Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
- Prpa.ba
- Posts: 15300
- Joined: 15/08/2006 21:34
- Location: Podrucje pod Upravom OHR-a
#51 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
5 do 10 godina. Komunisticka infrastruktura je dosta zilava, drugovi su napravili drzavu koja ce se raspasti i svesti na zasluzeni nivo africkih vukojebina tek nakon 4 godine rata i 30ak godina divljanja lokalnih primata. 
- armin071
- Posts: 6616
- Joined: 27/11/2008 22:26
- Location: prvi red treci dzep.
#52 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
A sta nam ostaje djeci??Black swan wrote:ja mislim da svi pretjerujete
situacija je loša
veoma
međutim prostora za krpljenje i dobivanje donacija još uvijek ima
ovako može za naših života
- moon_walker_90
- Posts: 2943
- Joined: 21/12/2012 18:16
- Location: Ćućurak
#53 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
10...Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
"Sta 10??"
"9,8,7..."
- Vasco da Gama
- Posts: 372
- Joined: 07/10/2013 00:11
#54 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
Prpa.ba wrote:5 do 10 godina. Komunisticka infrastruktura je dosta zilava, drugovi su napravili drzavu koja ce se raspasti i svesti na zasluzeni nivo africkih vukojebina tek nakon 4 godine rata i 30ak godina divljanja lokalnih primata.
- madner
- Posts: 57524
- Joined: 09/08/2004 16:35
#55 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
Zavisi, ako glasate za mene na sljedecim izborima... 
- Kinesko prkno
- Posts: 951
- Joined: 04/12/2013 00:12
#56 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
Kolektivno iseljavanje i ostavljanje ledja po stranjskim baustelama.armin071 wrote:A sta nam ostaje djeci??Black swan wrote:ja mislim da svi pretjerujete
situacija je loša
veoma
međutim prostora za krpljenje i dobivanje donacija još uvijek ima
ovako može za naših života
- Truba
- Posts: 94535
- Joined: 17/03/2004 09:36
- Location: Vizantija
- Grijem se na: Plin i struju
- Horoskop: Vodolija
- Contact:
#57 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
samo vi razmišljajte negativno...
- vivaldi
- Posts: 7308
- Joined: 16/08/2008 15:56
#58 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
nema ovo veze sa negativnim razmisljanejmBlack swan wrote:samo vi razmišljajte negativno...
- Truba
- Posts: 94535
- Joined: 17/03/2004 09:36
- Location: Vizantija
- Grijem se na: Plin i struju
- Horoskop: Vodolija
- Contact:
#59 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
2008.
bojim se da bih broji posljednje dane
počinje rat
bračno 8 maraka ulje 10
propadaju banke vadite novce
i tako dalje
to što mnogo znate ne znači da baš sve znate i da možete predvidjeti događanja sa 3,5 mil varijabli
bojim se da bih broji posljednje dane
počinje rat
bračno 8 maraka ulje 10
propadaju banke vadite novce
i tako dalje
to što mnogo znate ne znači da baš sve znate i da možete predvidjeti događanja sa 3,5 mil varijabli
-
thepatriot
- Posts: 506
- Joined: 31/01/2009 22:19
#60 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
Kraj je blizu, svakako mi smo to i zaslužili.
Kad kažem mi, mislim na ovaj narod koji samo trpi da ga jebu njegovi i opet će glasat za istu bagru, neka... neka
I Bog je od nas digao ruke...
Kad kažem mi, mislim na ovaj narod koji samo trpi da ga jebu njegovi i opet će glasat za istu bagru, neka... neka
I Bog je od nas digao ruke...
- madner
- Posts: 57524
- Joined: 09/08/2004 16:35
#61 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
Ima, jerbo trebali bi znati kako ova drzava funkcionise. Kada se mora, onda se i moze.
Trenutno je los trenutak jer zbog IMF moramo glumiti fiskalnu odgovornu politiku, no za par godina ce sve to prekriti malo zaduzenje KS-a.
Trenutno je los trenutak jer zbog IMF moramo glumiti fiskalnu odgovornu politiku, no za par godina ce sve to prekriti malo zaduzenje KS-a.
- vivaldi
- Posts: 7308
- Joined: 16/08/2008 15:56
#62 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
pa ne postoje varijable. ekonomija nije sumska jagoda da nice sama od sebe.Black swan wrote:to što mnogo znate ne znači da baš sve znate i da možete predvidjeti događanja sa 3,5 mil varijabli
nije danas nama teska situacija zato sto je trenuna vlast losa, vec zato sto smo imali katastrofalnu vlast prije 10-15 godina.
a zbog lose vlasti danas, bice nam tesko i za 10-15 godina
- topcam
- Posts: 5505
- Joined: 08/07/2007 12:49
- Vozim: uzbrdo
#63 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
Krah se davno desio, samo sto svi zatvaraju oci.
