Forum Klix.ba

Queen_of_hearts wrote:

arslanbey wrote:Vidi ih sto ismijavaju,,,bas ste jadni a i providni

Tesko je sustic shizoexefendiju,al trudimo se ha ya

Stjui wrote:negdje sam pročitao da u neumu živi oko 150 bošnjaka. dal su oni pokretali inicijativu ikada u vezi džamije ,tj. dal se njima klanja? ako da,90% problema je riješeno.

Sve što niste znali o Neumu i neumskoj džamiji


Neum-Klek se nalazi uz magistralu Metković-Dubrovnik, smješten u priobalnom pojasu jugoistočnog dijela Neretvanjskog kanala.

U unutrašnjosti zaliva leži luka Neum okružena s istočne strane golim brdima, a od zapadne morem. Najveći dio poluotoka nalazi se na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine i ovo je jedina veza ove republike s morem.

Godine 1490. spominje se turska skela od Zažablja u Kleku. Hudžetom drinskog kadije od prve dekade džumada 1895 (1490.) godine uređeno je da se prodaje so na skeli u Kleku. Iz ove skele se kasnije razvilo tursko pristanište koje je svake godine, od prvog do prvog marta naredne godine, izdavano pod zakup (mukatu).

Neki Mumin bio je 1596. godine emin u zažapskoj luci Kleku. Za turske uprave Neum je bio hercegovačka luka, jako utvrđena. Ovdje je sve do 1878. godine bio stalno stacioniran kontigent vojnika koji su ga čuvali od napada Mlečana i uskoka iz Dalmacije. Na tvrđavi koja je po odlasku Turaka 1878. godine razrušena, nalazilo se nekoliko velikih topova. Na obali u Neumu stoje još dva turska topa koji su za turiste i kupače prava atrakcija. Pored raznih vojnih, državnih i stambenih zgrada u Neumu je za turske uprave sagrađena džamija i, nedaleko od nje, čatrnja. Džamija je bila situirana na mjestu Polača, neposredno uz desnu stranu magistrale koja od Neuma vodi prema Dubrovniku. Ne zna se ko ju je i kada sagradio kao ni kakve je dimenzije imala.

Čatrnja zvana Bare nalazi se u Bari, desetak metara udaljeno od mjesta gdje se džamija nalazila. Davno je napuštena i ne služi svojoj svrsi. Zadužbina je, sigurno, vakifa koji je i džamiju ovdje sagradio i danas se vidi u parku, u strani, lijevo od ceste koja od magistrale vodi prema hotelu.

Priča se da je džamija do 1927. godine djelimično bila očuvana i da ju je te godine potres srušio. Kasnije joj je svijet raznio kamen i potpuno dokrajčio, pa se danas ne zna ni gdje je bila. Uz nju se nalazilo groblje sa više nišana koji su kao i kamen od džamije uzidani u razne pozide i zgrade koje su poslije 1930. godine na njemu podignute.

U podzidu parka se sačuvao samo dio jednog nišana iz 1277. (1860.) godine koji je označavao grob nekog pomorskog miralaja. Zemljište na kome se nalazila džamija, čatrnja i groblje, bili su vakufsko vlasništvo, a sada je to sve državni erar. Podizanje ove džamije i čatrnje uz nju diktirale su potrebe, jer je Turska, sve dok je Neumom vladala, stalno držala ovdje odred vojnika. Osim toga, na skelu Neum dolazile su brojne kiridžije koje su na konjima gonile robu u Stolac i dalje u unutrašnjost zemlje. Na ovu skelu brodovima su dopremane sve vrste robe i prehrambenih artikala, osim baruta i municije koji su iskrcavani u luci Gruž kod Dubrovnika. Brojni stočari-muslimani iz Nevesinja, Ljubinja i Stoca, dogonili su zimi stoku na ispašu u Neum, pa su i oni u zimskom periodu uvećavali broj muslimana u ovom mjestu.

Turska je podizala u Neumu manja utvrđenja i magacine za smještaj robe. AIi-paša Rizvanbegović 1831.-1851.) naredio je da se ovdje sagradi više magacina za uskladištenje soli. U zalivu Klek, na mjestu Jazine, nalazila se za turske uprave privatna solana, a u Neumu je bio trg soli. Neum je za turske uprave bio naseljen muslimanima koji su ovdje imali džamiju i zato je sultan imao neprikosnoveno pravo na ovo mjesto.

Enklava Klek ostala je pod sultanovim suverenitetom i 1878. godine kada je Austrija dobila mandat da okupira Bosnu i Hereegovinu. Neum je spajao Bosanski pašaluk s morem.

