave, ali ima i slucajeva da ih poneke drzave nisu ispostovale.

[Zviz]

Mjesas u jednu ruku kruske i jabuke. Rad u BIH ili Jugoslaviji nema nikakvog uticaja na dansku penziju, jer radni staz u danskoj kao mjere uopste ne postoji. Radio jedan ili ni jedan dan u zivotu imas zagarantovanu staracku penziju koja se ovdje zove gradjanska penzija. Ako radis i uplacujes izmedju 12 i 18% odnosno tvoj poslodavac to je samo extra na kraju ali nije oblikatorno, jer je dogovor izmedju poslodavca i radnika, samo u javnom sektoru uplacuju bez pitanja ili nekog dogovora tj najveci procenat. Licna penziona usteda je licni izbor. Mozda u BiH broj godina rada u Danskoj moze igrati neku ulogu, u Danskoj iz BiH ili Jugoslavije ne.

[hellhammer]

Mjesas u jednu ruku kruske i jabuke. Rad u BIH ili Jugoslaviji nema nikakvog uticaja na dansku penziju, jer radni staz u danskoj kao mjere uopste ne postoji. Radio jedan ili ni jedan dan u zivotu imas zagarantovanu staracku penziju koja se ovdje zove gradjanska penzija. Ako radis i uplacujes izmedju 12 i 18% odnosno tvoj poslodavac to je samo extra na kraju ali nije oblikatorno, jer je dogovor izmedju poslodavca i radnika, samo u javnom sektoru uplacuju bez pitanja ili nekog dogovora tj najveci procenat. Licna penziona usteda je licni izbor. Mozda u BiH broj godina rada u Danskoj moze igrati neku ulogu, u Danskoj iz BiH ili Jugoslavije ne.

kada steknes pravo na penziju u nekoj od zemalja, drugoj zemlji samo dostavis papire o sticanju prava na penziju i iz druge zemlje ces dobiti penziju srazmjerno godinama staza, znam dosti ljudi u bosni koji primaju iz srbije i bosne penzije, jedan tu poznanik prima penziju iz tri izvora, srbija, bosna i austrija

[Zviz]

U Danskoj mozes samo u primjeru Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Srbije traziti preko danskog ureda za strane penzije ako je rijec o familijarnoj penziji tj. ako ti zakonom u tim drzavama pripada dio penzije iz umrlog. Inace za sve ostalo se moras sam pobrinuti. Drzava se nece mjesati. Bar ne ako nije rijec o astronomskim ciframa jer ona i nasoj poreznoj upravi drzavnom budzetu poguzi stolica

[zgiba]

Bosna i Hercegovina je kao jedna od sukcesora SFRJ preuzela mnoge bilateralne sporazume koje je potpisala SFRJ (pa cak i Kraljevina Jugoslavija).
Evo spisak drzava sa kojim BiH ima potpisane sporazume http://www.arz.gov.ba/files/akti/sporaz ... 0bs-hr.pdf, kao i tekst sporazuma sa Kraljevinom Danskom http://www.zso.gov.rs/doc/m-ug/Danska.pdf, pa neka gospodja procita sporazum i u istom "pronadje" svoju situaciju.

[Zviz]

Bosna i Hercegovina je kao jedna od sukcesora SFRJ preuzela mnoge bilateralne sporazume koje je potpisala SFRJ (pa cak i Kraljevina Jugoslavija).
Evo spisak drzava sa kojim BiH ima potpisane sporazume http://www.arz.gov.ba/files/akti/sporaz ... 0bs-hr.pdf, kao i tekst sporazuma sa Kraljevinom Danskom http://www.zso.gov.rs/doc/m-ug/Danska.pdf, pa neka gospodja procita sporazum i u istom "pronadje" svoju situaciju.

Bosna spada u drzave konvencije, te se samo odnosi na familijarnu penziju odnosno nasljednu. Za staracku u bih tj vlastitu osoba mora sama u BiH popuniti sve i predati. Hoce li bih uvazavati neki radni odnos koju je osoba stekla u Danskoj, to je licno u rukama vlasti BiH.

Radni staz iz bIH nepije vode u Danskoj, jer staracka penzija se zasniva na broju godina boravka u Danskoj a ne rada u Danskoj ili bilo gdje drugo. A uplacivanje preko poslodavca je medjusobni dogovor i ide u privatni fond koji nema nista sa drzavnom / gradjanskom penziom.

Ne kontam sta tu nije jasno.