- Tahta
- Posts: 896
- Joined: 22/01/2008 18:28
#64 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
ma nebrinite se zbog propadanja firmi i ekonomske krize tako je isto bilo 90, 91 i onda se sve riješilo 92
-
zakonpera
- Posts: 345
- Joined: 27/10/2011 13:45
#65 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
Ovako stvari stoje ljudi .. NISTA SE NECE PROMIJENITI..
.. sve dok je na sceni ovakva struktura drzave. Ovu drzavu treba sistematski restruktuirati. To se nikada nece desiti bez nagle promjene..
Kakve nagle promjene ?
U pitanju je revolucija masovnog oblika ali ne stihijski. Na toj revoluciji treba da radi jedna grupa neko vrijeme jako organizovaano. Ta grupa treba da bude izmedju 150 do 200 ljudi svih profila, nacionalnosti, vjera i obicaja koja pripadaju ovoj nesretnoj drzavi. Toj grupi nije potrebaan jedan lider vec okrugli sto od 10 predtavnika koji ce biti mozak organizacije. Potrebna je finansijska podrska i transparentno vodjenje, lobiranje, marketinski popraceno uz jakku kampanju. Ista grupa treba biti totalno izolirana od bilo kakve politicke i kleronacionalne price. Istoj grupi bi bilo potrebno neko vrijeme .. a maksimalno 2 godine da pokrene masovnu revoluciju i izlazak naroda na ulice, nasilno zauzimanje svvih institucija i divljacko demoliranje istih u svim gradovima. Kada se vaatra stisa i dim slegne treba otpoceti zemlju graditi od slova A do slova Ž. Ukidanje kantona u federaciji i forsiranje lokalnih zajednica, opstina.. dati akcenat lokalnim upravama koje cee biti flexibilne i provodljive do obicnog covjeka. ORGANIZOVATI privredu tako da se programski formiraju mala i srednja preduzeca ali akcenat staviti na mala preduzeca od 10 do 20 zaposlenih. Ta mala preduzeca planski osmisliti i povezati u inkubatore. Dati sansu privrednim granama u kojima imamo komparativnu prednost i resurse a malo dijete zna sta je to. Dohakati ovim lihvarskim inspektoratima koji sistematski vec godinama unistavaju privatnike sa svojim restrikcijama kako bi sisali svaki dinar za nepokretnu i ogromnu administraciju. Dati akcenat na stvaranju velikih konglomerata u jednom mixu sektora elektroprivrede, rudarstva, sumarstva, vodoprivrede, teske industrije, turizma, saobracaja.. ostalo dati u ruke malim preduzecima. Dati poticaj i uz flexibilnu administraciju, e-upravu.. stranim investitorima a pogotovo sa bliskog istoka, rusije da ulazu u vec ponudjene programe i projekte.
.. sve dok je na sceni ovakva struktura drzave. Ovu drzavu treba sistematski restruktuirati. To se nikada nece desiti bez nagle promjene..
Kakve nagle promjene ?
U pitanju je revolucija masovnog oblika ali ne stihijski. Na toj revoluciji treba da radi jedna grupa neko vrijeme jako organizovaano. Ta grupa treba da bude izmedju 150 do 200 ljudi svih profila, nacionalnosti, vjera i obicaja koja pripadaju ovoj nesretnoj drzavi. Toj grupi nije potrebaan jedan lider vec okrugli sto od 10 predtavnika koji ce biti mozak organizacije. Potrebna je finansijska podrska i transparentno vodjenje, lobiranje, marketinski popraceno uz jakku kampanju. Ista grupa treba biti totalno izolirana od bilo kakve politicke i kleronacionalne price. Istoj grupi bi bilo potrebno neko vrijeme .. a maksimalno 2 godine da pokrene masovnu revoluciju i izlazak naroda na ulice, nasilno zauzimanje svvih institucija i divljacko demoliranje istih u svim gradovima. Kada se vaatra stisa i dim slegne treba otpoceti zemlju graditi od slova A do slova Ž. Ukidanje kantona u federaciji i forsiranje lokalnih zajednica, opstina.. dati akcenat lokalnim upravama koje cee biti flexibilne i provodljive do obicnog covjeka. ORGANIZOVATI privredu tako da se programski formiraju mala i srednja preduzeca ali akcenat staviti na mala preduzeca od 10 do 20 zaposlenih. Ta mala preduzeca planski osmisliti i povezati u inkubatore. Dati sansu privrednim granama u kojima imamo komparativnu prednost i resurse a malo dijete zna sta je to. Dohakati ovim lihvarskim inspektoratima koji sistematski vec godinama unistavaju privatnike sa svojim restrikcijama kako bi sisali svaki dinar za nepokretnu i ogromnu administraciju. Dati akcenat na stvaranju velikih konglomerata u jednom mixu sektora elektroprivrede, rudarstva, sumarstva, vodoprivrede, teske industrije, turizma, saobracaja.. ostalo dati u ruke malim preduzecima. Dati poticaj i uz flexibilnu administraciju, e-upravu.. stranim investitorima a pogotovo sa bliskog istoka, rusije da ulazu u vec ponudjene programe i projekte.
