Forum Klix.ba

Ajatolah_ wrote:

Toto wrote:pocela sezona pa otkupljivaci facaju zalet ... neki vec dogurali do 3.5km
vakat vise da malinari burzu naprave

I šta onda radi neki malinar kojem su rodile kad je cijena bila preniska? Može biti glupo pitanje, al' duduk sam totalni u tom polju, a zanima me malinarenje.

ako te zanima samo malinarstvo a duduk si za trgovinu/komercijalu zaposli komercijalistu i nek on trguje za tebe .. komercijalista ce znati formirati povoknu cijenu ..
ako nemas kila za komercijaliste posadi jos 7-8 hektara malina da imas od cega placat komercijalistu i agronoma ..
komercijalista i agronom ce upariti tehno-ekonomiku i u pfenig ce ti sracunati troskove proizvodnje, transprta itd, te minimalnu cijeu koja bi ti bila rentalbilna .. sve preko toga je extra sicar i tebi i njemu

ako nemas hektara za kila: onda se udruzi sa komsijskim malinarima.. pa kad nafacate dovoljno kila: napravite zadrugu, jal kakvo dioicarstko drustvo i jopet zaposlite trgovca i agronoma..
kad to uradite onda nafacajte sto vise slicnih zadruga i onda zajedno organizujte burzu malinara .. ne moras ti nista znati o burzama .. to ce znati komercijalisti koje zaposljavate ...

ako si tabijasus i mislis da znas sve sam: onda ko te jebe .. ha ja .. skici i vrisci dok te hladnjacari ne prikolju ...

mirsek wrote:

undefined007 wrote:Hladnjačari su najveći problem, a ako proizvođači nisu ujedinjeni u zadruge mogu ih kako hoće sa cijenama.

Kako uzgajivaci odredjuju da li je otkupna cijena te godine postena ??

u svakoj proizvodnji pa i onoj poljoprivrednoj postoje normativi.. tacno se zna: koliko kosta sadnica, kolac i zica za plantazni uzgoj, kolika je satnica traktoriste, koliko se puta ore u sezoni, koliko nafte traktor potrosi po dulumu, tacno se znaju normativi zatite od bolesti, troskovi navodnjavanja, zanju se amortizacije, znaju se troskovi rada itd.. sve to fino ljuljnes na papir i lilaj kalkulaciju

nema postene i nepostene cijene .. postoji samo cijena koja donosi ili ne donosi profit ..

Toto wrote:

mirsek wrote:

undefined007 wrote:Hladnjačari su najveći problem, a ako proizvođači nisu ujedinjeni u zadruge mogu ih kako hoće sa cijenama.

Kako uzgajivaci odredjuju da li je otkupna cijena te godine postena ??

u svakoj proizvodnji pa i onoj poljoprivrednoj postoje normativi.. tacno se zna: koliko kosta sadnica, kolac i zica za plantazni uzgoj, kolika je satnica traktoriste, koliko se puta ore u sezoni, koliko nafte traktor potrosi po dulumu, tacno se znaju normativi zatite od bolesti, troskovi navodnjavanja, zanju se amortizacije, znaju se troskovi rada itd.. sve to fino ljuljnes na papir i lilaj kalkulaciju

nema postene i nepostene cijene .. postoji samo cijena koja donosi ili ne donosi profit ..

Imas mali i veliki profit, imas i extra profit.
Imas jedne godine vecu potraznju/manju ponudu pa su cijene vece ili manju potraznju/vecu ponudu pa su cijene manje.
Skoro nikad cijena nije tako niska da je proizvodjac u minusu, moze imati samo manji od ocekivanog profita.

Pitanje je bilo kako uzgajivaci formiraju cijenu ...
niko uzgajivacima ne brani da sami organizuju operacije sortiranja, zamrzavanja distribucije .. da orgnizuju burzu malina i da profitabilnije posluju

Je li istina da nakon nekoliko sezona zemlja ostaje brutalno zatrovana, navodno i do 7 godina?

