NEPOZNATE RIJEČI

[vjesticanametli]

Kostovnik kod susjeda ......nisu normalni

[spreca]

Te tzv nepoznate rijeci modernijeg porijekla su u pravilu izvedenice iz rijeci engleskog jezika koje su nam proturili nasi vrli diplomati, da se predstave "kao nacitanim",Meni su atraktivniji i privlacniji turcizmi ili germanizmi,u smislu pravilnog razumjevanja istih.

Ejs?!

Ejs je rijec(ako se takvo sto uopce moze klasificirati ) koja znaci otprilike nesto kao"zaista" "doista" "stvarno", obicno se koristi u sarkasticnom izricaju kao znak pitanja ili potvrde neceg ociglednog.

jok......to ti je nesto kao ......ma daj ba netrazim ja samo objasnjavam :mrgreen:ili ...ma nemoj mi reci

[sadmire]

Ejs mi vise zvuci kao skraceno od eh sad, samo sto je neko ubacio ono j da bude zvucnije kao ironija i cudjenje...

[berenice]

Mene je dugo iritiralo ono HELENEJS... Ne znam, mozda je do mene, ali ja to nikad prije nisam cula i onda su odjednom svi poceli to da govore. Iz konteksta sam skontala da to znaci nesto kao "bilo kako bilo" ili slicno, ali ja se dan danas ne usudjujem to izgovoriti. I hejt dis wrd.

hele nejse ili ele nejse ti je nesto kao nije vazno...hele nejse idemo dalje .......ovo je veoma stara rijec

"Hele nejs", "ele nejse", "nejse" je turcizam (pravilnije je reci orijentalizam) i vijekovima se koristi na ovim prostorima. Nase nane, bake, djedovi su to culi do svojih. Nastalo je od turskog "neyse" sto znaci "nema veze" ili "nije vazno". Nije to odjednom pocelo da se govori, kao ni "duvar", "karpuza", "jogurt", "jorgan", "kasika", "carapa", itd. (sve orijentalizmi). Neke su zastarile u nasem jeziku i mogu se cuti na selima i od starijih ljudi cesto, dok mnoge od tih rijeci koje su usle u nas jezik kao "nejse" i dan danas koristimo svi. Smeta mi kada cujem da se neko razbacuje rijecnikom, a isto moze da kaze rijecima koje svi razumiju. To radi valjda da bi dokazao da je nacitan, obrazovan, sta li? Pa cesto cujem "kontent" umjesto "sadrzaj". Smeta mi "lajk", "smajli", "votanje", "sublimiranje" "iskomuniciranje" "patron" "soson" "tebra" "tuknuti" "kum" (upotrijebljen na nakaradan nacin), itd.

Moze biti da se vijekovima koristi u nasem narodu, ali ja je do prije par godina nikad cula nisam - a za karpuzu znam, kao i za ostalo navedeno. Sigurna sam da se prije nije govorila tako masovno i cesto. Barem ne kod raje mladje od 50 godina.

[spreca]

jok......to ti je nesto kao ......ma daj ba netrazim ja samo objasnjavam

Rjecca ne se pise odvojeno od glagola, npr: Spreca ne lopata snijeg .Mada, napravilnije bi bilo Spreca lopata snijeg.

[muha_sa]

spreca plazi jezik--alaselamet

[berenice]

Mrzim i ejs

[spreca]

spreca plazi jezik--alaselamet

lajkaj

[spreca]

Mrzim i ejs

ejss

[muha_sa]

Mrzim i ejs

a eki

[drag_gost]

"Hele nejs", "ele nejse", "nejse" je turcizam (pravilnije je reci orijentalizam) i vijekovima se koristi na ovim prostorima. Nase nane, bake, djedovi su to culi do svojih. Nastalo je od turskog "neyse" sto znaci "nema veze" ili "nije vazno". Nije to odjednom pocelo da se govori, kao ni "duvar", "karpuza", "jogurt", "jorgan", "kasika", "carapa", itd. (sve orijentalizmi). Neke su zastarile u nasem jeziku i mogu se cuti na selima i od starijih ljudi cesto, dok mnoge od tih rijeci koje su usle u nas jezik kao "nejse" i dan danas koristimo svi. Smeta mi kada cujem da se neko razbacuje rijecnikom, a isto moze da kaze rijecima koje svi razumiju. To radi valjda da bi dokazao da je nacitan, obrazovan, sta li? Pa cesto cujem "kontent" umjesto "sadrzaj". Smeta mi "lajk", "smajli", "votanje", "sublimiranje" "iskomuniciranje" "patron" "soson" "tebra" "tuknuti" "kum" (upotrijebljen na nakaradan nacin), itd.