- Kinesko prkno
- Posts: 951
- Joined: 04/12/2013 00:12
#66 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
Momak ,ti kao da si sluso Eye of the tiger dok si ovo piso,pa se malo nalozio.Kakva rusenja i demoliranja gradova za 2 godine,pobogu si?I,nista nisi objasnio,jel ova tvoja grupa izlazi na izbore,il nasilno zauzima vlast,Il je neka zavjera,pa sto ne dobiju izbore kad su tako fini,ovi iz grupe?zakonpera wrote:Ovako stvari stoje ljudi .. NISTA SE NECE PROMIJENITI..
.. sve dok je na sceni ovakva struktura drzave. Ovu drzavu treba sistematski restruktuirati. To se nikada nece desiti bez nagle promjene..
Kakve nagle promjene ?
U pitanju je revolucija masovnog oblika ali ne stihijski. Na toj revoluciji treba da radi jedna grupa neko vrijeme jako organizovaano. Ta grupa treba da bude izmedju 150 do 200 ljudi svih profila, nacionalnosti, vjera i obicaja koja pripadaju ovoj nesretnoj drzavi. Toj grupi nije potrebaan jedan lider vec okrugli sto od 10 predtavnika koji ce biti mozak organizacije. Potrebna je finansijska podrska i transparentno vodjenje, lobiranje, marketinski popraceno uz jakku kampanju. Ista grupa treba biti totalno izolirana od bilo kakve politicke i kleronacionalne price. Istoj grupi bi bilo potrebno neko vrijeme .. a maksimalno 2 godine da pokrene masovnu revoluciju i izlazak naroda na ulice, nasilno zauzimanje svvih institucija i divljacko demoliranje istih u svim gradovima. Kada se vaatra stisa i dim slegne treba otpoceti zemlju graditi od slova A do slova Ž. Ukidanje kantona u federaciji i forsiranje lokalnih zajednica, opstina.. dati akcenat lokalnim upravama koje cee biti flexibilne i provodljive do obicnog covjeka. ORGANIZOVATI privredu tako da se programski formiraju mala i srednja preduzeca ali akcenat staviti na mala preduzeca od 10 do 20 zaposlenih. Ta mala preduzeca planski osmisliti i povezati u inkubatore. Dati sansu privrednim granama u kojima imamo komparativnu prednost i resurse a malo dijete zna sta je to. Dohakati ovim lihvarskim inspektoratima koji sistematski vec godinama unistavaju privatnike sa svojim restrikcijama kako bi sisali svaki dinar za nepokretnu i ogromnu administraciju. Dati akcenat na stvaranju velikih konglomerata u jednom mixu sektora elektroprivrede, rudarstva, sumarstva, vodoprivrede, teske industrije, turizma, saobracaja.. ostalo dati u ruke malim preduzecima. Dati poticaj i uz flexibilnu administraciju, e-upravu.. stranim investitorima a pogotovo sa bliskog istoka, rusije da ulazu u vec ponudjene programe i projekte.
-
zakonpera
- Posts: 345
- Joined: 27/10/2011 13:45
#67 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
Jebes izbore, ti ko da slusam demagoge iz nevladinih organizacija.