[biscanka2]

[quote="Zviz"]Dobro. Gospodja se zahvaljuje. Znaci po pitanju djece moguce je traziti izostalu nadoknadu. A navodno njen staz je propao kao da nikad nije ni radila za vrijeme jugoslavije/bih. Bezobrazluk.[/quote

Njen staz nije i nemoze propasti, samo mora obuti cipele dokumentacij u torbu i svoje pravo traziti.
Iz uzeg kruga ( Njemacka ) poznate su mi 4 osobe koje su usle u starosnu njemacku penziju.
U BiH su uz prilozenu dokumentaciju podnijeli zahtjev i dobili i BiH penziju.
Dvije osobe su imale nekih pet godina radnog staza u BiH I dobili, prvi slucaj 38 KM, drugi slucaj oko 50 KM nase penzije.
Ljudi su se u Njemackoj odjavili - zive u BiH ali uz nasu penziju imaju pravo na bolesnicko osiguranje koje u momentu kad se ovamo odjave, gube. Nije im do penzije nego do osiguranja (penziju uvjek za nesto doniraju - najvise slabije stojecim studentima).
Druge dvije osobe ( od ovih cetvoro ) su u BiH imale preko deset godina radnog staza i isto su i BiH penziju dobili.
Sve cetri osobe su iz razlicitih gradova ( kantona ) i svugdje im je u obzir uzimat kompletan radni staz kao osnova ( iz koje se stice pravo za penziju) a penzija im je racunata samo na one radne godine koje je u BiH imao-la.
Posto gospodja u Danskoj i BiH, radnog staza ima kad se to sabere znaci ima osnovu -ostvarila je pravo na BiH starosnu penziju
(naravno na godine radnog staza uBiH).
I nema sta kriti sve je to zakonski i legalno .

[Zviz]

Kad pises u BiH jel mislis samo na staz radni od aprila 1992 ili racunas i na staz iz doba Jugoslavije tj do aprila 1992?

[biscanka2]

Kad pises u BiH jel mislis samo na staz radni od aprila 1992 ili racunas i na staz iz doba Jugoslavije tj do aprila 1992?

Ma jok bolan - kompletan radni staz ( i iz doba Jugoslavije).
Tri od (za primjer) navedenih osoba su u Njemacku sedamdesetih godina dosli - znaci za vrijeme Jugoslavije tamo radili,
za vrijeme Jugoslavije u Njemacku dosli.

[biscanka2]

Kako nam ti rece zenska ima oko 20 godina radnog staza u BiH ( podrazumijeva se za vrijeme Jugoslavije kao i za vrijeme rata) .
U Danskoj 17 godina. Kad to zbrojis znaci oko 37 godina sto znaci ispunila je osnovu za BiH staracku penziju koja ce
joj se obracunati na tih oko 20 godina koje je kod nas radila (znaci oko 20godina) .
Od danskog penzijskog osiguranja mora dostaviti ili ponijeti pismeni dokaz o tom sedamnaestogodisnjem radnom stazu u Danskoj.

[Zviz]

Kako nam ti rece zenska ima oko 20 godina radnog staza u BiH ( podrazumijeva se za vrijeme Jugoslavije kao i za vrijeme rata) .
U Danskoj 17 godina. Kad to zbrojis znaci oko 37 godina sto znaci ispunila je osnovu za BiH staracku penziju koja ce
joj se obracunati na tih oko 20 godina koje je kod nas radila (znaci oko 20godina) .
Od danskog penzijskog osiguranja mora dostaviti ili ponijeti pismeni dokaz o tom sedamnaestogodisnjem radnom stazu u Danskoj.

16 godina ili 18 pod uslovom da 2 godine od 1992 do 1994 se racuna duplo, no kako neki pisu to samo vazi za borce.

[ilkbahar]

Kako nam ti rece zenska ima oko 20 godina radnog staza u BiH ( podrazumijeva se za vrijeme Jugoslavije kao i za vrijeme rata) .
U Danskoj 17 godina. Kad to zbrojis znaci oko 37 godina sto znaci ispunila je osnovu za BiH staracku penziju koja ce
joj se obracunati na tih oko 20 godina koje je kod nas radila (znaci oko 20godina) .
Od danskog penzijskog osiguranja mora dostaviti ili ponijeti pismeni dokaz o tom sedamnaestogodisnjem radnom stazu u Danskoj.

16 godina ili 18 pod uslovom da 2 godine od 1992 do 1994 se racuna duplo, no kako neki pisu to samo vazi za borce.

Islljucivo se borcima.racuna.dupli staz, tj samo onim ljudima.koji su bili i armiji bih ili hvo.