Moze biti da se vijekovima koristi u nasem narodu, ali ja je do prije par godina nikad cula nisam - a za karpuzu znam, kao i za ostalo navedeno. Sigurna sam da se prije nije govorila tako masovno i cesto. Barem ne kod raje mladje od 50 godina.

Koristila se i cesce nego danas. Pogotovo na carsiji i pogotovo prije 50 godina. Vjeruj profesoru turskog jezika, ako ne vjerujes sebi.

Ja ne volim frazu: "Morat' cu se pardonisati". "Morat' cu se temporarno pardonisati iz socijalizacije u Vašem društvu, naime nužda mi je da odem do kupatila."
Mrš! Idi bolan seri, sta pravis hegela od sranja!

[muha_sa]

spreca plazi jezik--alaselamet

Sta se ibretis?

vala bas--spreca je poznati plazojezikas

[gagy06]

Moze biti da se vijekovima koristi u nasem narodu, ali ja je do prije par godina nikad cula nisam - a za karpuzu znam, kao i za ostalo navedeno. Sigurna sam da se prije nije govorila tako masovno i cesto. Barem ne kod raje mladje od 50 godina.

U Mostaru je vazda karpuza bila.

[muha_sa]

Moze biti da se vijekovima koristi u nasem narodu, ali ja je do prije par godina nikad cula nisam - a za karpuzu znam, kao i za ostalo navedeno. Sigurna sam da se prije nije govorila tako masovno i cesto. Barem ne kod raje mladje od 50 godina.

U Mostaru je vazda karpuza bila.

bogme je i u Sarajevu bila karpuza--al vise nije IN

[TheMule]

-koncenzus je kad se ne slazu svi, ali odluce da pristanu na neku odluku da bi podrzali brzo rjesavanje problema.

Meni su strane rijeci "Individua" i "vjeronauk". Vec sam piso o ovom jednom. Nikad cuo za ove rijeci prije 10tak godina.

Koncenzus je kad se svi slažu.
Npr.
Odluka je donesena jednoglasno (konsenzusom).

Samo djelimicno tacno, kao sto sam gore napiso.

Ako imas 15 ljudi, i 12 ih je "za", a 3 "protiv", onda moze doci do problema, zavisno od toga kako funkcionise ta grupa. Onda se mogu koristiti razni mehanizmi (npr. pritisak, pregovori, ili jednostavno dobra volja onih koji su protiv) da i ta trojica glasaju "za", iako se licno protive toj odluci, tako da bi projekat glatko funkciniso. Ovo je vrlo vazno u grupama gdje ovi sto su "protiv" imaju vaznu ulogu u projektu, tako da ako se odluka progura kroz neki zakon vecine, oni bi mogli kociti projekat ili bi mogli biti neefikasni. Zato je potrebno da se dobije njihova podrska za dalji napredak.

Ako je svih 15 glasalo "za" odjednom, onda je to samo jednoglasna odluka, a ne koncenzus. Mislim da je najbliza nasa fraza za to "postignut dogovor" ili "uz suglasnost".

[JThomas]

bukvalno, konsenzus = saglasnost, sporazum. no u pravnom i administrativnom smislu konsenzus znači jednoglasno.

[direstraits0078]

U smislu u kojem se upotrebljava, nema sumnje da znači jednoglasje.
Sinonim za concensus je unanimity. Ako se dvoumite, konsultujte uvijek jezik iz kojeg je riječ došla u naš jezik. U ovom slučaju je to Engleski jezik, kao i u većini slučajeva danas. A originalno riječi u Engleski dolaze mnogo lakše nego u naš jezik, jer u Engleskom nema jahića i halilovića koji paze da ne bi neTko neštA u novinama, na teLEviziji.

Google Merriam Webster, tamo nema jezičkih jahaĆa.