Možda i najčešće, riječ „revolucija“ se koristi da bi se obilježila promjena u društveno-političkim institucijama..[8][9][10] Jeff Goodwin daje dvije definicije revolucije. Jedna je široka, u kojoj je revolucija:
„bilo koji ili svi slučajevi u kojima je država ili politički režim svrgnut te time preobražen popularnim pokretom na nezakonit, protuustavan i/ili nasilan način”
i malo uža, u kojoj:
„pokušaj preobražaja političkih institiucija i opravdanje za politički utjecaj u društvu, ostvaren zvaničnim i nezvaničnim masovnim uključivanjem i neinstitucionalnim djelovanjima koji potkapaju vlasti”
Jack Goldstone ih definira kao:
„pokušaj preobražaja političkih insitiucija i opravdanje za politički utjecaj u društvu, ostvaren zvaničnim i nezvaničnim masovnim uključivanjem i neinstitucionalnim djelovanjima koji potkapaju vlasti”
David Mitchell
"Sve su revolucije prije nego počnu najobičnije maštarije, onda postanu historijske nužnosti." (Atlas oblaka)
Harold Berman
"Svaka od velikih revolucija prošla je kroz prijelomno razdoblje u kojem su se u ubrzanom slijedu donosili novi zakoni, dekreti, pravila i naredbe, koji su se zatim jednako brzo opozivali, mijenjali ili nadomiještali drugima. Na kraju, međutim, svaka od velikih revolucija pomirila se s predrevolucionarnim pravom i ponovo uspostavila mnoge njegove elemente, uključujući ih u novi sistem koji je odražavao nove ciljeve, vrijednosti i vjerovanja." (Pravo i revolucija: Stvaranje zapadnjačke pravne tradicije)
Hegel
"Teror je eksplikacija pravog značenja revolucije." (po interpretaciji Vladimir Milisavljević)
Karl Marx
"Revolucijama je zapravo potreban jedan pasivan elemenat, materijalna osnova. Teorija se ostvaruje u jednom narodu samo ukoliko odgovara ostvarenju njegovih potreba." (Kritika Hegelove filozofije države i prava)
Karl Olivecrona
"Dok je uobičajeno zakonodavstvo učinjeno efektivnim kroz općenito poštovanje ustava, što djeluje kao stalni izvor moći, revolucionarni ustav je nametnut ljudima na druge načine. Mora postojati privremeni skup snage dovoljno jak da utjeće na promjenu ponašanja građana koji je impliciran u prihvatanju novog ustava ako obavezujućeg. Za uobičajene stvaraoce prava ne zahtijeva se nikakav naričiti napor u činjenju njihovih zakona učinkovitim, jer na svom raspolaganju imaju gotovu mašineriju. Revolucionari moraju sami stvoriti mašineriju, t.j. usmjeriti umove ljudi u nove kanale kroz koje psihološki pritisak može utjecati na njih. [To se čini silom i propagandom]." (Pravo kao činjenica)
Karl Popper
"Vjerujem da svaka takva revolucija mora kao svoj jedini cilj imati uspostavljanje demokratije; pod demokratijom ne mislim na nešto tako neodređeno kao što je 'vladavina naroda' ili 'vladavina većine', nego na skup ustanova (između ostalog na opće izbore, to jest pravo ljudi na raspuštanje svoje vlade) koje bi dopustile javnu kontrolu vladara i njihovo otpuštanje od strane onih kojima se vlada i koje bi potčinjenima omogućile dobiti reforme bez upotrebe nasilja, čak i protiv volje vladara. Drugim riječima, upotreba nasilja je opravdana samo pod tiranijom koja onemogućuje nenasilne reforme, i ona mora imati samo jedan cilj, stvaranje državnog uređenja koje omogućuje reforme bez nasilja (...) Produžena upotreba nasilja može dovesti do gubljenja slobode, pošto takva situacija može izazvati ne nepristrasnu vladavinu razuma, nego vladavinu jednog čovjeka. Nasilna revolucija koja hoće više od rušenja tiranije vjerovatno bi izazvala novu tiraniju kao vjerovatno ostvarenje svojih realnih ciljeva." (Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji)
Lenjin
"Za pravog revolucionara je najveća opasnost - možda čak i jedina opasnost - uveličavanje revolucionarnosti, zaboravljanje granica i uslova umjesne i uspješne primjene revolucionarnih metoda. Pravi revolucionari najviše su krhali sebi vrat kad su počinjali da "revoluciju" pišu velikim slovom, da izdižu "revoluciju" u nešto gotovo božansko, da gube sposobnost da najhladnokrvnije i najtrezvenije razmišljaju, mjere, provjeravaju u kom momentu, u kojim okolnostima i u kojoj oblasti akcije treba umjeti i postupiti na revolucionaran način i u kom momentu, u kojim okolnostima i u kojoj oblasti akcije treba umjeti preći na reformističku akciju. Pravi revolucionari će propasti (ne u smislu spoljnog poraza, nego unutrašnjeg sloma njihove stvari) samo onda - ali onda će propasti sigurno - ako izgube trezvenost i ako zamisle da "velika, pobjedonosna, svjetska" revolucija može i mora sve moguće zadatke u svim okolnostima u svim oblastima obavezno rješavati na revolucionarni način."
Napoleon Bonaparta
"U revolucijama postoje dvije vrste ljudi: oni koji ih dižu i oni koji se njima okoriste."