Navodno ko daje kristalone njemu zemlja ode u roku od 3-4 godine. Ko normalno radi, nakon 10-15 godina mora "hraniti" zemlju dvije godine da "dođe sebi" poslije malina.

svaka intezivna polj. proizvodnja kontaminira zemljiste - osim organske..
cak je i primjena vjestackih djubriva jedna vrsta kontaminacije ..

ako se pravi konverzija jedne te iste kulture sa neorganske produkcije na organsku: zemljiste mora da se "odmori" 4-10 godina u zavisnosti od stepena kontaminacije ..
svaka polj.kultura crpi hranjive tvari iz zemlje pa se one u redovnim intervalima moraju obnavljati tj. prihrajivati zemljiste organskim tvarima
malina se ni po cemu ne razlikuje od drugih kultura ,,,

mi imamo velike obardiive povrsine koje desetljecima nisu obradjivane i koje su basnoslovno vrijedan resurs sa stanovista organske proizvodnje ..

steta je sto se u proizvodnju ovog voca ulazi stihijski sa jako velikim brojem, neukih i slabo informiranih sitnih kooperanata, koji su zeljni brze zaradem, pa nemaju strpljenja da se orijentisu na organsku proizvodnju, koje je mnogo profitabilnija ...
U organsoj proizvodnji kavalitet a ne kvantitet maksimizira profit ..
Disciplina i postivanje standarda su kljucni u produkciji organic kvaliteta .. a nas balkanski, kolektivni, mentalitet ne trpi takvu disciplinu..
Srbija tacnije Sumadija je vec vise od 30 godina jedan od najvecih evropskih i svjetskih proizvodjaca malina ali je tek 1.5 % produkcije organskog kvaliteta

Toto wrote:svaka intezivna polj. proizvodnja kontaminira zemljiste - osim organske..
cak je i primjena vjestackih djubriva jedna vrsta kontaminacije ..

ako se pravi konverzija jedne te iste kulture sa neorganske produkcije na organsku: zemljiste mora da se "odmori" 4-10 godina u zavisnosti od stepena kontaminacije ..
svaka polj.kultura crpi hranjive tvari iz zemlje pa se one u redovnim intervalima moraju obnavljati tj. prihrajivati zemljiste organskim tvarima
malina se ni po cemu ne razlikuje od drugih kultura ,,,

mi imamo velike obardiive povrsine koje desetljecima nisu obradjivane i koje su basnoslovno vrijedan resurs sa stanovista organske proizvodnje ..

steta je sto se u proizvodnju ovog voca ulazi stihijski sa jako velikim brojem, neukih i slabo informiranih sitnih kooperanata, koji su zeljni brze zaradem, pa nemaju strpljenja da se orijentisu na organsku proizvodnju, koje je mnogo profitabilnija ...
U organsoj proizvodnji kavalitet a ne kvantitet maksimizira profit ..
Disciplina i postivanje standarda su kljucni u produkciji organic kvaliteta .. a nas balkanski, kolektivni, mentalitet ne trpi takvu disciplinu..
Srbija tacnije Sumadija je vec vise od 30 godina jedan od najvecih evropskih i svjetskih proizvodjaca malina ali je tek 1.5 % produkcije organskog kvaliteta

Imas li podatak koliko je veca otkupna cijena organskih malina od neorganskih i koliko su manji prinosi po dunumu ??

mirsek wrote: Imas li podatak koliko je veca otkupna cijena organskih malina od neorganskih i koliko su manji prinosi po dunumu ??

vrlo rado cu ti prenijeti informacije koje znam ali sam ogranicen na lokalno trziste - koje nije eurpsko, pa ne znam hos imat neke fajde od podataka..
nisam proizvodjac ni trgovac - vec potrosac, pa ti znam samo maloprodajne cijene ...
americki organic standardi su mnogo blazi vec europski, sto mnogo utice na troskove proizvodnje, pa opet ne znam koliko ce ti to biti relevantno ..

u marketima je organic 30-400 % skuplji vec non organic zavisno od kulture, proizvodaca, mjesta proizvodje itd.

lokalna malina, prve klase, koja nije smrzavana, vec je direktno sa njive dosla u market i nije bila vise od 1h u transportu moze biti i 3 puta skuplja od organic koja je uvezena iz meksika.. a 3-5 puta skuplja od no- organic iste sorte i iste kklase..

takodje treba znati da je malina specificna kultur koja zahtjeva mnogo ljudskog rada na branju, a satnica u USA je mnogo veca vec u Meksiku, pa to mnogo utice na cijene lokalne organic produkcije..

ako odem na njivu mogu proci 30-100 % jeftinije vec u marketima.
ako donesem svoju ambalazu i sam uberem: procu jos jeftinije..

oviisno od sezone: rano/kasno.. od raspolozenja prodavca i od tvojih sposobnosti cjenkanja ..

ovi su pioniri u organic proizvondnji, inace veliki seljaci i svjetski sampioni u poljoprivrednoj, prehrambenoj i IT proizvodnji.. imaju vjerojatno najrazvijenije lokalno organic trziste na svijetu, pa veca sad imas mini markete koje prodaju samo lokano i samo organic proizvode.. to je vec toliko specificno trziste da ga ne mozes porediti sa drugima..

