Pravosudje BiH - najlosiji pravni sistem na svijetu
Moderator: _BataZiv_0809
- muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
#51 Re: Pravosudje BiH - najlosiji pravni sistem na svijetu
SB OTKRIVA: Tajni razgovori ministra Zorana Mikulića
Nakon što mu je u ponedjeljak ujutro stigao poziv za saslušanje u SIPA-i, ministar Mikulić više od dva sata razgovarao s tužiteljima Čavkom i Kajmaković
Nakon što mu je u ponedjeljak (28. oktobra) ujutro stigao poziv za saslušanje u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), federalni ministar pravde Zoran Mikulić nije pozvao svog odvjetnika, nego prijatelje u Tužiteljstvu BiH, i od njih tražio savjet kako da se brani u istrazi.
Kako Slobodna Bosna doznaje iz izvora bliskih SIPA-i, ministar Mikulić je više od dva sata razgovarao telefonom sa državnim tužiteljima Olegom Čavkom i Dianom Kajmaković, koji su ga, podsjetimo, u proljeće ove godine poštedili istrage o spornim pomilovanjima osuđenika. Iako nije poznato o čemu su Mikulić, Čavka i Kajmaković pričali od deset ujutro do 12.30 sati, pretpostavlja se da su mu tužitelji sugerirali kako da koncipira svoju obranu, ali i krene u kontranapad prema njihovom kolegi, državnom tužitelju Dubravku Čampari.
Tužitelj Čampara je, inače, naredio otvaranje istrage protiv odgovornih za nezakoniti pokušaj premještanja ključnog zaštićenog svjedoka u predmetu „Lutka“ iz sarajevskog u zatvor u Zenici, nakon čega se ispostavilo da je operaciju izmještanja svjedoka naredio osobno ministar Mikulić.
Zoran Mikulić se jučer, prije saslušanja u SIPA-i, branio pred novinarima kako odluku o premještanju zatvorenika ne donosi „ni državni tužitelj Dubravko Čampara, ni SIPA, ni bilo koja paraobavještajna organizacija“?!
Dan kasnije u zaštitu svog stranačkog kolege, protiv kojeg je ranije kaznenu prijavu podnijela i Federalna uprava policije, stao je federalni pemijer Nermin Nikšić, koji je izjavio kako je sve što se dešava s ministrom Mikulićem nezabilježeno u demokratskoj praksi.
„Ukoliko se utvrdi za ministra Mikulića da je uradio bilo šta nezakonito, onda treba da odgovara. Podsjetit ću da sam lično podnio bezbroj krivičnih prijava koje niko ne procesuira, a interesantno je, da kada se radi o ministru Mikuliću, da se radi na njima. Zamislite hipotetički situaciju da moj savjetnik ima brata koji je tužilac koji samo procesuira ministre iz drugih političkih partija. Šta bi vi govorili o SDP-u i o meni? Je li iko spomenuo taj slučaj“, upitao je premijer Nikšić, aludirajući nedvosmisleno da je brat tužitelja Dubravka Čampare – Aljoša Čampara, član SDA.
Premijer Nermin Nikšić je, očito, smetnuo s uma da je šefica protokola u Vladi Federacije BiH Dina Budalica rođena sestra tužiteljice Diane Kajmaković, koja vodi istragu protiv predsjednika Federacije BiH Živka Budimira. Nikšiću, također, nije sporno i što je kćerka Vesne Budimir, zamjenice glavnog državnog tužitelja Gorana Salihovića, savjetnica ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumdžije, a tužiteljicina sestra Lidija Korać visokopozicionirana dužnosnica SDP-a.
Nakon što mu je u ponedjeljak ujutro stigao poziv za saslušanje u SIPA-i, ministar Mikulić više od dva sata razgovarao s tužiteljima Čavkom i Kajmaković
Nakon što mu je u ponedjeljak (28. oktobra) ujutro stigao poziv za saslušanje u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), federalni ministar pravde Zoran Mikulić nije pozvao svog odvjetnika, nego prijatelje u Tužiteljstvu BiH, i od njih tražio savjet kako da se brani u istrazi.
Kako Slobodna Bosna doznaje iz izvora bliskih SIPA-i, ministar Mikulić je više od dva sata razgovarao telefonom sa državnim tužiteljima Olegom Čavkom i Dianom Kajmaković, koji su ga, podsjetimo, u proljeće ove godine poštedili istrage o spornim pomilovanjima osuđenika. Iako nije poznato o čemu su Mikulić, Čavka i Kajmaković pričali od deset ujutro do 12.30 sati, pretpostavlja se da su mu tužitelji sugerirali kako da koncipira svoju obranu, ali i krene u kontranapad prema njihovom kolegi, državnom tužitelju Dubravku Čampari.
Tužitelj Čampara je, inače, naredio otvaranje istrage protiv odgovornih za nezakoniti pokušaj premještanja ključnog zaštićenog svjedoka u predmetu „Lutka“ iz sarajevskog u zatvor u Zenici, nakon čega se ispostavilo da je operaciju izmještanja svjedoka naredio osobno ministar Mikulić.
Zoran Mikulić se jučer, prije saslušanja u SIPA-i, branio pred novinarima kako odluku o premještanju zatvorenika ne donosi „ni državni tužitelj Dubravko Čampara, ni SIPA, ni bilo koja paraobavještajna organizacija“?!
Dan kasnije u zaštitu svog stranačkog kolege, protiv kojeg je ranije kaznenu prijavu podnijela i Federalna uprava policije, stao je federalni pemijer Nermin Nikšić, koji je izjavio kako je sve što se dešava s ministrom Mikulićem nezabilježeno u demokratskoj praksi.
„Ukoliko se utvrdi za ministra Mikulića da je uradio bilo šta nezakonito, onda treba da odgovara. Podsjetit ću da sam lično podnio bezbroj krivičnih prijava koje niko ne procesuira, a interesantno je, da kada se radi o ministru Mikuliću, da se radi na njima. Zamislite hipotetički situaciju da moj savjetnik ima brata koji je tužilac koji samo procesuira ministre iz drugih političkih partija. Šta bi vi govorili o SDP-u i o meni? Je li iko spomenuo taj slučaj“, upitao je premijer Nikšić, aludirajući nedvosmisleno da je brat tužitelja Dubravka Čampare – Aljoša Čampara, član SDA.
Premijer Nermin Nikšić je, očito, smetnuo s uma da je šefica protokola u Vladi Federacije BiH Dina Budalica rođena sestra tužiteljice Diane Kajmaković, koja vodi istragu protiv predsjednika Federacije BiH Živka Budimira. Nikšiću, također, nije sporno i što je kćerka Vesne Budimir, zamjenice glavnog državnog tužitelja Gorana Salihovića, savjetnica ministra vanjskih poslova BiH Zlatka Lagumdžije, a tužiteljicina sestra Lidija Korać visokopozicionirana dužnosnica SDP-a.
- muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
#52 Re: Pravosudje BiH - najlosiji pravni sistem na svijetu
Ovo samo u BiH ima:
MINISTAR PRAVDE FBiH - MIKULIĆ OPTUŽUJE: "Tužitelji su pod kontrolom SDA, Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće je generator korupcije u BiH!"
Na press konferenciji koju je sazvao povodom jučerašnjeg saslušanja u SIPA-i. ministar pravde FBiH Zoran Mikulić je najavio da će se narednih dana zbog saznanja koja se trebaju iznijeti "tresti zemlja". Očekivano, istragu je nazvao montiranom i optužio SDA da stoji iza svega.
"Dvoje tužilaca, jedan na Državnom i drugi na Kantonalnom tužilaštvu, koji su bliski sa strukturama SDA, pokreću istrage protiv ministara iz reda SDP-a. Nekome je zasmetalo što sam ja predložio 70 zakona, od čega pet antikoruptivnih", kazao je Mikulić a optužbe za krivično djelo 'ometanja pravosuđa' nazvao smiješnim. Iznio je i niz detalja o zaštićenom svjedoku u predmetu 'Lutka' za čiji nezakoniti pokušaj premještanja iz sarajevskog u zatvor u Zenici ga se tereti.
"Saučesnik tog zaštićenog svjedoka je suprug prve rodice tužitelja Čampare. On prvo nije htio komunicirati s Čamparom, nakon čega je počeo s njim da kontaktira, logično je da mu je Čampara nešto obećao a to je najvjerovatnije ostanak u sarajevskom zatvoru", kazao je Mikulić na press konferenciji koja je više ličila na tipično 'mahalanje' nego na obraćanje federalnog zvaničnika.
Na novinarski upit zna li ko je Dina Budalica, kazao je kratko:
"Šefica protokola u Vladi".
Nije dodao i da je spomenuta rođena sestra tužiteljice Diane Kajmaković, koja vodi istragu protiv predsjednika Federacije BiH Živka Budimira, iako se to moglo očekivati s obzirom da je počeo spominjati rodbinske odnose.
Kada su detalji o svjedoku koji je sve manje zaštićen u pitanju, na pressici smo saznali da je trenutno u zatvoru u Zenici, da je u zatvoru u Sarajevu bio izolovan, da je posebno izvođen na šetnju i da je prostorija u kojoj je boravio zauzimala mjesto za šest zatvorenika, pa je i pretrpanost zatvora u Sarajevu navedena kao jedan od razloga za njegov premještaj u Zenici.
"Provjerite, postoji li i jedan dokument sa oznakom tajnosti, u kojem SIPA procjenjuje da je zaštićenom svjedoku u sarajevskom zatvoru ugrožen život. Ako tužilaštvo misli da mu neko u Zenici ugrožava život, neka nam kaže ko su ti zatvorenici pa ćemo mi njih izmjestiti. Reći ću vam koliko ljudi su mi dostavili na tom spisku: nijednog!", pojasnio je Mikulić.
"Iz tužilaštva su svojim objavama javno pozvali na njegov linč. Tužilaštvo je tražilo da se on privremeno prebaci u Sarajevo, i ja sam im nekoliko puta uvažio zahtjev, a nakon nekoliko puta smo zaključili da je taj zatvorenik bezbjedniji u Zenici, između ostalog i zbog te procjene SIPA-e, pa je odlučeno da ga se premjesti u jedini zavod zatvorenog tipa gdje može biti pod adekvatnim obezbjeđenjem. Tužilaštvo je tražilo i potpuno oslobađanje svjedoka, što je smiješno", kazao je Mikulić.
Kazao je i kako smatra da mu se telefon neovlašteno prisluškuje. Na upite da li za iznesene tvrdnje, posebno za one da je dvoje tužilaca pod direktnom kontrolom SDA, ima dokaze koje će iznijeti u eventualnom disciplinskom postupku protiv tih tužilaca pred Visokim sudskim i tužiteljskim vijećem, Mikulić je kazao samo da će narednih dana biti izneseno niz detalja koje mnogi građani ne znaju a koji će ih zaprepastiti.
Govoreći o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, Mikulić je kazao da je ta institucija "generator korupcije u ovom društvu".
"Tražio sam od njih ranije da mi dostave podatke o riješenim slučajevima, i uglavnom se radilo o banalnim stvarima", kazao je.
Mikulić je najavio da će se sutra pojaviti i pred tužiteljstvom BiH gdje će ponoviti ono što je kazao u ispitivanju obavljenom u SIPA-i, a na upit plaši li se da bi mu mogao odrediti pritvor, kazao je:
"Ja sam od njih tražio da mi odrede pritvor, pa da vidimo i tu farsu na sudu gdje bih ih lako dobio", kazao je ministar Mikulić.
(A. Panjeta)
MINISTAR PRAVDE FBiH - MIKULIĆ OPTUŽUJE: "Tužitelji su pod kontrolom SDA, Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće je generator korupcije u BiH!"
Na press konferenciji koju je sazvao povodom jučerašnjeg saslušanja u SIPA-i. ministar pravde FBiH Zoran Mikulić je najavio da će se narednih dana zbog saznanja koja se trebaju iznijeti "tresti zemlja". Očekivano, istragu je nazvao montiranom i optužio SDA da stoji iza svega.