Radomir Lukić
"Prva karakteristika revolucije jest da se vrši svjesno, namjerno, planski. Politička revolucija ne može biti spontana pojava. Druga bitna karakteristika je da se revolucija vrši samo na osnovu odgovarajućih promjena u ekonomskoj osnovi društva, odn. u načinu proizvodnje. Bez takve promjene nema revolucije, ili, tačnije, nema uspješne revolucije, što znači ustvari isto." (Teorija države i prava)
Robert Cover
"Mučeništvo nije jedini mogući odgovor grupe koja nije uspjela u prilagođavanju ili prihvatanju dominacije istovremeno dijeleći fizički prostor. Pobuna i revolucija su alternativni odgovori kada uslovi takve akte učine izvodljivim i kada postoji volja ne samo da se umre, već i da se ubije za razumijevanje normativne budućnosti koja se razlikuje od one dominantne sile." (Violence and the Word)
Stevan Vračar
"Kao kvalitativan preobražaj revolucija obuhvata i državnopravni poredak [...] Pošto je državnopravni poredak glavni element političkog sistema svakog društva, prilikom revolucije nastaje i njegov diskontinuitet [...] Zato izvođenje revolucije označava postojanje diskontinuiteta: gdje nema revolucije, nema ni diskontinuiteta i obratno. Oni uvijek idu zajedno i pretpostavljaju se. Dok postoji kontinuitet državnopravnog poretka, nije izvršena revolucija, ali ako je ova doista izvedena, nemoguće je postojanje kontinuiteta državnopravnog poretka. Diskontinuitet pokazuje revoluciju a revolucija se kroz diskontinuitet ostvaruje. Utoliko se može reći da je diskontinuitet kriterijum revolucije i obratno [...] U samom pojmu revolucije nalazi se ukazivanje na kvalitativnu promjenu, odnosno smjenu jednog državnopravnog poretka drugim. Dakle, diskontinuitet je samo specifičan izraz izvođenja revolucije državnopravnog poretka [...] Politička revolucija se uvijek sastoji u osvajanju političke vlasti [...] Samim tim nestaje raniji i stvara se novi državnopravni poredak [...] Politička revolucija i diskontinuitet državnopravnog poretka ne stoje jedno prema drugom kao uzrok i posljedica. U svojoj jedinstvenosti su, naravno, i istovremeni [...] Pored toga naročito je značajno da postoji paralelizam forme izvođenja političke revolucije i diskontinuitet državnopravnog poretka. U tom pogledu ni historijski ni logički ne može biti nesklada. Zato, ukoliko se pojavljuje oblik jednog, neizbježno je to i oblik drugog." (Revolucija i diskontinuitet državnopravnog poretka)
Tito
"U revoluciji narodi obično nađu sebe, upoznaju svoju vrijednost, upoznaju svoje stvaralačke snage. U revoluciji se narodi podmlade, preobraze, probude se iz svoje učmalosti i tada u svom revolucionarnom poletu razvijaju takvu stvaralačku energiju i u kratkom vremenu stvaraju takva djela koja se ne mogu zamiliti u starom preživjelom društvu. Prema tome, revolucija je u razvitku društva motorna snaga koja pokreće ljudsko društvo naprijed onog časa kada se već stari oblik pokazao nemogućim, kada se pokazao kao kočnica progresa. Prema tome, kroz revoluciju napredne snage društva ostvaruju viši, pravedni oblik društvenog uređenja."
Walter Lippmann
"Politička revolucija napreduje; država-policajac ustupa mjesto državi-proizvođaču."