Marketing vlasnika hladnjača je odradio svoje,... ali vremenom će se pokazati da je proizvodnja malina totalni promašaj.
Kažu ljudi da to zemljište bude brzo uništeno ( iscrpljeno ) , o prskanju da ne i govorimo. Trebalo bi preispitati koliko malinjaka se nalazi u vodozahvatnim područjima i zabraniti svaku proizvodnju, osim organske.
Ne znam zašto se ne okrenusmo proizvonji jabuke, šljive, kruške,.. jednostavnije za proizvesti i pobrati.
Jučer gledam dokumentarac o Južnom Tirolu, na 18.000 hektara ( 2,5% od ukupne površine ) 9.000 proizvođača proizvede oko milion tona jabuka.
To je 55 tona po hektaru pa računaj profitabilnost.
A mi imamo sigurno bolje uslove za proizvodnju jabuke od Južnog Tirola.

Ci-Nick wrote:Marketing vlasnika hladnjača je odradio svoje,... ali vremenom će se pokazati da je proizvodnja malina totalni promašaj.

dosta ovoga sto rece stoji ali ima nekih stvari koje trebas uzeti u obzir..
Jedan od najvecih problema BH poljoprivrede je usitnjenost parcela i nerazrjeseni vlasnicki odnosi sa zemljistem. Zboh toga su u BiH prisutne samo one kulture koje su rentabilne na jako malim parcelama, kao sto ej to slucaj sa malinama.

druga specificnost maline je u tome sto je nije moguce brati masinskim putem, pa je proizvodnja rentabilna samo u onim zemljam gdje je cijena rada beraca jako niska.
ovo je glavni razlog zasto je trzite EU deficitarno sa jagodicastm i bobicastim vocem inace..
Dok god se ne predje na masinsko branje-a nece za dugo- proizvodnja malina u nerazvijenim EU zemljam ce biti konkurentna i rentabilna ..

treca i ne tako nevazna stvar: haman cijela poljoprivreda je kod nas u sivoj zoni.. a daj boze da bude, makar, u zoni socijalnog poduzetnistva ...
volio bih da imamo malinare koji ce sa svoje njive placati penziono socijalno i zdravstveno .. i onih 150 paranameta koje ostali biznis placaju ..

kad to uvedemo: svi oni koji prozivode na manje od 2 ha u komadu ce bankrotirat;
oni od 2-10 ha ce morti imati svoje hladnjace ili preradu -makar u himber ..
a oni preko 10 ha ce moci da se hrvu sa mass proizvodnjom maline..

Ci-Nick wrote:Marketing vlasnika hladnjača je odradio svoje,... ali vremenom će se pokazati da je proizvodnja malina totalni promašaj.
Kažu ljudi da to zemljište bude brzo uništeno ( iscrpljeno ) , o prskanju da ne i govorimo. Trebalo bi preispitati koliko malinjaka se nalazi u vodozahvatnim područjima i zabraniti svaku proizvodnju, osim organske.
Ne znam zašto se ne okrenusmo proizvonji jabuke, šljive, kruške,.. jednostavnije za proizvesti i pobrati.
Jučer gledam dokumentarac o Južnom Tirolu, na 18.000 hektara ( 2,5% od ukupne površine ) 9.000 proizvođača proizvede oko milion tona jabuka.
To je 55 tona po hektaru pa računaj profitabilnost.
A mi imamo sigurno bolje uslove za proizvodnju jabuke od Južnog Tirola.