"Dvoje tužilaca, jedan na Državnom i drugi na Kantonalnom tužilaštvu, koji su bliski sa strukturama SDA, pokreću istrage protiv ministara iz reda SDP-a. Nekome je zasmetalo što sam ja predložio 70 zakona, od čega pet antikoruptivnih", kazao je Mikulić a optužbe za krivično djelo 'ometanja pravosuđa' nazvao smiješnim. Iznio je i niz detalja o zaštićenom svjedoku u predmetu 'Lutka' za čiji nezakoniti pokušaj premještanja iz sarajevskog u zatvor u Zenici ga se tereti.
"Saučesnik tog zaštićenog svjedoka je suprug prve rodice tužitelja Čampare. On prvo nije htio komunicirati s Čamparom, nakon čega je počeo s njim da kontaktira, logično je da mu je Čampara nešto obećao a to je najvjerovatnije ostanak u sarajevskom zatvoru", kazao je Mikulić na press konferenciji koja je više ličila na tipično 'mahalanje' nego na obraćanje federalnog zvaničnika.
Na novinarski upit zna li ko je Dina Budalica, kazao je kratko:
"Šefica protokola u Vladi".
Nije dodao i da je spomenuta rođena sestra tužiteljice Diane Kajmaković, koja vodi istragu protiv predsjednika Federacije BiH Živka Budimira, iako se to moglo očekivati s obzirom da je počeo spominjati rodbinske odnose.
Kada su detalji o svjedoku koji je sve manje zaštićen u pitanju, na pressici smo saznali da je trenutno u zatvoru u Zenici, da je u zatvoru u Sarajevu bio izolovan, da je posebno izvođen na šetnju i da je prostorija u kojoj je boravio zauzimala mjesto za šest zatvorenika, pa je i pretrpanost zatvora u Sarajevu navedena kao jedan od razloga za njegov premještaj u Zenici.
"Provjerite, postoji li i jedan dokument sa oznakom tajnosti, u kojem SIPA procjenjuje da je zaštićenom svjedoku u sarajevskom zatvoru ugrožen život. Ako tužilaštvo misli da mu neko u Zenici ugrožava život, neka nam kaže ko su ti zatvorenici pa ćemo mi njih izmjestiti. Reći ću vam koliko ljudi su mi dostavili na tom spisku: nijednog!", pojasnio je Mikulić.
"Iz tužilaštva su svojim objavama javno pozvali na njegov linč. Tužilaštvo je tražilo da se on privremeno prebaci u Sarajevo, i ja sam im nekoliko puta uvažio zahtjev, a nakon nekoliko puta smo zaključili da je taj zatvorenik bezbjedniji u Zenici, između ostalog i zbog te procjene SIPA-e, pa je odlučeno da ga se premjesti u jedini zavod zatvorenog tipa gdje može biti pod adekvatnim obezbjeđenjem. Tužilaštvo je tražilo i potpuno oslobađanje svjedoka, što je smiješno", kazao je Mikulić.
Kazao je i kako smatra da mu se telefon neovlašteno prisluškuje. Na upite da li za iznesene tvrdnje, posebno za one da je dvoje tužilaca pod direktnom kontrolom SDA, ima dokaze koje će iznijeti u eventualnom disciplinskom postupku protiv tih tužilaca pred Visokim sudskim i tužiteljskim vijećem, Mikulić je kazao samo da će narednih dana biti izneseno niz detalja koje mnogi građani ne znaju a koji će ih zaprepastiti.
Govoreći o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, Mikulić je kazao da je ta institucija "generator korupcije u ovom društvu".
"Tražio sam od njih ranije da mi dostave podatke o riješenim slučajevima, i uglavnom se radilo o banalnim stvarima", kazao je.
Mikulić je najavio da će se sutra pojaviti i pred tužiteljstvom BiH gdje će ponoviti ono što je kazao u ispitivanju obavljenom u SIPA-i, a na upit plaši li se da bi mu mogao odrediti pritvor, kazao je:
"Ja sam od njih tražio da mi odrede pritvor, pa da vidimo i tu farsu na sudu gdje bih ih lako dobio", kazao je ministar Mikulić.
(A. Panjeta)
- muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
#53 Re: Pravosudje BiH - najlosiji pravni sistem na svijetu
U internom biltenu Tužilaštva BiH objavljeno 37 fotografija Gorana Salihovića
Otkako je izabran za glavnog državnog tužioca Goran Salihović se pokazao ažurnim jedino u promociji samog sebe, a sve pod izlikom da građanima želi približiti unutrašnju organizaciju i način rada ove institucije.
Tako je u povodu desetogodišnjice rada Tužilaštvo BiH izdalo Bilten-brošuru na 37 strana, u kojem su pored obraćanja glavnog tužioca [size=14pt]objavljene čak 23 njegove slike[/size]! U Biltenu se još može pročitati i intervju koji je Goran Salihović dao za Glas Amerike, te članci o ostalim aktivnostima glavnog tužioca.
No, tu nije kraj (samo)promociji novog šefa Tužilaštva BiH. I njihova je internet strana zatrpana Salihovićevim slikama koje su istaknute u prvi plan, dok su informacije o istragama, podignutim optužnicama i saradnji sa policijskim agencijama i institucijama za provođenje zakona, stavljene u drugi plan. (S.B.)
Otkako je izabran za glavnog državnog tužioca Goran Salihović se pokazao ažurnim jedino u promociji samog sebe, a sve pod izlikom da građanima želi približiti unutrašnju organizaciju i način rada ove institucije.
Tako je u povodu desetogodišnjice rada Tužilaštvo BiH izdalo Bilten-brošuru na 37 strana, u kojem su pored obraćanja glavnog tužioca [size=14pt]objavljene čak 23 njegove slike[/size]! U Biltenu se još može pročitati i intervju koji je Goran Salihović dao za Glas Amerike, te članci o ostalim aktivnostima glavnog tužioca.
No, tu nije kraj (samo)promociji novog šefa Tužilaštva BiH. I njihova je internet strana zatrpana Salihovićevim slikama koje su istaknute u prvi plan, dok su informacije o istragama, podignutim optužnicama i saradnji sa policijskim agencijama i institucijama za provođenje zakona, stavljene u drugi plan. (S.B.)
- muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
#54 Re: Pravosudje BiH - najlosiji pravni sistem na svijetu
Sead Lisak: U pravosuđu privilegije za nerad
Najveći problem korupcije u našoj zemlji je sistemska korupcija - ona na najvišem nivou vlasti i odlučivanja, kaže Sead Lisak, direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH.
Ističe da BiH ima sve neophodne zakone za borbu protiv kriminala i korupcije, ali da je problem u njihovom neprovođenju. Tvrdi i da [size=14pt]pojedinci u pravosuđu imaju velike privilegije za nerad[/size].
"Zakoni su da se provode, a ne da budu alibi ličnim slabostima, nesposobnosti i nespremnosti da se radi. Priča o težini posla, odgovornosti i potencijalnim opasnostima ne prolazi. Niko nije natjeran da radi u institucijama za provedbu zakona", tvrdi Lisak.
Napominje i da će Agencija, osnovana prije više od tri godine, tek opravdati svoje postojanje.
NN: Agencija je osnovana decembra 2009. godine, a rukovodstvo je imenovano, odnosno preuzelo dužnost 2. augusta 2011. godine. Da li je do sada profunkcionisala u punom kapacitetu?
LISAK:Agencija je u junu 2012. godine prvi put dobila vlastiti budžet, a mjesec kasnije Vijeće ministara BiH dalo je saglasnost na pravilnik o unutrašnjoj organizaciji. Tada su se stekli uslovi za realizaciju planiranog zapošljavanja u Agenciji. U septembru je raspisan konkurs za prijem tri zaposlenika i devet državnih službenika. Prvi konkurs je okončan, drugi je u toku. Očekujemo da bi Agencija za državnu službu BiH u najskorije vrijeme trebalo da okonča konkurs za prijem državnih službenika, kako bismo mogli kvalitetnije nastaviti realizaciju planiranih obaveza iz Akcionog plana za realizaciju Strategije za borbu protiv korupcije (2009 - 2014). U ograničenim kapacitetima osigurali smo funkcioniranje i ispunjavanje zacrtanih programskih zadataka.
NN: Vaš zamjenik Sreto Pekić nedavno je izjavio da Agencija još nije opravdala postojanje jer Vijeće ministara ne dopušta zapošljavanje neophodnog broja ljudi. Da li je, po Vašem mišljenju, Agencija osnovana kao jedan od uslova za viznu liberalizaciju opravdala svoje postojanje?
LISAK:Prvobitnim prijedlogom pravilnika o unutrašnjoj organizaciji bilo je predviđeno da Agencija ima 57 zaposlenih. Vijeće ministara odbilo je taj prijedlog i na koncu odlučilo da Agencija može imati svega 29 zaposlenih, što nas je primoralo da ukinemo nekoliko organizacionih jedinica i da objedinimo brojna radna mjesta. Ova situacija umnogome dovodi u pitanje mogućnosti da se ispune sve obaveze postavljene pred Agenciju. Ne možemo zaposliti ni optimalan broj do sistematiziranih 29 izvršilaca iako smo novoformirana institucija, jer je na snazi moratorij na zapošljavanje.
Rezultati rada Agencije biće vidljivi tek u narednom periodu. Daćemo sve od sebe da Agencija opravda svrhu svog postojanja. Prevencija korupcije je proces u koji moraju da se koordinirano i planski uključe institucije na svim nivoima vlasti, civilno društvo, mediji i svaki građanin. Osnivanje Agencije je i obaveza BiH proistekla iz Konvencije UN-a za borbu protiv korupcije koju je naša zemlja ratificirala.
NN: Kakvo je stanje u BiH, gdje je korupcija najizraženija?
LISAK:Agencija do sada nije imala kapacitete da radi vlastita istraživanja. Podaci kojima raspolažemo pretežno se zasnivaju na istraživanjima nevladinih organizacija i međunarodnih nezavisnih institucija.
Prema analizama prijava građana koje pristižu Agenciji, oblasti carine, policije, zdravstva, školstva i određene općinske službe najviše su podložni korupciji. Namjera Agencije je da u narednom periodu uradi vlastito istraživanje o zastupljenosti korupcije u BiH i da ga prezentira javnosti.
Raspoloživi podaci ukazuju da korupcija u BiH ima sve odlike sistemske korupcije. Iz ovog proizlazi da je taj problem izražen u javnim preduzećima i ustanovama, a od njega nisu imune ni političke stranke.
NN: Iz EU stalno kritikuju BiH zbog slabe borbe protiv korupcije. Je li problem u neradu ili nedostatku hrabrosti zaposlenih u pravosuđu?
LISAK:Prevencija i borba protiv sistemskog oblika korupcije, koja je najveći problem u BiH, traži kombinaciju preventivnih i represivnih mjera. Bitan dio je i provođenje reformi javnog sektora radi jačanja transparentnosti rada državnih institucija, postavljanja sistema javne uprave koja će biti servis građanima, a ne obrnuto, transparentnosti finansiranja političkih partija, otklanjanju sukoba interesa, transparentnosti trošenja javnog novca.
Suzbijanje sistemske korupcije jedino je moguće putem kombiniranja mjera, uključujući pokretanje krivičnih, disciplinskih, prekršajnih i upravnih postupaka, kao i reafirmacija moralne odgovornosti.
Postojeći rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije srazmjerni su karakteristikama ukupnog ambijenta u BiH, kadrovskim i materijalnim kapacitetima institucija za provedbu zakona. Na osnovu iskustva koje imam kao dugogodišnji policijski službenik mogu reći da je ovdje problem isključivo u provedbi zakona. U postojećim zakonskim rješenjima u BiH nema ograničenja koja bi sputavala efikasniju borbu protiv korupcije. Neophodno je mijenjati pristup u radu i biti bezrezervno opredijeljen za provedbu zakona.