Možda i najčešće, riječ „revolucija“ se koristi da bi se obilježila promjena u društveno-političkim institucijama..[8][9][10] Jeff Goodwin daje dvije definicije revolucije. Jedna je široka, u kojoj je revolucija:
„bilo koji ili svi slučajevi u kojima je država ili politički režim svrgnut te time preobražen popularnim pokretom na nezakonit, protuustavan i/ili nasilan način”
i malo uža, u kojoj:
„pokušaj preobražaja političkih institiucija i opravdanje za politički utjecaj u društvu, ostvaren zvaničnim i nezvaničnim masovnim uključivanjem i neinstitucionalnim djelovanjima koji potkapaju vlasti”
Jack Goldstone ih definira kao:
„pokušaj preobražaja političkih insitiucija i opravdanje za politički utjecaj u društvu, ostvaren zvaničnim i nezvaničnim masovnim uključivanjem i neinstitucionalnim djelovanjima koji potkapaju vlasti”
David Mitchell
"Sve su revolucije prije nego počnu najobičnije maštarije, onda postanu historijske nužnosti." (Atlas oblaka)
Harold Berman
"Svaka od velikih revolucija prošla je kroz prijelomno razdoblje u kojem su se u ubrzanom slijedu donosili novi zakoni, dekreti, pravila i naredbe, koji su se zatim jednako brzo opozivali, mijenjali ili nadomiještali drugima. Na kraju, međutim, svaka od velikih revolucija pomirila se s predrevolucionarnim pravom i ponovo uspostavila mnoge njegove elemente, uključujući ih u novi sistem koji je odražavao nove ciljeve, vrijednosti i vjerovanja." (Pravo i revolucija: Stvaranje zapadnjačke pravne tradicije)
Hegel
"Teror je eksplikacija pravog značenja revolucije." (po interpretaciji Vladimir Milisavljević)
Karl Marx
"Revolucijama je zapravo potreban jedan pasivan elemenat, materijalna osnova. Teorija se ostvaruje u jednom narodu samo ukoliko odgovara ostvarenju njegovih potreba." (Kritika Hegelove filozofije države i prava)
Karl Olivecrona
"Dok je uobičajeno zakonodavstvo učinjeno efektivnim kroz općenito poštovanje ustava, što djeluje kao stalni izvor moći, revolucionarni ustav je nametnut ljudima na druge načine. Mora postojati privremeni skup snage dovoljno jak da utjeće na promjenu ponašanja građana koji je impliciran u prihvatanju novog ustava ako obavezujućeg. Za uobičajene stvaraoce prava ne zahtijeva se nikakav naričiti napor u činjenju njihovih zakona učinkovitim, jer na svom raspolaganju imaju gotovu mašineriju. Revolucionari moraju sami stvoriti mašineriju, t.j. usmjeriti umove ljudi u nove kanale kroz koje psihološki pritisak može utjecati na njih. [To se čini silom i propagandom]." (Pravo kao činjenica)
Karl Popper
"Vjerujem da svaka takva revolucija mora kao svoj jedini cilj imati uspostavljanje demokratije; pod demokratijom ne mislim na nešto tako neodređeno kao što je 'vladavina naroda' ili 'vladavina većine', nego na skup ustanova (između ostalog na opće izbore, to jest pravo ljudi na raspuštanje svoje vlade) koje bi dopustile javnu kontrolu vladara i njihovo otpuštanje od strane onih kojima se vlada i koje bi potčinjenima omogućile dobiti reforme bez upotrebe nasilja, čak i protiv volje vladara. Drugim riječima, upotreba nasilja je opravdana samo pod tiranijom koja onemogućuje nenasilne reforme, i ona mora imati samo jedan cilj, stvaranje državnog uređenja koje omogućuje reforme bez nasilja (...) Produžena upotreba nasilja može dovesti do gubljenja slobode, pošto takva situacija može izazvati ne nepristrasnu vladavinu razuma, nego vladavinu jednog čovjeka. Nasilna revolucija koja hoće više od rušenja tiranije vjerovatno bi izazvala novu tiraniju kao vjerovatno ostvarenje svojih realnih ciljeva." (Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji)
Lenjin
"Za pravog revolucionara je najveća opasnost - možda čak i jedina opasnost - uveličavanje revolucionarnosti, zaboravljanje granica i uslova umjesne i uspješne primjene revolucionarnih metoda. Pravi revolucionari najviše su krhali sebi vrat kad su počinjali da "revoluciju" pišu velikim slovom, da izdižu "revoluciju" u nešto gotovo božansko, da gube sposobnost da najhladnokrvnije i najtrezvenije razmišljaju, mjere, provjeravaju u kom momentu, u kojim okolnostima i u kojoj oblasti akcije treba umjeti i postupiti na revolucionaran način i u kom momentu, u kojim okolnostima i u kojoj oblasti akcije treba umjeti preći na reformističku akciju. Pravi revolucionari će propasti (ne u smislu spoljnog poraza, nego unutrašnjeg sloma njihove stvari) samo onda - ali onda će propasti sigurno - ako izgube trezvenost i ako zamisle da "velika, pobjedonosna, svjetska" revolucija može i mora sve moguće zadatke u svim okolnostima u svim oblastima obavezno rješavati na revolucionarni način."
Napoleon Bonaparta
"U revolucijama postoje dvije vrste ljudi: oni koji ih dižu i oni koji se njima okoriste."