Neum sa selima koja mu gravitiraju pripada katastarskoj opštini Gradac koji je odavdje udaljen oko deset kilometara idući prema Stocu. Na području Neuma i okolnih zaselaka nalaze se slijedeće parcele (vrtovi, oranice, vinogradi, pašnjaci i šikare): Bubreg, Čalopek, Čajirnica, Hadžinica, Haliluša, Harem, Jašmak, Kalauz, Kardašuša, Karišikovište, Kod čatrnje, Kod Frlja, Kod kuline, Kokošaruša, Kovrazi, Kulina, Lizdakovina, Mujina lazina, Mujina toina, Ortačka ograda, Pod čardakom, Podhadžinica, Redžino polje, Sarajlinovac, Selimača, Spahinovac, Šarkuša, Sarićuša i Više čardaka. U Gracu se nalazi oko jedan kilometar duga i plodna uvala zvana Beguša koja je bila vlasništvo Rizvanbegovića, pa je po njima i dobila svoje ime.

Sve navedene parcele bile su vlasništvo aga i begova iz Stoca; Behmena, Čelića, Dobrića, Fenjerdžija (odselili u Tursku) Festića, Grebiđela, Huseinagića, Mehmedbasića, Muftića, Opijača, Rizvanbegovića, Sarajlića i Šarića, zatim Murtbegovića iz Višića, Tupaca (valjda Stupaca) i Frlja iz Mostara, kapetana Tasovića (valjda Tasa) iz Počitelja i Ljubovića iz Nevesinja.

U gotovo svim neumskim selima zemlja je za turske vladavine bila vlasništvo aga i begova. Većina kršćanskog stanovništva iz ovih sela bili su kmetovi koji su ovu zemlju obrađivali i vlasnicima davali hak. Hadži Mehmed Zulfikar Rizvanbegović, kapetan Stoca, imao je 1901. godine u Neumu malikanu na kojoj je živio njegov kmet Krešić i zemlju obrađivao. Neki Vukići iz okoline Dubrovnika došli su 1801. godine u Neum, porušili dvije kuće spomenutog rajetina Krešića i odnijeli pšenicu i drugo žito. U pismu upućenom dubrovačkom knezu 19. zulhidžeta 1216. (1801.) god. kapetan je tražio da mu se učinjena šteta namiri, pokradeno žito vrati i krivci kazne. lz drugog njegovog pisma upućenog dubrovačkom knezu džumada I 1218. (1803.) godine, saznajemo da su neki stanovnici dubrovačke teritorije posjekli drva na njegovoj malikani i otjerali u Dubrovnik. Zato je tražio da se šteta procijeni i plati a krivci kazne.

Hivzija Hasandedić (1915. - 2003. )

Lincoln-Burrows wrote:

Stjui wrote:negdje sam pročitao da u neumu živi oko 150 bošnjaka. dal su oni pokretali inicijativu ikada u vezi džamije ,tj. dal se njima klanja? ako da,90% problema je riješeno.

Ima selo Rabrani tamo ih je bilo pedesetak i možda još toliko u Neumu 91',
danas ne znam ima li ih, jedino što znam da su sva rođena djeca u Neumu
zadnje godine kršteni, osim jednog Albanca, taj vjerojatno da drži slastičarnicu.

ex-Efendija wrote:Dzaba je, Bosnji daj gajbu pive u zelenoj flasi i dobar pogled na debele njemice, zbog njih ce i dzumu propustiti

Srecom pa broj iskrenih muslimana u Bosni svakodnevno raste a poznato je da samo muslimani znaju biti vizionari, obicnog Bosnju zaboravi...

Queen_of_hearts wrote:Svecki jihad.......aaaaaaaaaaaa,pa sto ne rece ranije

arslanbey wrote:

Lincoln-Burrows wrote:

Stjui wrote:negdje sam pročitao da u neumu živi oko 150 bošnjaka. dal su oni pokretali inicijativu ikada u vezi džamije ,tj. dal se njima klanja? ako da,90% problema je riješeno.

Ima selo Rabrani tamo ih je bilo pedesetak i možda još toliko u Neumu 91',
danas ne znam ima li ih, jedino što znam da su sva rođena djeca u Neumu
zadnje godine kršteni, osim jednog Albanca, taj vjerojatno da drži slastičarnicu.

Jesu li oni imali mekteb,dzamiju ,bilo sta?