Nadam se da će upozorenja međunarodne zajednice pokucati na prava vrata te da ćemo se u budućnosti više baviti prevencijskim mjerama, jačanjem transparentnosti rada javnog sektora i otklanjanjem uzroka korupcije, a ne posljedicama korupcije, kakav je sada slučaj.
NN: Pokrenute su izmjene Zakona o Agenciji zbog definisanja statusa parlamentarne komisije za praćenje rada Agencije. Predloženo je da ova komisija ubuduće bude tijelo za nadzor, a ne za praćenje rada Agencije - da li je ovo pokušaj uspostave političke kontrole nad Agencijom?
LISAK:Zakon o Agenciji obiluje nedostacima, koji bi sistemskim pristupom, uz konsultacije struke, trebalo da budu otklonjeni. Međutim, obrazloženje predlagača da se izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji pristupi samo kako bi se otklonile nejasnoće pri tumačenju dijelova ovog akta koji se odnose na rad Komisije i koje bi neposredno regulirale pitanje statusa njenih članova, a da pri tome ne dođe do suštinskih izmjena zakona, dovodi u pitanje stvarne razloge predloženih izmjena.
Međunarodne prakse i Konvencija UN-a za borbu protiv korupcije, koju je BiH ratificirala, predviđaju da institucije koje se bave prevencijom i borbom protiv korupcije budu samostalne i nezavisne. Dosadašnji rad Agencije bio je izuzetno transparentan i potrudićemo se da tako bude i u budućnosti.
Ipak, ukoliko Komisija, a zatim i parlament BiH procijene da je potrebno uvesti dodatnu kontrolu nad radom Agencije, nećemo imati ništa protiv toga. Agencija odgovara Parlamentarnoj skupštini BiH.
Šestoro zaposlenih
NN: Prema revizorskom izvještaju za 2011. godinu, Agencija je imala samo tri zaposlena i budžet od oko 200.000 KM, a traženo je oko dva miliona. Koliko sada imate zaposlenih i kojim budžetom raspolažete ove godine?
LISAK:Ukupna odobrena sredstva za 2011. godinu za Agenciju iznosila su 292.000 KM. Da je usvojen budžet za tu godinu, Agencija bi imala na raspolaganju 821.915 KM, a ne dva miliona KM. Da su ova budžetska sredstva bila operativna, utrošili bismo ih za opremanje Agencije, zakup prostora i upošljavanje neophodnog osoblja.
U ovom trenutku Agencija ima šest zaposlenih: direktora, dva zamjenika i tri zaposlena. Odobreni budžet Agencije za ovu godinu je 932.000 KM.
Najveći problem korupcije u našoj zemlji je sistemska korupcija - ona na najvišem nivou vlasti i odlučivanja, kaže Sead Lisak, direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH.
Ističe da BiH ima sve neophodne zakone za borbu protiv kriminala i korupcije, ali da je problem u njihovom neprovođenju. Tvrdi i da [size=14pt]pojedinci u pravosuđu imaju velike privilegije za nerad[/size].
"Zakoni su da se provode, a ne da budu alibi ličnim slabostima, nesposobnosti i nespremnosti da se radi. Priča o težini posla, odgovornosti i potencijalnim opasnostima ne prolazi. Niko nije natjeran da radi u institucijama za provedbu zakona", tvrdi Lisak.
Napominje i da će Agencija, osnovana prije više od tri godine, tek opravdati svoje postojanje.
NN: Agencija je osnovana decembra 2009. godine, a rukovodstvo je imenovano, odnosno preuzelo dužnost 2. augusta 2011. godine. Da li je do sada profunkcionisala u punom kapacitetu?
LISAK:Agencija je u junu 2012. godine prvi put dobila vlastiti budžet, a mjesec kasnije Vijeće ministara BiH dalo je saglasnost na pravilnik o unutrašnjoj organizaciji. Tada su se stekli uslovi za realizaciju planiranog zapošljavanja u Agenciji. U septembru je raspisan konkurs za prijem tri zaposlenika i devet državnih službenika. Prvi konkurs je okončan, drugi je u toku. Očekujemo da bi Agencija za državnu službu BiH u najskorije vrijeme trebalo da okonča konkurs za prijem državnih službenika, kako bismo mogli kvalitetnije nastaviti realizaciju planiranih obaveza iz Akcionog plana za realizaciju Strategije za borbu protiv korupcije (2009 - 2014). U ograničenim kapacitetima osigurali smo funkcioniranje i ispunjavanje zacrtanih programskih zadataka.
NN: Vaš zamjenik Sreto Pekić nedavno je izjavio da Agencija još nije opravdala postojanje jer Vijeće ministara ne dopušta zapošljavanje neophodnog broja ljudi. Da li je, po Vašem mišljenju, Agencija osnovana kao jedan od uslova za viznu liberalizaciju opravdala svoje postojanje?
LISAK:Prvobitnim prijedlogom pravilnika o unutrašnjoj organizaciji bilo je predviđeno da Agencija ima 57 zaposlenih. Vijeće ministara odbilo je taj prijedlog i na koncu odlučilo da Agencija može imati svega 29 zaposlenih, što nas je primoralo da ukinemo nekoliko organizacionih jedinica i da objedinimo brojna radna mjesta. Ova situacija umnogome dovodi u pitanje mogućnosti da se ispune sve obaveze postavljene pred Agenciju. Ne možemo zaposliti ni optimalan broj do sistematiziranih 29 izvršilaca iako smo novoformirana institucija, jer je na snazi moratorij na zapošljavanje.
Rezultati rada Agencije biće vidljivi tek u narednom periodu. Daćemo sve od sebe da Agencija opravda svrhu svog postojanja. Prevencija korupcije je proces u koji moraju da se koordinirano i planski uključe institucije na svim nivoima vlasti, civilno društvo, mediji i svaki građanin. Osnivanje Agencije je i obaveza BiH proistekla iz Konvencije UN-a za borbu protiv korupcije koju je naša zemlja ratificirala.
NN: Kakvo je stanje u BiH, gdje je korupcija najizraženija?
LISAK:Agencija do sada nije imala kapacitete da radi vlastita istraživanja. Podaci kojima raspolažemo pretežno se zasnivaju na istraživanjima nevladinih organizacija i međunarodnih nezavisnih institucija.
Prema analizama prijava građana koje pristižu Agenciji, oblasti carine, policije, zdravstva, školstva i određene općinske službe najviše su podložni korupciji. Namjera Agencije je da u narednom periodu uradi vlastito istraživanje o zastupljenosti korupcije u BiH i da ga prezentira javnosti.
Raspoloživi podaci ukazuju da korupcija u BiH ima sve odlike sistemske korupcije. Iz ovog proizlazi da je taj problem izražen u javnim preduzećima i ustanovama, a od njega nisu imune ni političke stranke.
NN: Iz EU stalno kritikuju BiH zbog slabe borbe protiv korupcije. Je li problem u neradu ili nedostatku hrabrosti zaposlenih u pravosuđu?
LISAK:Prevencija i borba protiv sistemskog oblika korupcije, koja je najveći problem u BiH, traži kombinaciju preventivnih i represivnih mjera. Bitan dio je i provođenje reformi javnog sektora radi jačanja transparentnosti rada državnih institucija, postavljanja sistema javne uprave koja će biti servis građanima, a ne obrnuto, transparentnosti finansiranja političkih partija, otklanjanju sukoba interesa, transparentnosti trošenja javnog novca.
Suzbijanje sistemske korupcije jedino je moguće putem kombiniranja mjera, uključujući pokretanje krivičnih, disciplinskih, prekršajnih i upravnih postupaka, kao i reafirmacija moralne odgovornosti.
Postojeći rezultati u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije srazmjerni su karakteristikama ukupnog ambijenta u BiH, kadrovskim i materijalnim kapacitetima institucija za provedbu zakona. Na osnovu iskustva koje imam kao dugogodišnji policijski službenik mogu reći da je ovdje problem isključivo u provedbi zakona. U postojećim zakonskim rješenjima u BiH nema ograničenja koja bi sputavala efikasniju borbu protiv korupcije. Neophodno je mijenjati pristup u radu i biti bezrezervno opredijeljen za provedbu zakona.
Nadam se da će upozorenja međunarodne zajednice pokucati na prava vrata te da ćemo se u budućnosti više baviti prevencijskim mjerama, jačanjem transparentnosti rada javnog sektora i otklanjanjem uzroka korupcije, a ne posljedicama korupcije, kakav je sada slučaj.
NN: Pokrenute su izmjene Zakona o Agenciji zbog definisanja statusa parlamentarne komisije za praćenje rada Agencije. Predloženo je da ova komisija ubuduće bude tijelo za nadzor, a ne za praćenje rada Agencije - da li je ovo pokušaj uspostave političke kontrole nad Agencijom?
LISAK:Zakon o Agenciji obiluje nedostacima, koji bi sistemskim pristupom, uz konsultacije struke, trebalo da budu otklonjeni. Međutim, obrazloženje predlagača da se izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji pristupi samo kako bi se otklonile nejasnoće pri tumačenju dijelova ovog akta koji se odnose na rad Komisije i koje bi neposredno regulirale pitanje statusa njenih članova, a da pri tome ne dođe do suštinskih izmjena zakona, dovodi u pitanje stvarne razloge predloženih izmjena.
Međunarodne prakse i Konvencija UN-a za borbu protiv korupcije, koju je BiH ratificirala, predviđaju da institucije koje se bave prevencijom i borbom protiv korupcije budu samostalne i nezavisne. Dosadašnji rad Agencije bio je izuzetno transparentan i potrudićemo se da tako bude i u budućnosti.
Ipak, ukoliko Komisija, a zatim i parlament BiH procijene da je potrebno uvesti dodatnu kontrolu nad radom Agencije, nećemo imati ništa protiv toga. Agencija odgovara Parlamentarnoj skupštini BiH.
Šestoro zaposlenih
NN: Prema revizorskom izvještaju za 2011. godinu, Agencija je imala samo tri zaposlena i budžet od oko 200.000 KM, a traženo je oko dva miliona. Koliko sada imate zaposlenih i kojim budžetom raspolažete ove godine?
LISAK:Ukupna odobrena sredstva za 2011. godinu za Agenciju iznosila su 292.000 KM. Da je usvojen budžet za tu godinu, Agencija bi imala na raspolaganju 821.915 KM, a ne dva miliona KM. Da su ova budžetska sredstva bila operativna, utrošili bismo ih za opremanje Agencije, zakup prostora i upošljavanje neophodnog osoblja.
U ovom trenutku Agencija ima šest zaposlenih: direktora, dva zamjenika i tri zaposlena. Odobreni budžet Agencije za ovu godinu je 932.000 KM.
- muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
#55 Re: Pravosudje BiH - najlosiji pravni sistem na svijetu
BiH među 20 najgorih na planeti za pokretanje firme
Predrag Klincov - 05.11.2013 07:22
Uprkos obećanjima i najavama vlasti u BiH da će poboljšati uslove privređivanja, prije svega u pojednostavljenju procedura za otvaranje firme i bržem izdavanju građevinskih dozvola, to se u protekloj godini nije desilo.
Svjetska banka i Međunarodna finansijska korporacija (IFC) u izvještaju "Doing Business 2014" navode da BiH nije sprovela reforme u navedene dvije oblasti poslovanja zbog čega su nas mnoge zemlje prestigle i prepustile društvu 20 najgorih država svijeta.
Naime, BiH je u oblasti pokretanja posla rangirana na 174. mjesto, a u izdavanju građevinskih dozvola na 175. mjesto u svijetu, čime smo na globalnoj listi pali za po 12 pozicija među ukupno 189 analiziranih država.
U izvještaju se navodi da je u BiH za pokretanje firme potrebno proći 11 procedura za 37 dana uz administrativni trošak u iznosu od 14,9 odsto prihoda po glavi stanovnika i minimalni osnivački kapital u nivou od 29,1 odsto prihoda po glavi stanovnika.