Radomir Lukić
"Prva karakteristika revolucije jest da se vrši svjesno, namjerno, planski. Politička revolucija ne može biti spontana pojava. Druga bitna karakteristika je da se revolucija vrši samo na osnovu odgovarajućih promjena u ekonomskoj osnovi društva, odn. u načinu proizvodnje. Bez takve promjene nema revolucije, ili, tačnije, nema uspješne revolucije, što znači ustvari isto." (Teorija države i prava)
Robert Cover
"Mučeništvo nije jedini mogući odgovor grupe koja nije uspjela u prilagođavanju ili prihvatanju dominacije istovremeno dijeleći fizički prostor. Pobuna i revolucija su alternativni odgovori kada uslovi takve akte učine izvodljivim i kada postoji volja ne samo da se umre, već i da se ubije za razumijevanje normativne budućnosti koja se razlikuje od one dominantne sile." (Violence and the Word)
Stevan Vračar
"Kao kvalitativan preobražaj revolucija obuhvata i državnopravni poredak [...] Pošto je državnopravni poredak glavni element političkog sistema svakog društva, prilikom revolucije nastaje i njegov diskontinuitet [...] Zato izvođenje revolucije označava postojanje diskontinuiteta: gdje nema revolucije, nema ni diskontinuiteta i obratno. Oni uvijek idu zajedno i pretpostavljaju se. Dok postoji kontinuitet državnopravnog poretka, nije izvršena revolucija, ali ako je ova doista izvedena, nemoguće je postojanje kontinuiteta državnopravnog poretka. Diskontinuitet pokazuje revoluciju a revolucija se kroz diskontinuitet ostvaruje. Utoliko se može reći da je diskontinuitet kriterijum revolucije i obratno [...] U samom pojmu revolucije nalazi se ukazivanje na kvalitativnu promjenu, odnosno smjenu jednog državnopravnog poretka drugim. Dakle, diskontinuitet je samo specifičan izraz izvođenja revolucije državnopravnog poretka [...] Politička revolucija se uvijek sastoji u osvajanju političke vlasti [...] Samim tim nestaje raniji i stvara se novi državnopravni poredak [...] Politička revolucija i diskontinuitet državnopravnog poretka ne stoje jedno prema drugom kao uzrok i posljedica. U svojoj jedinstvenosti su, naravno, i istovremeni [...] Pored toga naročito je značajno da postoji paralelizam forme izvođenja političke revolucije i diskontinuitet državnopravnog poretka. U tom pogledu ni historijski ni logički ne može biti nesklada. Zato, ukoliko se pojavljuje oblik jednog, neizbježno je to i oblik drugog." (Revolucija i diskontinuitet državnopravnog poretka)
Tito
"U revoluciji narodi obično nađu sebe, upoznaju svoju vrijednost, upoznaju svoje stvaralačke snage. U revoluciji se narodi podmlade, preobraze, probude se iz svoje učmalosti i tada u svom revolucionarnom poletu razvijaju takvu stvaralačku energiju i u kratkom vremenu stvaraju takva djela koja se ne mogu zamiliti u starom preživjelom društvu. Prema tome, revolucija je u razvitku društva motorna snaga koja pokreće ljudsko društvo naprijed onog časa kada se već stari oblik pokazao nemogućim, kada se pokazao kao kočnica progresa. Prema tome, kroz revoluciju napredne snage društva ostvaruju viši, pravedni oblik društvenog uređenja."
Walter Lippmann
"Politička revolucija napreduje; država-policajac ustupa mjesto državi-proizvođaču."
- Alfons Kauders
- Posts: 37198
- Joined: 24/09/2004 13:39
- Location: Glavni Stan NVZ
- Contact:
#68 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
Ne mislim da nas ocekuje neka kataklizma ili nesto, vec jednostavno da ce navedene slabosti poceti uzimati danak.Black swan wrote:2008.
bojim se da bih broji posljednje dane
počinje rat
bračno 8 maraka ulje 10
propadaju banke vadite novce
i tako dalje
to što mnogo znate ne znači da baš sve znate i da možete predvidjeti događanja sa 3,5 mil varijabli
Telecom svako malo rikne, struja se nekako i drzi, javni saobracaj svakih nekoliko sedmica ode u kurac, vode odavno nestaje... Malo pomalo svi ti problemi ce poceti da urusavaju ionako slabasnu lokalnu privredu - jednostavno ce previse kostati firme.
A kod nas je vazda bilo raje koja ocekuje koliko sutra neki rat ili katastrofu, nista novo, ni 2008 ni danas.
- Truba
- Posts: 94535
- Joined: 17/03/2004 09:36
- Location: Vizantija
- Grijem se na: Plin i struju
- Horoskop: Vodolija
- Contact:
#69 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
slabosti su vidljive svaki dan
svaki dan nešto rikne ili zapne što nas iznervira
ali konačnog kraha nikad neće biti
svaki dan nešto rikne ili zapne što nas iznervira
ali konačnog kraha nikad neće biti
- Alfons Kauders
- Posts: 37198
- Joined: 24/09/2004 13:39
- Location: Glavni Stan NVZ
- Contact:
#70 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
Ne mislim da ce biti kraha u smislu nema struje, vode i neta nikako... Vec da ti problemi mogu dovesti do kraha u pojedinim industrijama.Black swan wrote:slabosti su vidljive svaki dan
svaki dan nešto rikne ili zapne što nas iznervira
ali konačnog kraha nikad neće biti
Zaboli cuna proizvodjaca mlijeka ili borovnica za netom, plinom i povremenim problemima sa strujom, medjutim u drugim industrijama ce biti strasnih problema ako se ovako nastavi.