Rizvan wrote:

Sve što niste znali o Neumu i neumskoj džamiji


Neum-Klek se nalazi uz magistralu Metković-Dubrovnik, smješten u priobalnom pojasu jugoistočnog dijela Neretvanjskog kanala.

U unutrašnjosti zaliva leži luka Neum okružena s istočne strane golim brdima, a od zapadne morem. Najveći dio poluotoka nalazi se na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine i ovo je jedina veza ove republike s morem.

Godine 1490. spominje se turska skela od Zažablja u Kleku. Hudžetom drinskog kadije od prve dekade džumada 1895 (1490.) godine uređeno je da se prodaje so na skeli u Kleku. Iz ove skele se kasnije razvilo tursko pristanište koje je svake godine, od prvog do prvog marta naredne godine, izdavano pod zakup (mukatu).

Neki Mumin bio je 1596. godine emin u zažapskoj luci Kleku. Za turske uprave Neum je bio hercegovačka luka, jako utvrđena. Ovdje je sve do 1878. godine bio stalno stacioniran kontigent vojnika koji su ga čuvali od napada Mlečana i uskoka iz Dalmacije. Na tvrđavi koja je po odlasku Turaka 1878. godine razrušena, nalazilo se nekoliko velikih topova. Na obali u Neumu stoje još dva turska topa koji su za turiste i kupače prava atrakcija. Pored raznih vojnih, državnih i stambenih zgrada u Neumu je za turske uprave sagrađena džamija i, nedaleko od nje, čatrnja. Džamija je bila situirana na mjestu Polača, neposredno uz desnu stranu magistrale koja od Neuma vodi prema Dubrovniku. Ne zna se ko ju je i kada sagradio kao ni kakve je dimenzije imala.

Čatrnja zvana Bare nalazi se u Bari, desetak metara udaljeno od mjesta gdje se džamija nalazila. Davno je napuštena i ne služi svojoj svrsi. Zadužbina je, sigurno, vakifa koji je i džamiju ovdje sagradio i danas se vidi u parku, u strani, lijevo od ceste koja od magistrale vodi prema hotelu.

Priča se da je džamija do 1927. godine djelimično bila očuvana i da ju je te godine potres srušio. Kasnije joj je svijet raznio kamen i potpuno dokrajčio, pa se danas ne zna ni gdje je bila. Uz nju se nalazilo groblje sa više nišana koji su kao i kamen od džamije uzidani u razne pozide i zgrade koje su poslije 1930. godine na njemu podignute.

U podzidu parka se sačuvao samo dio jednog nišana iz 1277. (1860.) godine koji je označavao grob nekog pomorskog miralaja. Zemljište na kome se nalazila džamija, čatrnja i groblje, bili su vakufsko vlasništvo, a sada je to sve državni erar. Podizanje ove džamije i čatrnje uz nju diktirale su potrebe, jer je Turska, sve dok je Neumom vladala, stalno držala ovdje odred vojnika. Osim toga, na skelu Neum dolazile su brojne kiridžije koje su na konjima gonile robu u Stolac i dalje u unutrašnjost zemlje. Na ovu skelu brodovima su dopremane sve vrste robe i prehrambenih artikala, osim baruta i municije koji su iskrcavani u luci Gruž kod Dubrovnika. Brojni stočari-muslimani iz Nevesinja, Ljubinja i Stoca, dogonili su zimi stoku na ispašu u Neum, pa su i oni u zimskom periodu uvećavali broj muslimana u ovom mjestu.

Turska je podizala u Neumu manja utvrđenja i magacine za smještaj robe. AIi-paša Rizvanbegović 1831.-1851.) naredio je da se ovdje sagradi više magacina za uskladištenje soli. U zalivu Klek, na mjestu Jazine, nalazila se za turske uprave privatna solana, a u Neumu je bio trg soli. Neum je za turske uprave bio naseljen muslimanima koji su ovdje imali džamiju i zato je sultan imao neprikosnoveno pravo na ovo mjesto.

Enklava Klek ostala je pod sultanovim suverenitetom i 1878. godine kada je Austrija dobila mandat da okupira Bosnu i Hereegovinu. Neum je spajao Bosanski pašaluk s morem.