To je daleko nepovoljnije od svih država u našem regionu, među kojima su pojedine protekle godine napravile nove pomake. Primjera radi, samoproglašena država Kosovo kreirala je sistem registracije "sve na jednom mjestu" i ukinula određene procedure nakon registracije firme. Hrvatska je uvela novu formu privrednog društva bez zahtijevanog minimalnog kapitala, dok su Rumunija i Moldavija pojednostavile predregistracijske i registracijske formalnosti.
Makedonija se već duži niz godina sa sistemom brze registracije nalazi u svjetskom vrhu, a u zadnjem izvještaju zauzima sedmo mjesto.
Kada je riječ o izdavanju građevinskih dozvola, BiH je protekle godine napravila tek neznatni pomak skraćujući vrijeme za dobijanje dozvole za jedan dan, odnosno sa 180 na 179 dana uz zadržavanje 17 procedura. Trošak dobijanja dozvole za gradnju je, takođe, simbolično snižen sa 1.102,1 na 1.100,2 odsto prihoda mjerenog po glavi stanovnika.
Analizirajući države regiona, vidljivo je da je najviše olakšanja realizovala Crna Gora, koja je pojednostavila proceduru i skratila vrijeme izdavanja građevinskih dozvola uvođenjem sistema "sve na janom mjestu". Po reformama u tom segmentu prate je Kosovo, Slovenija i Makedonija.
Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, smatra da od izrade FIAS studije iz 2001. godine do sada nisu učinjeni ozbiljni pomaci na uklanjanju administrativnih prepreka investiranju.
"Proces izdavanja dozvola i saglasnosti može se značajno ubrzati i pojeftiniti informatičnim povezivanjem institucija, ali se to kod nas izbjegava sprovesti. Razlog je što javna uprava takve reforme ne posmatra kao korisna ulaganja i proces za otvaranje novih radnih mjesta u privredi, već kao nešto što će mnoge administrativne službenike ostaviti bez posla", ocjenjuje Bakšić.
On kaže da javna uprava sopstveni "rez" posmatra kao državni problem ne obazirući se na činjenicu da se zbog lošeg poslovnog ambijenta zatvara sve više firmi koje porezima "hrane" istu tu administraciju.
Bakšić kaže da sporo izdavanje građevinskih dozvola djeluje izrazito destimulativno na potencijalne investitore koji, između ostalog, i zbog toga BiH zaobilaze u širokom luku i proizvodne pogone otvaraju u drugim zemljama.
"Sve dok se ne uspostavi informacioni sistem u kojem će glavne odlike biti transparentnost, monitoring i sankcionisanje odgovornih za nečinjenje ili neblagovremeno postupanje, BiH će i dalje tapkati u mjestu, i padati sve niže na svjetskim poslovnim ljestvicama", uvjeren je Bakšić.
Predrag Klincov - 05.11.2013 07:22
Uprkos obećanjima i najavama vlasti u BiH da će poboljšati uslove privređivanja, prije svega u pojednostavljenju procedura za otvaranje firme i bržem izdavanju građevinskih dozvola, to se u protekloj godini nije desilo.
Svjetska banka i Međunarodna finansijska korporacija (IFC) u izvještaju "Doing Business 2014" navode da BiH nije sprovela reforme u navedene dvije oblasti poslovanja zbog čega su nas mnoge zemlje prestigle i prepustile društvu 20 najgorih država svijeta.
Naime, BiH je u oblasti pokretanja posla rangirana na 174. mjesto, a u izdavanju građevinskih dozvola na 175. mjesto u svijetu, čime smo na globalnoj listi pali za po 12 pozicija među ukupno 189 analiziranih država.
U izvještaju se navodi da je u BiH za pokretanje firme potrebno proći 11 procedura za 37 dana uz administrativni trošak u iznosu od 14,9 odsto prihoda po glavi stanovnika i minimalni osnivački kapital u nivou od 29,1 odsto prihoda po glavi stanovnika.
To je daleko nepovoljnije od svih država u našem regionu, među kojima su pojedine protekle godine napravile nove pomake. Primjera radi, samoproglašena država Kosovo kreirala je sistem registracije "sve na jednom mjestu" i ukinula određene procedure nakon registracije firme. Hrvatska je uvela novu formu privrednog društva bez zahtijevanog minimalnog kapitala, dok su Rumunija i Moldavija pojednostavile predregistracijske i registracijske formalnosti.
Makedonija se već duži niz godina sa sistemom brze registracije nalazi u svjetskom vrhu, a u zadnjem izvještaju zauzima sedmo mjesto.
Kada je riječ o izdavanju građevinskih dozvola, BiH je protekle godine napravila tek neznatni pomak skraćujući vrijeme za dobijanje dozvole za jedan dan, odnosno sa 180 na 179 dana uz zadržavanje 17 procedura. Trošak dobijanja dozvole za gradnju je, takođe, simbolično snižen sa 1.102,1 na 1.100,2 odsto prihoda mjerenog po glavi stanovnika.
Analizirajući države regiona, vidljivo je da je najviše olakšanja realizovala Crna Gora, koja je pojednostavila proceduru i skratila vrijeme izdavanja građevinskih dozvola uvođenjem sistema "sve na janom mjestu". Po reformama u tom segmentu prate je Kosovo, Slovenija i Makedonija.
Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, smatra da od izrade FIAS studije iz 2001. godine do sada nisu učinjeni ozbiljni pomaci na uklanjanju administrativnih prepreka investiranju.
"Proces izdavanja dozvola i saglasnosti može se značajno ubrzati i pojeftiniti informatičnim povezivanjem institucija, ali se to kod nas izbjegava sprovesti. Razlog je što javna uprava takve reforme ne posmatra kao korisna ulaganja i proces za otvaranje novih radnih mjesta u privredi, već kao nešto što će mnoge administrativne službenike ostaviti bez posla", ocjenjuje Bakšić.
On kaže da javna uprava sopstveni "rez" posmatra kao državni problem ne obazirući se na činjenicu da se zbog lošeg poslovnog ambijenta zatvara sve više firmi koje porezima "hrane" istu tu administraciju.
Bakšić kaže da sporo izdavanje građevinskih dozvola djeluje izrazito destimulativno na potencijalne investitore koji, između ostalog, i zbog toga BiH zaobilaze u širokom luku i proizvodne pogone otvaraju u drugim zemljama.
"Sve dok se ne uspostavi informacioni sistem u kojem će glavne odlike biti transparentnost, monitoring i sankcionisanje odgovornih za nečinjenje ili neblagovremeno postupanje, BiH će i dalje tapkati u mjestu, i padati sve niže na svjetskim poslovnim ljestvicama", uvjeren je Bakšić.
- muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
#56 Re: Pravosudje BiH - najlosiji pravni sistem na svijetu
Šta SAD, Njemačka, Velika Britanija i Italija preporučuju svojim kompanijama
Investitori strahuju od korupcije u BiH
Najveće zapadne ekonomije ulažu mnogo u promociju privredne saradnje s Bosnom i Hercegovinom, ali velikih stranih investicija iz Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Velike Britanije ili Italije nema već godinama, pokazalo je istraživanje „Dnevnog avaza".
Ekonomski odjeli ambasada, pa i posebno osnovane agencije za podršku biznisu, pružaju investitorima objektivne informacije o političkim i privrednim kretanjima u BiH. A one, nažalost, nisu nimalo ohrabrujuće.
Kompleksan sistem
Ambasada SAD-a u Sarajevu nudi potencijalnim investitorima vodič u kojem se na samom početku ističe da BiH nudi „brojne šanse i da je otvorena za investicije". No, potom se stanje opisuje mnogo preciznije.
- Investitori imaju niz ozbiljnih prepreka, kompleksan pravni sistem i vlasti, netransparentne poslovne procedure, korupciju, lošu infrastrukturu, nedovoljnu zaštitu autorskih i vlasničkih prava i slabašan pravosudni sistem - navodi se.
Posebno se naglašavaju skupi i komplicirani zakoni o radu i penzijsko-invalidskom osiguranju.
- BiH ima i veliku sivu ekonomiju, rasprostranjenu korupciju, visoku nezaposlenost, slabe poslovne zakone i veliku koncentraciju proizvodnje pod vladinom kontrolom. Dostupnost kapitala je ograničena, kamate visoke. Američke investicije i trgovina su na niskom nivou, zbog loše klime i malo prilika za ulaganje - navodi se u vodiču Ambasade SAD-a.
Zvanični Berlin ima posebno Predstavništvo njemačke privrede u BiH (AHK). Na njihovoj internet-stranici, koja nudi pregršt informacija o privrednoj saradnji, objavljeno je i novo istraživanje na uzorku od 46 njemačkih kompanija koje posluju u BiH.
Prema njemu, BiH spada u grupu država koje nisu privlačne za ulaganje. Čak 78 posto ispitanika ekonomsko stanje u BiH ocjenjuje lošim, a 13 posto smatra da će se ono još pogoršati ove godine.
Njemačke firme najnezadovoljnije su borbom protiv korupcije i kriminala, političkom i socijalnom stabilnošću i transparentnošću tendera. Na pitanje šta ih je privuklo da počnu raditi u BiH, najviše ih je navelo geografski položaj i niske troškove rada, dok su najgore ocijenjeni politička situacija, porezna politika i komplicirane procedure.
Poseban odjel
Velika Britanija, također, ima poseban odjel koji potiče saradnju i investicije između dvije zemlje. Za BiH se navodi da je riječ o tranzicijskoj ekonomiji sa stabilnim makroekonomskim pokazateljima.
- Ali, broj kompanija iz Velike Britanije koje posluju u BiH je mali. Njih 30 radi direktno plus 80 koje rade preko posrednika. Vodeće britanske firme koje rade u BiH su „GlaxoSmithKline", „AstraZeneca", „Unilever", „Imperial Tobacco", „Lush", „Jaguar Land Rover", „Bureau Veritas" and JCB - navodi se na internet-stranici Britanske ambasade u Sarajevu.
Odjel Italijanske agencije za promociju trgovine u BiH također se bavi saradnjom i investicijama, ali uglavnom se radi o mogućnostima koje se pružaju bh. kompanijama za izvoz u Italiju, a skoro ništa o investiranju u BiH. Prema njihovim podacima, u BiH djeluje 45 kompanija s većinski italijanskim kapitalom.
Fakti
90 njemačkih i njemačko-bosanskih firmi
30 firmi iz Velike Britanije djeluje u BiH
45 talijanskih kompanija u našoj zemlji
Investitori strahuju od korupcije u BiH
Najveće zapadne ekonomije ulažu mnogo u promociju privredne saradnje s Bosnom i Hercegovinom, ali velikih stranih investicija iz Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Velike Britanije ili Italije nema već godinama, pokazalo je istraživanje „Dnevnog avaza".
Ekonomski odjeli ambasada, pa i posebno osnovane agencije za podršku biznisu, pružaju investitorima objektivne informacije o političkim i privrednim kretanjima u BiH. A one, nažalost, nisu nimalo ohrabrujuće.
Kompleksan sistem
Ambasada SAD-a u Sarajevu nudi potencijalnim investitorima vodič u kojem se na samom početku ističe da BiH nudi „brojne šanse i da je otvorena za investicije". No, potom se stanje opisuje mnogo preciznije.
- Investitori imaju niz ozbiljnih prepreka, kompleksan pravni sistem i vlasti, netransparentne poslovne procedure, korupciju, lošu infrastrukturu, nedovoljnu zaštitu autorskih i vlasničkih prava i slabašan pravosudni sistem - navodi se.
Posebno se naglašavaju skupi i komplicirani zakoni o radu i penzijsko-invalidskom osiguranju.
- BiH ima i veliku sivu ekonomiju, rasprostranjenu korupciju, visoku nezaposlenost, slabe poslovne zakone i veliku koncentraciju proizvodnje pod vladinom kontrolom. Dostupnost kapitala je ograničena, kamate visoke. Američke investicije i trgovina su na niskom nivou, zbog loše klime i malo prilika za ulaganje - navodi se u vodiču Ambasade SAD-a.