-
sumirprimus
- Posts: 88966
- Joined: 10/02/2010 07:54
- Location: Bunker :D Saj ops
#71 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
konacno je krahiralo u zadnjih 20 god dosta toga...
sad to dolazi na naplatu i kod onih koji jos nisu,a ka`će ne znamo...
sad to dolazi na naplatu i kod onih koji jos nisu,a ka`će ne znamo...
- limeni
- Posts: 2745
- Joined: 30/12/2007 00:39
#72 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
komunisticki mentalitet i jeste problem ovdje..nece niko da radi posao odgovorno i kako treba..neljubaznost na salteru, kasnjenje grasovih vozaca bez izvinjenja,elektricari ti dodju da poprave nesto a ne znaju i samo vecu stetu naprave.Vasco da Gama wrote:Prpa.ba wrote:5 do 10 godina. Komunisticka infrastruktura je dosta zilava, drugovi su napravili drzavu koja ce se raspasti i svesti na zasluzeni nivo africkih vukojebina tek nakon 4 godine rata i 30ak godina divljanja lokalnih primata.
mi smo sami najvise krivi za ovu situaciju u drzavi.
- Alfons Kauders
- Posts: 37198
- Joined: 24/09/2004 13:39
- Location: Glavni Stan NVZ
- Contact:
#73 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
Mi imamo naviku da pokupimo najgore iz svakog sistema. Iz socijalizma nam je ostao boli-me-kurac pristup poslu u javnom sektoru... A iz kapitalizma smo pokupili pohlepu.limeni wrote:komunisticki mentalitet i jeste problem ovdje..nece niko da radi posao odgovorno i kako treba..neljubaznost na salteru, kasnjenje grasovih vozaca bez izvinjenja,elektricari ti dodju da poprave nesto a ne znaju i samo vecu stetu naprave.Vasco da Gama wrote:Prpa.ba wrote:5 do 10 godina. Komunisticka infrastruktura je dosta zilava, drugovi su napravili drzavu koja ce se raspasti i svesti na zasluzeni nivo africkih vukojebina tek nakon 4 godine rata i 30ak godina divljanja lokalnih primata.
mi smo sami najvise krivi za ovu situaciju u drzavi.
Kako god, ono sto su crveni napravili ovi sareni danas nisu u stanju ni ofarbati ili odrzavati.
- muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
#74 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
zar nismo vec na samom dnu
-
Nebitan32
- Posts: 1118
- Joined: 31/12/2011 21:40
#75 Re: Koliko nam je ostalo do konacnog kraha?
Black swan wrote:slabosti su vidljive svaki dan
svaki dan nešto rikne ili zapne što nas iznervira
ali konačnog kraha nikad neće biti
Upravo to. Nece doci do nekog apsolutnog kraha. Upravo se desava suprotno.
Iako cete to negirati, napravljani su ogromni pomaci u infrastrukturi. Ona je bolja iz godine u godinu. Vi se zadrzavate na nekom carsijsko-mahalskoj razini. Vecina ne gleda dalje od stupske petlje. Ne gledate sta se desava na razini cijele drzave.
Cak i pod laktasko bivolskom upravom su privedeni pri kraju znacajni infrastrukturalni projekti. Primjer tunela kroz Cemerno.
Najveci problem lezi u tome sto je narodu usaden sadaka i kukulele mentalitet. To je bolest koja je zahvatila dobar dio drustva. Imam takvih i u svojoj rodbini. Imam takvih i u rodbini. Npr tetak kome je nakon rata obnobljena kuca, dogradivao je pa je sad i veca nego prije rata, dobivao donacija, ponovo pravljen put do njegove kuce ali non stop se zali i trazi neke donacije. Dokle vise? Pitam dokle jer to njima definitivno nije potrebno.
Imam rodaka koji zivi u Vogosci. Tu je i roden i bas ljetos pricam sa njim i onako spomenem Hifa oil i kazem da pokusavam uvjek sipati gorivo kod njih. A on odmah k'o iz topa "ma i oni su losi ba,,,," Pitam ga zasto a on samo "mah", pa opet pitam zasto a on " ma pusti ba".... tipicna klosarsko ciganska suplja kuknjava... To je vise uslo u krv.
Ne govorim da je sjajno ali treba vise suzbijati taj sadaka mentalitet.