Šljiva = šarka je napada i nema joj lijeka, koliko je samo uzela danak ova bolest. Dovela je do toga da je naša Požegača (vrsta šljive) gotovo izumrla ...
Jabuka - može se intenzivno saditi, imamo mi povoljnu konfiguraciju terena ali ljudi žele brze pare, mrsko mi čekati 3-4 godine da prorodi jabuka na M9 slabo bujnog podlozi. Za krušku ista priča što se tiče tog rađanja, plus bi im bila manja cijena otkupna. Trenutno se ovo jagodičasto voće uz krastavice kornišone najisplativiji i najbrži način "zarade" samo se pitam do kada. Da se ja lično ovim bavim, kad bi svi sadili maline ja bi sadio borovnicu.

ja bih opet sadio kupine i napravio vinariju.. pa svaki gram kupine pretocio u kupinovo vino ...
sto bi malinari zaradili za dvije godine ja bi za jednu

vinarija i destilerija su zlatne koke .. nikad se na njivi ne moze maksimizirat profit kao na destileriji ili vinariji..

OT
Vaša preporuka labaratorije za analizu zemljišta

Prvo što mi je google otvorio jeste
HEIS Institut za hidrotehniku Sarajevo
Jeli neko imao iskustva sa njima?

Toto wrote:ja bih opet sadio kupine i napravio vinariju.. pa svaki gram kupine pretocio u kupinovo vino ...
sto bi malinari zaradili za dvije godine ja bi za jednu

vinarija i destilerija su zlatne koke .. nikad se na njivi ne moze maksimizirat profit kao na destileriji ili vinariji..

pitanje je samo kako organizovati prodaju tog. razvijenije destilerije i vinarije to imaju jer su poceli sa grozdjem, pa im ovo ide pride....

ne razumijem sta bi bio problem sa prodjom??
poznanik mi je pricao da kod njega u Bugarskoj uzgajivaci koji gaje mix malina, kupina, ribizla i jos nesto -ne sjecam se, na vecim povrsinama imaju svoj pogon za preradu.. neko postrojenje koje je u osnovi vinarija. plus neke masine za proizvodnju sirupa i ekstrata ... ovi prave samo kupinovo vino i ostele proizvode na bazi maline ribizle i kuine.. ne prave vino od grozdja, jer u tom karaju ne uspjeva vinova loza .. takodje tvrdi da je proizvodnja rentabilna

Evo ga,..
http://www.klix.ba/biznis/finansije/od- ... /160718015
sponzorisani članak. Da li je ovaj proizvođač malina platio članak ?
U naslovu piše "Od 2,5 dunama malina, zarada 6.000 KM".
U tekstu piše prihod 6.000 KM što su dva para cipela.
Dalje sve ovo je u vodozahvatnom području . Svi ovi pesticidi će završiti u vodi koju piju Zeničani.

bez obzira kojoj se kulturi radi: ako je u vodozatitnom pojasu moze biti velikih problema .. ali to vec nije do poljoprivrednika vec do inspekcija

Je li kasno sad za vikend zasaditi par malina i poneku ružu?

http://www.b92.net/biz/vesti/agro-biz.p ... id=1271704

Ovaj biznis propada i u regiji.

ficodajsflk wrote: ↑30/07/2014 18:54 Eh ovako, zanimaju me osnovne informacije o sadnje malina. Znaci imam odgovarajuce zemljiste (sa izvorom i na nadmorskoj visini od 800 do 900m) samo me zanima s kim trebam potpisati ugovor da bi dobio sadnice i potrebnu opremu. I jos me zanima imali iko iskustva sa tim i isplatili se to. Unaprijed hvala.

Isplati se, pod uslovom da se baviš i uvozom medicinske opreme.

obavezno registruj uvoz respiratora, a dodaj još i ekg aparate....naravno moras imati i savjetnika fikreta..maline ko maline, rodile ne rodile, ti si u plusu

Vidim da je ova tema poprilično mrtva, vjerovatno u skladu sa proizvodnjom malina trenutno.
No, imam nešto u planu pa me zanima zna li iko koliko iznosi podsticaj Vlade KS po kilogramu proizvedene maline.
Znam samo da je potrebno prodati otkupljivaču najmanje 500 kg da bi se ostvarilo pravo na podsticaj.
Da li se taj iznos definiše unaprijed ili nakon završene berbe?

His Dark Materials wrote: ↑18/05/2020 09:45 fikret zna

Hvala za info.
Nedostupan mi je ovih dana pa zato pitam ovdje

Ko je naučio raditi svaki dodatni posao u poljoprivredi je isplativ..sad je do vas, jel vam je draze nakon redovnog posla gledati tv surfati internetom ili malo chachkati sat dva dnevno po zemlji...odlučite se .