Zvanični Berlin ima posebno Predstavništvo njemačke privrede u BiH (AHK). Na njihovoj internet-stranici, koja nudi pregršt informacija o privrednoj saradnji, objavljeno je i novo istraživanje na uzorku od 46 njemačkih kompanija koje posluju u BiH.
Prema njemu, BiH spada u grupu država koje nisu privlačne za ulaganje. Čak 78 posto ispitanika ekonomsko stanje u BiH ocjenjuje lošim, a 13 posto smatra da će se ono još pogoršati ove godine.
Njemačke firme najnezadovoljnije su borbom protiv korupcije i kriminala, političkom i socijalnom stabilnošću i transparentnošću tendera. Na pitanje šta ih je privuklo da počnu raditi u BiH, najviše ih je navelo geografski položaj i niske troškove rada, dok su najgore ocijenjeni politička situacija, porezna politika i komplicirane procedure.
Poseban odjel
Velika Britanija, također, ima poseban odjel koji potiče saradnju i investicije između dvije zemlje. Za BiH se navodi da je riječ o tranzicijskoj ekonomiji sa stabilnim makroekonomskim pokazateljima.
- Ali, broj kompanija iz Velike Britanije koje posluju u BiH je mali. Njih 30 radi direktno plus 80 koje rade preko posrednika. Vodeće britanske firme koje rade u BiH su „GlaxoSmithKline", „AstraZeneca", „Unilever", „Imperial Tobacco", „Lush", „Jaguar Land Rover", „Bureau Veritas" and JCB - navodi se na internet-stranici Britanske ambasade u Sarajevu.
Odjel Italijanske agencije za promociju trgovine u BiH također se bavi saradnjom i investicijama, ali uglavnom se radi o mogućnostima koje se pružaju bh. kompanijama za izvoz u Italiju, a skoro ništa o investiranju u BiH. Prema njihovim podacima, u BiH djeluje 45 kompanija s većinski italijanskim kapitalom.
Fakti
90 njemačkih i njemačko-bosanskih firmi
30 firmi iz Velike Britanije djeluje u BiH
45 talijanskih kompanija u našoj zemlji
- muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
#57 Re: Pravosudje BiH - najlosiji pravni sistem na svijetu
Milioni neriješenih predmeta: Kako stati u kraj neefikasnosti pravosuđa
Mogu li građani Bosne i Hercegovine zaštititi svoja prava i pravdu potražiti u pravosudnom sistemu te zemlje? Naime, kako je potvrđeno iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, nezavisne institucije zadužene za nadzor rada pravosuđa, u BiH još ima oko dva miliona neriješenih sudskih predmeta. To uzrokuje da procesi pred sudovima traju godinama i stvaraju ogromne troškove, a povrh svega, najveću štetu trpe građani koji na sudu nerijetko žele riješiti svoje egzistencijalne probleme.
Stručnjaci upozoravaju kako sudovima u BiH nedostaje kadrova, kako je potrebna veća pomoć izvršne vlasti, ali i da treba podići svijest građana o nekim, manje zastupljenim načinima rješavanja sudskih sporova, poput instituta sudske nagodbe, koji je najčešća praksa u modernom demokratskom svijetu.
U nevladinoj organizaciji "Vaša prava", koja besplatno zastupa građane pred sudovima, za naš radio iznose podatke kako imaju slučajeva da u nekim predmetima i po dvije godine čekaju na odluku suda o podnesenim žalbama.
To je samo još jedna potvrda konstatacija upućenih u probleme bh. pravosuđa da je sporost u rješavanju predmeta rak-rana sudske vlasti u BiH. Predstavnik organizacije "Vaša prava" u Mostaru Ahmet Salčin objašnjava:
„Imamo i Zakon o parničnom postupku gdje su utvrđeni rokovi, npr. 30 dana za odgovor na tužbu, 30 dana poslije odgovora na tužbu pripremno ročište, pa ponovo 30 dana za održavanje glavnog ročišta. Međutim, ti se rokovi ne poštuju iz razloga što sudije ne mogu fizički stići da opsluže sve predmete.“
Zato je, dodaje Salčin, građanima BiH otežan pristup pravdi:
Mladen JurišićMladen Jurišić
„Osim toga, tu je prvostepeni postupak, po žalbi može i drugostepeni postupak, tako da se tu izgubi puno vremena i mislim da je tu glavni problem.“
Jedan takav primjer je i Kantonalni sud u Mostaru. U toj instituciji kažu da imaju 14 sudija, te su prisutni problemi u ažurnosti rada suda u drugostepenom, građanskom referatu.
„Svaki sudac na građanskom odjeljenju trenutno duži oko 700 predmeta. To vam u prijevodu znači: ako danas dođe žalba na ovaj sud, biće riješena za tri i po godine“, objašnjava predsjednik Kantonalnog suda u Mostaru Mladen Jurišić.
Slične probleme ima i Općinski sud u Mostaru. Predsjednik tog suda Marin Zadrić ističe da više od 70 posto predmeta su tzv. izvršni:
„Ako vi dobijete pravomoćnu sudsku presudu, za čije je donošenje trebalo određeno vrijeme, i onda čekate da se ona i izvrši, naravno da ste apsolutno opravdano nezadovoljni", konstatuje Marin Zadrić.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH problem dugotrajnosti procesa prepoznalo je kao jedan od prioriteta.
Milorad Novković
„Ono što je najaktuelnije i što treba otkloniti to je da građani i njihovi predmeti budu riješeni u razumnim rokovima. A to ćemo riješiti kroz sistem efikasnosti rada sudova i tužilaštava u BiH", tvrdi predsjednik VSTV-a Milorad Novković.
Trenutno u BiH ima oko dva miliona neriješenih sudskih predmeta, od čega je oko milion i po tzv. komunalnih. Eksperti ističu da bi najpotrebnije bilo osigurati novac da se kadrovski ojačaju sudovi.
„Imam osjećaj da su jedini problem finansije - nemamo dovoljno novčanih sredstava da bi se osigurao određeni broj sudija ili stručnih saradnika koji bi ubrzali ove postupke", kaže Ahmet Salčin iz Udruženja "Vaša prava".
Prednosti sudske nagodbe
Da takav pristup daje rezultate dokaz je i Općinski sud u Mostaru, gdje je projektom VSTV-a, te Norveške i Švedske angažirano još pravnika, čime je povećana efikasnost rada.
„U usporedbi perioda prošle i ove godine, mi npr. na izvršnim premetima imamo povećanje - u zadnja dva mjeseca uradili smo negdje oko 3.500 predmeta više", navodi predsjednik Općinskog suda u Mostaru Marin Zadrić.
O prednostima sudske nagodbe, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Milorad Novković kaže:
„Zaključivanjem sporazuma među strankama znatno se skraćuje vrijeme trajanja sudskog postupka i izbjegavaju se brojni troškovi previđeni redovnim procedurama, te su stranke i sud pošteđeni iscrpljujućeg i dugotrajnog sudskog postupka.“
Mogu li građani Bosne i Hercegovine zaštititi svoja prava i pravdu potražiti u pravosudnom sistemu te zemlje? Naime, kako je potvrđeno iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, nezavisne institucije zadužene za nadzor rada pravosuđa, u BiH još ima oko dva miliona neriješenih sudskih predmeta. To uzrokuje da procesi pred sudovima traju godinama i stvaraju ogromne troškove, a povrh svega, najveću štetu trpe građani koji na sudu nerijetko žele riješiti svoje egzistencijalne probleme.
Stručnjaci upozoravaju kako sudovima u BiH nedostaje kadrova, kako je potrebna veća pomoć izvršne vlasti, ali i da treba podići svijest građana o nekim, manje zastupljenim načinima rješavanja sudskih sporova, poput instituta sudske nagodbe, koji je najčešća praksa u modernom demokratskom svijetu.
U nevladinoj organizaciji "Vaša prava", koja besplatno zastupa građane pred sudovima, za naš radio iznose podatke kako imaju slučajeva da u nekim predmetima i po dvije godine čekaju na odluku suda o podnesenim žalbama.
To je samo još jedna potvrda konstatacija upućenih u probleme bh. pravosuđa da je sporost u rješavanju predmeta rak-rana sudske vlasti u BiH. Predstavnik organizacije "Vaša prava" u Mostaru Ahmet Salčin objašnjava:
„Imamo i Zakon o parničnom postupku gdje su utvrđeni rokovi, npr. 30 dana za odgovor na tužbu, 30 dana poslije odgovora na tužbu pripremno ročište, pa ponovo 30 dana za održavanje glavnog ročišta. Međutim, ti se rokovi ne poštuju iz razloga što sudije ne mogu fizički stići da opsluže sve predmete.“
Zato je, dodaje Salčin, građanima BiH otežan pristup pravdi:
Mladen JurišićMladen Jurišić
„Osim toga, tu je prvostepeni postupak, po žalbi može i drugostepeni postupak, tako da se tu izgubi puno vremena i mislim da je tu glavni problem.“
Jedan takav primjer je i Kantonalni sud u Mostaru. U toj instituciji kažu da imaju 14 sudija, te su prisutni problemi u ažurnosti rada suda u drugostepenom, građanskom referatu.
„Svaki sudac na građanskom odjeljenju trenutno duži oko 700 predmeta. To vam u prijevodu znači: ako danas dođe žalba na ovaj sud, biće riješena za tri i po godine“, objašnjava predsjednik Kantonalnog suda u Mostaru Mladen Jurišić.
Slične probleme ima i Općinski sud u Mostaru. Predsjednik tog suda Marin Zadrić ističe da više od 70 posto predmeta su tzv. izvršni:
„Ako vi dobijete pravomoćnu sudsku presudu, za čije je donošenje trebalo određeno vrijeme, i onda čekate da se ona i izvrši, naravno da ste apsolutno opravdano nezadovoljni", konstatuje Marin Zadrić.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH problem dugotrajnosti procesa prepoznalo je kao jedan od prioriteta.
Milorad Novković
„Ono što je najaktuelnije i što treba otkloniti to je da građani i njihovi predmeti budu riješeni u razumnim rokovima. A to ćemo riješiti kroz sistem efikasnosti rada sudova i tužilaštava u BiH", tvrdi predsjednik VSTV-a Milorad Novković.
Trenutno u BiH ima oko dva miliona neriješenih sudskih predmeta, od čega je oko milion i po tzv. komunalnih. Eksperti ističu da bi najpotrebnije bilo osigurati novac da se kadrovski ojačaju sudovi.
„Imam osjećaj da su jedini problem finansije - nemamo dovoljno novčanih sredstava da bi se osigurao određeni broj sudija ili stručnih saradnika koji bi ubrzali ove postupke", kaže Ahmet Salčin iz Udruženja "Vaša prava".
Prednosti sudske nagodbe
Da takav pristup daje rezultate dokaz je i Općinski sud u Mostaru, gdje je projektom VSTV-a, te Norveške i Švedske angažirano još pravnika, čime je povećana efikasnost rada.
„U usporedbi perioda prošle i ove godine, mi npr. na izvršnim premetima imamo povećanje - u zadnja dva mjeseca uradili smo negdje oko 3.500 predmeta više", navodi predsjednik Općinskog suda u Mostaru Marin Zadrić.
O prednostima sudske nagodbe, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Milorad Novković kaže:
„Zaključivanjem sporazuma među strankama znatno se skraćuje vrijeme trajanja sudskog postupka i izbjegavaju se brojni troškovi previđeni redovnim procedurama, te su stranke i sud pošteđeni iscrpljujućeg i dugotrajnog sudskog postupka.“
- muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
#58 Re: Pravosudje BiH - najlosiji pravni sistem na svijetu
Novković: Riješeno oko 100.000 predmeta starih do 20 godina
04. 11. 2013
Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH Milorad Novković izjavio je danas da je pravosuđe BiH još neefikasno i da se s ciljem rješavanja tog problema realizuje projekat smanjenja broja starih predmeta koji finansira Evropska unija, Kraljevina Norveška i Švedska.