Neum sa selima koja mu gravitiraju pripada katastarskoj opštini Gradac koji je odavdje udaljen oko deset kilometara idući prema Stocu. Na području Neuma i okolnih zaselaka nalaze se slijedeće parcele (vrtovi, oranice, vinogradi, pašnjaci i šikare): Bubreg, Čalopek, Čajirnica, Hadžinica, Haliluša, Harem, Jašmak, Kalauz, Kardašuša, Karišikovište, Kod čatrnje, Kod Frlja, Kod kuline, Kokošaruša, Kovrazi, Kulina, Lizdakovina, Mujina lazina, Mujina toina, Ortačka ograda, Pod čardakom, Podhadžinica, Redžino polje, Sarajlinovac, Selimača, Spahinovac, Šarkuša, Sarićuša i Više čardaka. U Gracu se nalazi oko jedan kilometar duga i plodna uvala zvana Beguša koja je bila vlasništvo Rizvanbegovića, pa je po njima i dobila svoje ime.

Sve navedene parcele bile su vlasništvo aga i begova iz Stoca; Behmena, Čelića, Dobrića, Fenjerdžija (odselili u Tursku) Festića, Grebiđela, Huseinagića, Mehmedbasića, Muftića, Opijača, Rizvanbegovića, Sarajlića i Šarića, zatim Murtbegovića iz Višića, Tupaca (valjda Stupaca) i Frlja iz Mostara, kapetana Tasovića (valjda Tasa) iz Počitelja i Ljubovića iz Nevesinja.

U gotovo svim neumskim selima zemlja je za turske vladavine bila vlasništvo aga i begova. Većina kršćanskog stanovništva iz ovih sela bili su kmetovi koji su ovu zemlju obrađivali i vlasnicima davali hak. Hadži Mehmed Zulfikar Rizvanbegović, kapetan Stoca, imao je 1901. godine u Neumu malikanu na kojoj je živio njegov kmet Krešić i zemlju obrađivao. Neki Vukići iz okoline Dubrovnika došli su 1801. godine u Neum, porušili dvije kuće spomenutog rajetina Krešića i odnijeli pšenicu i drugo žito. U pismu upućenom dubrovačkom knezu 19. zulhidžeta 1216. (1801.) god. kapetan je tražio da mu se učinjena šteta namiri, pokradeno žito vrati i krivci kazne. lz drugog njegovog pisma upućenog dubrovačkom knezu džumada I 1218. (1803.) godine, saznajemo da su neki stanovnici dubrovačke teritorije posjekli drva na njegovoj malikani i otjerali u Dubrovnik. Zato je tražio da se šteta procijeni i plati a krivci kazne.

Hivzija Hasandedić (1915. - 2003. )

ex-Efendija wrote:Srecom pa broj iskrenih muslimana u Bosni svakodnevno raste...

NIN wrote:

ex-Efendija wrote:Srecom pa broj iskrenih muslimana u Bosni svakodnevno raste...

ex-Efendija wrote:

NIN wrote:

ex-Efendija wrote:Srecom pa broj iskrenih muslimana u Bosni svakodnevno raste...

ne kači mi se sa globalnim moderatorom pa odmah priznajem da i nivo kufra i harama u bosni raste ! sve za dobrosusjedske odnose

zadovoljan ?!

NIN wrote:

ex-Efendija wrote:

NIN wrote:

ne kači mi se sa globalnim moderatorom pa odmah priznajem da i nivo kufra i harama u bosni raste ! sve za dobrosusjedske odnose

zadovoljan ?!

Nego, posto vidim da se plaho sikiras za Bosnu, mogli smo se mijenjat - ti haj vam u Bosnu, a ja gor u Njemacku, onda se mores i angazovat konkretnije za duhovni razvoj bosnja, a ja vise volim s kjafirima nego s ovim dzamijskim licemjerima. Sta mislis?

ex-Efendija wrote:eeeee, izgleda da i informatika u bosnjaka kaska, bez uvrede

NIN wrote:

ex-Efendija wrote:eeeee, izgleda da i informatika u bosnjaka kaska, bez uvrede

znam ja da se vi dobri it tehnicari, ali ipak, samo tehnicari.

ex-Efendija wrote: nema veze, nisam ja apriori protiv bosnjaka i ljubitelja piva iz zelene flase, ja ih samo ljubazno pozivam da dodjete tobe a to bas i nije neko krivicno djelo

ex-Efendija wrote:

NIN wrote:

ex-Efendija wrote:eeeee, izgleda da i informatika u bosnjaka kaska, bez uvrede

znam ja da se vi dobri it tehnicari, ali ipak, samo tehnicari.

po belaju, moja malekost je dipl. ing. , kad me vec vuces za jezik

nema veze, nisam ja apriori protiv bosnjaka i ljubitelja piva iz zelene flase, ja ih samo ljubazno pozivam da dodjete tobe a to bas i nije neko krivicno djelo