Slika
Novković je, na tematskoj konferenciji “Smanjenje broja starih predmeta” u Tesliću, istakao da su u protekle tri godine, od kada je počela realizacija projekta, napravljeni značajni rezultati, samim tim što je riješeno oko 100.000 predmeta koji su bili stari od 10 do 20 godina.
“U svakom sudu smo identifikovali broj starih predmeta, razloge zbog kojih nisu riješeni i mjesečno pratimo evidenciju rješavanja tih predmeta. Očekujem da ćemo do kraja ovog projekta riješiti najstarije predmete u svim sudovima BiH”, rekao je Novković novinarima.
Kao razloge za nastanak velikog broja starih predmeta, on je naveo da je BiH zemlja koja je izašla iz rata, zbog čega nije bilo dovoljno kadrovskih i materijalnih pretpostavki za rješavanje mnogobrojnih predmeta.
Prema njegovim riječima, ratne posljedice su generisale veliki broj predmeta oko radnih sporova, zatim šteta po raznoraznim osnovama, povrata imovine i ratnih zločina.
Novković je naglasio da je napravljen plan za rješavanje starih predmeta i da je za to angažovan dovoljan broj sudija uz stvaranje još kvalitetnijih materijalno-tehničkih pretpostavki.
Direktor Sekretarijata VSTS-a Admir Suljagić ocijenio da pravosuđe u BiH najviše opterećuju i uzimaju veliku energiju komunalni predmeti, zbog čega je potrebna sinergija između pravosuđa, izvršne i zakonodavne vlasti.
Projekat za rješavanje starih predmeta u BiH trebalo bi da traje do polovine 2016. godine, do kada bi svi predmeti stariji od pet godina trebalo da budu riješeni, a broj predmeta koji su stariji od tri godine smanjeni na minimalnih 15 posto.
04. 11. 2013
Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH Milorad Novković izjavio je danas da je pravosuđe BiH još neefikasno i da se s ciljem rješavanja tog problema realizuje projekat smanjenja broja starih predmeta koji finansira Evropska unija, Kraljevina Norveška i Švedska.
Slika
Novković je, na tematskoj konferenciji “Smanjenje broja starih predmeta” u Tesliću, istakao da su u protekle tri godine, od kada je počela realizacija projekta, napravljeni značajni rezultati, samim tim što je riješeno oko 100.000 predmeta koji su bili stari od 10 do 20 godina.
“U svakom sudu smo identifikovali broj starih predmeta, razloge zbog kojih nisu riješeni i mjesečno pratimo evidenciju rješavanja tih predmeta. Očekujem da ćemo do kraja ovog projekta riješiti najstarije predmete u svim sudovima BiH”, rekao je Novković novinarima.
Kao razloge za nastanak velikog broja starih predmeta, on je naveo da je BiH zemlja koja je izašla iz rata, zbog čega nije bilo dovoljno kadrovskih i materijalnih pretpostavki za rješavanje mnogobrojnih predmeta.
Prema njegovim riječima, ratne posljedice su generisale veliki broj predmeta oko radnih sporova, zatim šteta po raznoraznim osnovama, povrata imovine i ratnih zločina.
Novković je naglasio da je napravljen plan za rješavanje starih predmeta i da je za to angažovan dovoljan broj sudija uz stvaranje još kvalitetnijih materijalno-tehničkih pretpostavki.
Direktor Sekretarijata VSTS-a Admir Suljagić ocijenio da pravosuđe u BiH najviše opterećuju i uzimaju veliku energiju komunalni predmeti, zbog čega je potrebna sinergija između pravosuđa, izvršne i zakonodavne vlasti.
Projekat za rješavanje starih predmeta u BiH trebalo bi da traje do polovine 2016. godine, do kada bi svi predmeti stariji od pet godina trebalo da budu riješeni, a broj predmeta koji su stariji od tri godine smanjeni na minimalnih 15 posto.
- Hemera
- Posts: 3659
- Joined: 08/08/2010 01:22
#59 Re: Pravosudje BiH - najlosiji pravni sistem na svijetu
pa dok je bio na kantonalnom sudu,ista stvar otvoris sajt i imas barem 10-15 fotkicamuminovic wrote:U internom biltenu Tužilaštva BiH objavljeno 37 fotografija Gorana Salihovića
Otkako je izabran za glavnog državnog tužioca Goran Salihović se pokazao ažurnim jedino u promociji samog sebe, a sve pod izlikom da građanima želi približiti unutrašnju organizaciju i način rada ove institucije.
Tako je u povodu desetogodišnjice rada Tužilaštvo BiH izdalo Bilten-brošuru na 37 strana, u kojem su pored obraćanja glavnog tužioca [size=14pt]objavljene čak 23 njegove slike[/size]! U Biltenu se još može pročitati i intervju koji je Goran Salihović dao za Glas Amerike, te članci o ostalim aktivnostima glavnog tužioca.
No, tu nije kraj (samo)promociji novog šefa Tužilaštva BiH. I njihova je internet strana zatrpana Salihovićevim slikama koje su istaknute u prvi plan, dok su informacije o istragama, podignutim optužnicama i saradnji sa policijskim agencijama i institucijama za provođenje zakona, stavljene u drugi plan. (S.B.)
- muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
#60 Re: Pravosudje BiH - najlosiji pravni sistem na svijetu
Pa isto je i danas na stranici tuzilastva BiH ima jedno 100 slika doticnog, evo slike na pocetnoj stranici 3 slike jedna do druge, kao da je privatna fan stranica:Hemera wrote:pa dok je bio na kantonalnom sudu,ista stvar otvoris sajt i imas barem 10-15 fotkicamuminovic wrote:U internom biltenu Tužilaštva BiH objavljeno 37 fotografija Gorana Salihovića
Otkako je izabran za glavnog državnog tužioca Goran Salihović se pokazao ažurnim jedino u promociji samog sebe, a sve pod izlikom da građanima želi približiti unutrašnju organizaciju i način rada ove institucije.
Tako je u povodu desetogodišnjice rada Tužilaštvo BiH izdalo Bilten-brošuru na 37 strana, u kojem su pored obraćanja glavnog tužioca [size=14pt]objavljene čak 23 njegove slike[/size]! U Biltenu se još može pročitati i intervju koji je Goran Salihović dao za Glas Amerike, te članci o ostalim aktivnostima glavnog tužioca.
No, tu nije kraj (samo)promociji novog šefa Tužilaštva BiH. I njihova je internet strana zatrpana Salihovićevim slikama koje su istaknute u prvi plan, dok su informacije o istragama, podignutim optužnicama i saradnji sa policijskim agencijama i institucijama za provođenje zakona, stavljene u drugi plan. (S.B.)

- muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
#61 Re: Pravosudje BiH - najlosiji pravni sistem na svijetu
Najstariji slučajevi iz bh. sudnica
Utvrđivanje očinstva čekali od 1948.
Među više od dva miliona neriješenih predmeta u sudovima u BiH, ima i onih koji su na ruku pravde čekali ili još čekaju od pedesetih godina prošlog stoljeća. Potvrdila je ovo za "Dnevni avaz" Ružica Jukić, potpredsjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH.
Specifična tužba
Pojašnjavajući starosnu strukturu neriješenih predmeta, Jukić ističe da rad sudija u današnjoj BiH opterećuju i predmeti koji su i prije preuzimanja u rad današnjeg pravosuđa, u ladicama proveli i po 30 godina.
Tako je lani riješen slučaj koji je u Općinskom sudu u Bugojnu, odjeljenje u Jajcu, prašinu kupio od 1956.
Jukić: Obaveza rješavanja starih predmeta
- Taj predmet odnosio se na jednu ostavinsku raspravu. Znači, prije rata je u proceduri bio 36 godina. To je stvarno za svaku osudu i dokaz je kako se prije rata odnosilo prema pojedinim predmetima - ističe Jukić.
Među slučajevima koji su zasigurno rekorderi po čekanju na rješavanje još je jedan koji je uistinu specifičan i po razlogu zbog kojeg je podnesena tužba, a riješen je u 2011., i to nakon pune 63 godine.
Uspješno riješen
- To je jedan predmet iz 1948. godine. Mislim da se desio na području Banje Luke i odnosio se na utvrđivanje očinstva. I ovaj predmet uspješno je okončan - govori Jukić, dodajući da se kod ovog slučaja, s obzirom na starost, moglo desiti da poumiru svi akteri.
Potpredsjednica VSTV-a ističe da bi do naredne godine sudovi u BiH trebali riješiti sve one predmete koji na rješavanje čekaju od prije 1992.
- U praksu smo uveli to da svaki sudija u svojoj normi mora imati 40 posto starih predmeta.Tako je ukupan broj neriješenih predmeta starijih od 2000. godine lani smanjen za 2.524, što predstavlja oko 97 posto riješenih predmeta ove starosne strukture - pojašnjava Jukić.
Obaveza države
Jukić smatra i da bi država pri rješavanju velikog broja komunalnih predmeta trebala povesti računa o socijalno ugroženim kategorijama stanovništva.
- Veliki je broj onih koji ne mogu platiti stare dugove, a mi im nemamo šta zaplijeniti. Država bi u takvim slučajevima trebala otpisati ta dugovanja - kazala je Jukić ovo i na nedavnoj sjednici Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, ali ove njene riječi i nisu baš zainteresirale članove Komisije.
1.664.328 komunalnih predmeta
448.294 ostala predmeta

Utvrđivanje očinstva čekali od 1948.
Među više od dva miliona neriješenih predmeta u sudovima u BiH, ima i onih koji su na ruku pravde čekali ili još čekaju od pedesetih godina prošlog stoljeća. Potvrdila je ovo za "Dnevni avaz" Ružica Jukić, potpredsjednica Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH.
Specifična tužba
Pojašnjavajući starosnu strukturu neriješenih predmeta, Jukić ističe da rad sudija u današnjoj BiH opterećuju i predmeti koji su i prije preuzimanja u rad današnjeg pravosuđa, u ladicama proveli i po 30 godina.
Tako je lani riješen slučaj koji je u Općinskom sudu u Bugojnu, odjeljenje u Jajcu, prašinu kupio od 1956.
Jukić: Obaveza rješavanja starih predmeta
- Taj predmet odnosio se na jednu ostavinsku raspravu. Znači, prije rata je u proceduri bio 36 godina. To je stvarno za svaku osudu i dokaz je kako se prije rata odnosilo prema pojedinim predmetima - ističe Jukić.
Među slučajevima koji su zasigurno rekorderi po čekanju na rješavanje još je jedan koji je uistinu specifičan i po razlogu zbog kojeg je podnesena tužba, a riješen je u 2011., i to nakon pune 63 godine.
Uspješno riješen
- To je jedan predmet iz 1948. godine. Mislim da se desio na području Banje Luke i odnosio se na utvrđivanje očinstva. I ovaj predmet uspješno je okončan - govori Jukić, dodajući da se kod ovog slučaja, s obzirom na starost, moglo desiti da poumiru svi akteri.
Potpredsjednica VSTV-a ističe da bi do naredne godine sudovi u BiH trebali riješiti sve one predmete koji na rješavanje čekaju od prije 1992.
- U praksu smo uveli to da svaki sudija u svojoj normi mora imati 40 posto starih predmeta.Tako je ukupan broj neriješenih predmeta starijih od 2000. godine lani smanjen za 2.524, što predstavlja oko 97 posto riješenih predmeta ove starosne strukture - pojašnjava Jukić.
Obaveza države
Jukić smatra i da bi država pri rješavanju velikog broja komunalnih predmeta trebala povesti računa o socijalno ugroženim kategorijama stanovništva.
- Veliki je broj onih koji ne mogu platiti stare dugove, a mi im nemamo šta zaplijeniti. Država bi u takvim slučajevima trebala otpisati ta dugovanja - kazala je Jukić ovo i na nedavnoj sjednici Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, ali ove njene riječi i nisu baš zainteresirale članove Komisije.
1.664.328 komunalnih predmeta
448.294 ostala predmeta

- muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
#62 Re: Pravosudje BiH - najlosiji pravni sistem na svijetu
VSTV BiH: Plata čistačicama 1.666 maraka!
Almedin Šišić - 11.11.2013 09:02
SARAJEVO - Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH raspisalo je javni natječaj za usluge održavanja i čišćenja prostorija VSTV, koje u periodu dvije godine namjeravaju platiti oko 200.000 KM, saznaju "Nezavisne".
Kako je to u petak potvrđeno "Nezavisnim" u samom VSTV-u, ova krovna pravosudna institucija u BiH za ove poslove namjerava angažirati pet ljudi koji će, prema krajnjoj računici, imati mjesečnu plaću od oko 1.600 KM!
Sama visina cijene usluga čistačica je pomalo nevjerovatna tim prije jer bh. javnost sve glasnije negoduje zbog astronomskih plaća u institucijama BiH u odnosu na standard građana, kao i rastrošne politike bh. zvaničnika i enormne javne potrošnje.
Ono što, također, čudi jeste da u tenderu naručilac usluga (VSTV BiH) ne zahtijeva nikakvu garanciju za izvršenje ugovora, odnosno usluga čišćenja, što može da znači da odabrani izvođač ne mora do kraja da ispoštuje ugovor koji dobije, ili pak ne mora da osigura adekvatanu i kvalitetnu cjelodnevnu uslugu za koju će biti skupo plaćen.
Milorad Novković, predsjednik VSTV-a, nije bio upoznat s ovim javnim natječajem, pojasnivši da se u te stvari ne miješa.
"To radi posebna komisija, odjel i direktor Sekretarijata", rekao je Novković.
Admir Suljagić, direktor Sekretarijata VSTV BiH, potvrdio je da je riječ o uslugama održavanja i čišćenja svih prostorija VSTV-a u naredne dvije godine.
"Biće angažovano pet ljudi dnevno, pet dana u sedmici, ujutro od osam pa naveče do 18 sati. Radi se o čišćenju oko 2.100 kvadrata, pa i čišćenju snijega", pojašnjava Suljagić.
Dakle, prema ovoj računici, ako 200.000 KM podijelimo na dvije godine, a potom 100.000 KM na 12 mjeseci, ispada da će mjesečni honorar za pet ljudi ili čistačica iznositi 8.333 KM, odnosno da će jedna čistačica imati mjesečnu plaću od za bh. prilike astronomskih 1.666 KM!
Direktor Sekretarijata VSTV-a, pak, kaže da je ekonomska računica ovog aranžmana opravdana.
"To je jeftinije nego da smo zaposlili pet ljudi, sa svim doprinosima koji sljeduju", zaključuje Suljagić.
Almedin Šišić - 11.11.2013 09:02
SARAJEVO - Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH raspisalo je javni natječaj za usluge održavanja i čišćenja prostorija VSTV, koje u periodu dvije godine namjeravaju platiti oko 200.000 KM, saznaju "Nezavisne".
Kako je to u petak potvrđeno "Nezavisnim" u samom VSTV-u, ova krovna pravosudna institucija u BiH za ove poslove namjerava angažirati pet ljudi koji će, prema krajnjoj računici, imati mjesečnu plaću od oko 1.600 KM!
Sama visina cijene usluga čistačica je pomalo nevjerovatna tim prije jer bh. javnost sve glasnije negoduje zbog astronomskih plaća u institucijama BiH u odnosu na standard građana, kao i rastrošne politike bh. zvaničnika i enormne javne potrošnje.
Ono što, također, čudi jeste da u tenderu naručilac usluga (VSTV BiH) ne zahtijeva nikakvu garanciju za izvršenje ugovora, odnosno usluga čišćenja, što može da znači da odabrani izvođač ne mora do kraja da ispoštuje ugovor koji dobije, ili pak ne mora da osigura adekvatanu i kvalitetnu cjelodnevnu uslugu za koju će biti skupo plaćen.
Milorad Novković, predsjednik VSTV-a, nije bio upoznat s ovim javnim natječajem, pojasnivši da se u te stvari ne miješa.
"To radi posebna komisija, odjel i direktor Sekretarijata", rekao je Novković.
Admir Suljagić, direktor Sekretarijata VSTV BiH, potvrdio je da je riječ o uslugama održavanja i čišćenja svih prostorija VSTV-a u naredne dvije godine.
"Biće angažovano pet ljudi dnevno, pet dana u sedmici, ujutro od osam pa naveče do 18 sati. Radi se o čišćenju oko 2.100 kvadrata, pa i čišćenju snijega", pojašnjava Suljagić.
Dakle, prema ovoj računici, ako 200.000 KM podijelimo na dvije godine, a potom 100.000 KM na 12 mjeseci, ispada da će mjesečni honorar za pet ljudi ili čistačica iznositi 8.333 KM, odnosno da će jedna čistačica imati mjesečnu plaću od za bh. prilike astronomskih 1.666 KM!
Direktor Sekretarijata VSTV-a, pak, kaže da je ekonomska računica ovog aranžmana opravdana.
"To je jeftinije nego da smo zaposlili pet ljudi, sa svim doprinosima koji sljeduju", zaključuje Suljagić.
-
Neregistrirani
- Posts: 1252
- Joined: 27/07/2007 22:44
- Contact:
#63 Re: Pravosudje BiH - najlosiji pravni sistem na svijetu
Ne, neće čistačice imati ni tih 666 KM preko 1000 KM, a kamoli čitavih 1666 KM, kao ni do sada. Agencija za čišćenje će naplatiti 200 hiljada, a gazda će tim ženama platiti crkavicu kao i do sada.muminovic wrote:VSTV BiH: Plata čistačicama 1.666 maraka!
Almedin Šišić - 11.11.2013 09:02
SARAJEVO - Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH raspisalo je javni natječaj za usluge održavanja i čišćenja prostorija VSTV, koje u periodu dvije godine namjeravaju platiti oko 200.000 KM, saznaju "Nezavisne".
Kako je to u petak potvrđeno "Nezavisnim" u samom VSTV-u, ova krovna pravosudna institucija u BiH za ove poslove namjerava angažirati pet ljudi koji će, prema krajnjoj računici, imati mjesečnu plaću od oko 1.600 KM!
Sama visina cijene usluga čistačica je pomalo nevjerovatna tim prije jer bh. javnost sve glasnije negoduje zbog astronomskih plaća u institucijama BiH u odnosu na standard građana, kao i rastrošne politike bh. zvaničnika i enormne javne potrošnje.
Ono što, također, čudi jeste da u tenderu naručilac usluga (VSTV BiH) ne zahtijeva nikakvu garanciju za izvršenje ugovora, odnosno usluga čišćenja, što može da znači da odabrani izvođač ne mora do kraja da ispoštuje ugovor koji dobije, ili pak ne mora da osigura adekvatanu i kvalitetnu cjelodnevnu uslugu za koju će biti skupo plaćen.
Milorad Novković, predsjednik VSTV-a, nije bio upoznat s ovim javnim natječajem, pojasnivši da se u te stvari ne miješa.
"To radi posebna komisija, odjel i direktor Sekretarijata", rekao je Novković.
Admir Suljagić, direktor Sekretarijata VSTV BiH, potvrdio je da je riječ o uslugama održavanja i čišćenja svih prostorija VSTV-a u naredne dvije godine.
"Biće angažovano pet ljudi dnevno, pet dana u sedmici, ujutro od osam pa naveče do 18 sati. Radi se o čišćenju oko 2.100 kvadrata, pa i čišćenju snijega", pojašnjava Suljagić.
Dakle, prema ovoj računici, ako 200.000 KM podijelimo na dvije godine, a potom 100.000 KM na 12 mjeseci, ispada da će mjesečni honorar za pet ljudi ili čistačica iznositi 8.333 KM, odnosno da će jedna čistačica imati mjesečnu plaću od za bh. prilike astronomskih 1.666 KM!
Direktor Sekretarijata VSTV-a, pak, kaže da je ekonomska računica ovog aranžmana opravdana.
"To je jeftinije nego da smo zaposlili pet ljudi, sa svim doprinosima koji sljeduju", zaključuje Suljagić.
- muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
#64 Re: Pravosudje BiH - najlosiji pravni sistem na svijetu
Naslov nisam ja pisao.Neregistrirani wrote:Ne, neće čistačice imati ni tih 666 KM preko 1000 KM, a kamoli čitavih 1666 KM, kao ni do sada. Agencija za čišćenje će naplatiti 200 hiljada, a gazda će tim ženama platiti crkavicu kao i do sada.muminovic wrote:VSTV BiH: Plata čistačicama 1.666 maraka!
Almedin Šišić - 11.11.2013 09:02
SARAJEVO - Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH raspisalo je javni natječaj za usluge održavanja i čišćenja prostorija VSTV, koje u periodu dvije godine namjeravaju platiti oko 200.000 KM, saznaju "Nezavisne".
Kako je to u petak potvrđeno "Nezavisnim" u samom VSTV-u, ova krovna pravosudna institucija u BiH za ove poslove namjerava angažirati pet ljudi koji će, prema krajnjoj računici, imati mjesečnu plaću od oko 1.600 KM!
Sama visina cijene usluga čistačica je pomalo nevjerovatna tim prije jer bh. javnost sve glasnije negoduje zbog astronomskih plaća u institucijama BiH u odnosu na standard građana, kao i rastrošne politike bh. zvaničnika i enormne javne potrošnje.
Ono što, također, čudi jeste da u tenderu naručilac usluga (VSTV BiH) ne zahtijeva nikakvu garanciju za izvršenje ugovora, odnosno usluga čišćenja, što može da znači da odabrani izvođač ne mora do kraja da ispoštuje ugovor koji dobije, ili pak ne mora da osigura adekvatanu i kvalitetnu cjelodnevnu uslugu za koju će biti skupo plaćen.
Milorad Novković, predsjednik VSTV-a, nije bio upoznat s ovim javnim natječajem, pojasnivši da se u te stvari ne miješa.
"To radi posebna komisija, odjel i direktor Sekretarijata", rekao je Novković.
Admir Suljagić, direktor Sekretarijata VSTV BiH, potvrdio je da je riječ o uslugama održavanja i čišćenja svih prostorija VSTV-a u naredne dvije godine.
"Biće angažovano pet ljudi dnevno, pet dana u sedmici, ujutro od osam pa naveče do 18 sati. Radi se o čišćenju oko 2.100 kvadrata, pa i čišćenju snijega", pojašnjava Suljagić.
Dakle, prema ovoj računici, ako 200.000 KM podijelimo na dvije godine, a potom 100.000 KM na 12 mjeseci, ispada da će mjesečni honorar za pet ljudi ili čistačica iznositi 8.333 KM, odnosno da će jedna čistačica imati mjesečnu plaću od za bh. prilike astronomskih 1.666 KM!
Direktor Sekretarijata VSTV-a, pak, kaže da je ekonomska računica ovog aranžmana opravdana.
"To je jeftinije nego da smo zaposlili pet ljudi, sa svim doprinosima koji sljeduju", zaključuje Suljagić.
Da li ce cistacica imati 1 KM mjesecno a firma (podobna VSTV BiH) 1665 KM mjesecno, nije relevantno, nego je relevantno da ce za 1 radno mjesto cistaca biti izdvojeno tacno 1666 KM poreznih sredstava.
Nije relevantan nacin raspodjele, sto ce kajmak pokupiti firma (podobna VSTV BiH), a ne licno onaj koji je cistio, relevantno je to da ce otici 200.000 KM na ciscenje za 2 godine.
- muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
#65 Re: Pravosudje BiH - najlosiji pravni sistem na svijetu
Supruge i ljubavnice posvađale članove VSTV-a
O načinu donošenja odluka unutar VSTV-a, prije svega kad je u pitanju kadrovska politika, puno se govori u pravosudnim kuloarima: kako jedni drugima prave ustupke da bi progurali svoje kadrove
Piše: Dženana Karup-Druško
Nekako pred sami kraj prošle godine potpuno tiho je prošla informacija da je jedan član Visokog i sudskog vijeća podnio ostavku. Radi se o sudiji Darku Samardžiću, koji je podnio neopozivu ostavku na svoje članstvo u VSTV-u u koje je izabran kao predstavnik Suda BiH.
U utorak, 16. januara, upućeni tvrde potpuno neočekivano je ostavku dao i Amir Jaganjac, predsjednik Vrhovnog suda FbiH, koji je svoje povlačenje obrazložio obavezama u Vrhovnom sudu, zatim odbijanjem da njegova porodica ispašta zbog njegovih angažmana. Nezvanično se spominje i neslaganje s nekim odlukama koje su donošene u VSTV-u, kao i njihovim načinom usvajanja.
O načinu donošenja odluka unutar VSTV-a, prije svega kad je u pitanju kadrovska politika, puno se govori u pravosudnim kuloarima: kako jedni drugima prave ustupke da bi progurali svoje kadrove, zatim naplaćuju te kredite kako bi ugurali svoju djecu – nedavno je neko ustvrdio da među pripravnicima u sudovima i tužiteljstvima nema nikoga do djece sudija i tužitelja. No, ostavka koju je Samardžić uputio članovima VSTV-a u kome je obrazložio svoju ostavku na najporazniji način govori o srozavanju ove profesije u svakom smislu gdje najbitnije postaju supruge, ljubavnice, djeca. Upravo zbog toga pismo puštamo skoro u cijelosti:
“Sa žaljenjem što sam prije mjesec dana poslušao savjete pojedinih kolega članova, sada dakle sa mjesec dana zakašnjenja konačno podnosim ostavku na članstvo u VSTV-u. Da sam to učinio u tom trenutku vjerovatno bih se sa vama rastao sa mnogo manje gorčine i daljnji slijed događaja bi možda i mogao da bude mnogo jasniji. Ovako se osjećam prevarenim, odnosno osjećam da je moje ime zloupotrijebljeno, da bi se imenovao određeni kandidat.
Većini Vas je poznato da je moja supruga prije šest mjeseci konkurisala na poziciju sudije Kantonalnog suda u Sarajevu. Ukupno su raspisana dva konkursa za tri pozicije. Na pojedinim sjednicama smo razgovarali o eventualnim pogrešnim percepcijama javnosti ukoliko bi neko od nas aplicirao za neku poziciju u pravosuđu i mislim da nismo u tom smislu donijeli bilo kakav zaključak. Međutim, nikada nismo razgovarali o tome šta uraditi ukoliko neko od članova porodice člana VSTV-a konkuriše za odgovarajuću poziciju.
(...) O tome sam razgovarao sa pojedinim kolegama a zaključak je bio također da o tome treba da odluči Vijeće kao cjelina. Razgovarao sam i sa kolegom Jaganjcem koji mi je rekao da je moja supruga bila odlična na intervjuu i da je trebala dobiti ocjenu 1 ali su joj dali ocjenu 1.5, upravo zbog toga što sam ja član Vijeća. (!?)
U tom smislu sam prije mjesec dana čuo na sjednici Podvijeća za imenovanje Federacije da je kolega Jaganjac uskratio pravo mojoj supruzi da bude predložena za kandidata upravo zbog toga što sam ja član Vijeća, s čim su se složili pojedini drugi članovi. Nakon toga sam i rekao da ću podnijeti ostavku ukoliko je to u suprotnosti sa mogućnošću njenog izbora, te u tom smislu i dobio sugestiju pojedinaca da ostavku ne podnosim te da za mjesec dana ide ponovan izbor, te da će se tada o tome moći razgovarati. Nakon toga sam razgovarao sa kolegom Jaganjcem i njega lično pitao o tome da li je tačno da je on naveo to kao razlog eliminacije moje supruge iz eventualnog razmišljanja o prijedlogu kandidata, na šta mi je on rekao: ’Djeteta mi, nisam to rekao.’ Kao roditelj sam povjerovao u to.
U prošli četvrtak je bila ponovljena sjednica Podvijeća (prvog dana redovne sjednice Vijeća), na kojoj se raspravljalo o ponovnom izboru (koji se trebao obaviti drugi dan redovne sjednice – dakle u petak), te mi je prije same sjednice kolega Jaganjac ponovio da on nema nikakvih dilema. Nakon te sjednice mi je kolega Crnalić rekao da je predložena moja supruga za izbor a to mi je rekla i kolegica Jukić, te da će se o tome raspravljati na sutrašnjoj redovnoj sjednici Vijeća, kao i da je kolega Knežević zadužen da pripremi usmeno obrazloženje prijedloga za tu sjednicu.
(...) Za vrijeme redovne sjednice, Podvijeće se povuklo da se oko nečega dogovori nakon čega je po povratku u salu i vršen izbor te je izabrana Emina Kurtović Sabljica. Na tom dijelu sjednice naravno nisam prisustvovao, ali sam bio vidno iznenađen rezultatima izbora, međutim mislio sam da se povela barem odgovarajuća rasprava o toj situaciji te je zaključeno da moja supruga ne može zbog mog angažmana da bude izabrana.
Potom, na moje iznenađenje sam saznao da u tom pravcu nije vođena nikakva rasprava, te stvarno nisam znao šta se desilo. Iste večeri me zovnuo kolega Crnalić i rekao da nema potrebe da se sekiram da će biti još prilika te sam ga tada upitao šta je bio razlog promjene odluke Podvijeća. Rekao mi je da je kolega Knežević rekao kako smatra da u ovom trenutku po Vijeće ne bi bilo u redu da moja supruga bude predložena te da je on pronašao drugog kandidata, sa čim se odmah složio i kolega Jaganjac, te da je onda i on prihvatio tu argumentaciju. Nakon toga sam razgovarao i sa kolegicom Jukić koja mi je to također potvrdila.
Imajući u vidu redoslijed spiska kandidata za koji sam Vas molio da uporedite, jasno Vam je da je sve bilo pripremljeno i dogovoreno dan ranije, pretpostavljam između Kneževića i Jaganjca, jer je redoslijed promijenjen. Na taj način su perfidno zloupotrijebili moju funkciju kako bi promijenili prijedlog, odnosno eliminisali moju suprugu iz utakmice za izbor te predložili kandidata kojeg su ranije dogovorili (pri tome gledajući meni u lice i govoreći drugačije, vjerovatno će sada opet reći “nisam ništa rekao, djeteta mi”), te ne osjećajući se spremnim da se sa takvim pakostima i lažima borim i podnosim ovu ostavku. Kada se za nekoliko mjeseci ljubavnica predloži za predsjednika tog suda sa formalno-pravne tačke neće kolega Jaganjac biti u sukobu interesa, ali će stoga biti u itekakvom moralnom sukobu, u prvom redu sa samim sobom.
Vjerovatno će ova moja ostavka zauvijek zatvoriti sva vrata napredovanja moje supruge a vjerovatno i eventualnog ulaska moje djece u pravosuđe kada završe fakultet koji studiraju, te ću stoga sa velikim interesovanjem i osluškujući eventualno pogrešnu percepciju javnosti pratiti daljnji radni angažman Jaganjca juniora trenutno pripravnika na istom onom sudu na koji je konkurisala moja supruga.”
O načinu donošenja odluka unutar VSTV-a, prije svega kad je u pitanju kadrovska politika, puno se govori u pravosudnim kuloarima: kako jedni drugima prave ustupke da bi progurali svoje kadrove
Piše: Dženana Karup-Druško
Nekako pred sami kraj prošle godine potpuno tiho je prošla informacija da je jedan član Visokog i sudskog vijeća podnio ostavku. Radi se o sudiji Darku Samardžiću, koji je podnio neopozivu ostavku na svoje članstvo u VSTV-u u koje je izabran kao predstavnik Suda BiH.
U utorak, 16. januara, upućeni tvrde potpuno neočekivano je ostavku dao i Amir Jaganjac, predsjednik Vrhovnog suda FbiH, koji je svoje povlačenje obrazložio obavezama u Vrhovnom sudu, zatim odbijanjem da njegova porodica ispašta zbog njegovih angažmana. Nezvanično se spominje i neslaganje s nekim odlukama koje su donošene u VSTV-u, kao i njihovim načinom usvajanja.
O načinu donošenja odluka unutar VSTV-a, prije svega kad je u pitanju kadrovska politika, puno se govori u pravosudnim kuloarima: kako jedni drugima prave ustupke da bi progurali svoje kadrove, zatim naplaćuju te kredite kako bi ugurali svoju djecu – nedavno je neko ustvrdio da među pripravnicima u sudovima i tužiteljstvima nema nikoga do djece sudija i tužitelja. No, ostavka koju je Samardžić uputio članovima VSTV-a u kome je obrazložio svoju ostavku na najporazniji način govori o srozavanju ove profesije u svakom smislu gdje najbitnije postaju supruge, ljubavnice, djeca. Upravo zbog toga pismo puštamo skoro u cijelosti:
“Sa žaljenjem što sam prije mjesec dana poslušao savjete pojedinih kolega članova, sada dakle sa mjesec dana zakašnjenja konačno podnosim ostavku na članstvo u VSTV-u. Da sam to učinio u tom trenutku vjerovatno bih se sa vama rastao sa mnogo manje gorčine i daljnji slijed događaja bi možda i mogao da bude mnogo jasniji. Ovako se osjećam prevarenim, odnosno osjećam da je moje ime zloupotrijebljeno, da bi se imenovao određeni kandidat.
Većini Vas je poznato da je moja supruga prije šest mjeseci konkurisala na poziciju sudije Kantonalnog suda u Sarajevu. Ukupno su raspisana dva konkursa za tri pozicije. Na pojedinim sjednicama smo razgovarali o eventualnim pogrešnim percepcijama javnosti ukoliko bi neko od nas aplicirao za neku poziciju u pravosuđu i mislim da nismo u tom smislu donijeli bilo kakav zaključak. Međutim, nikada nismo razgovarali o tome šta uraditi ukoliko neko od članova porodice člana VSTV-a konkuriše za odgovarajuću poziciju.
(...) O tome sam razgovarao sa pojedinim kolegama a zaključak je bio također da o tome treba da odluči Vijeće kao cjelina. Razgovarao sam i sa kolegom Jaganjcem koji mi je rekao da je moja supruga bila odlična na intervjuu i da je trebala dobiti ocjenu 1 ali su joj dali ocjenu 1.5, upravo zbog toga što sam ja član Vijeća. (!?)
U tom smislu sam prije mjesec dana čuo na sjednici Podvijeća za imenovanje Federacije da je kolega Jaganjac uskratio pravo mojoj supruzi da bude predložena za kandidata upravo zbog toga što sam ja član Vijeća, s čim su se složili pojedini drugi članovi. Nakon toga sam i rekao da ću podnijeti ostavku ukoliko je to u suprotnosti sa mogućnošću njenog izbora, te u tom smislu i dobio sugestiju pojedinaca da ostavku ne podnosim te da za mjesec dana ide ponovan izbor, te da će se tada o tome moći razgovarati. Nakon toga sam razgovarao sa kolegom Jaganjcem i njega lično pitao o tome da li je tačno da je on naveo to kao razlog eliminacije moje supruge iz eventualnog razmišljanja o prijedlogu kandidata, na šta mi je on rekao: ’Djeteta mi, nisam to rekao.’ Kao roditelj sam povjerovao u to.
U prošli četvrtak je bila ponovljena sjednica Podvijeća (prvog dana redovne sjednice Vijeća), na kojoj se raspravljalo o ponovnom izboru (koji se trebao obaviti drugi dan redovne sjednice – dakle u petak), te mi je prije same sjednice kolega Jaganjac ponovio da on nema nikakvih dilema. Nakon te sjednice mi je kolega Crnalić rekao da je predložena moja supruga za izbor a to mi je rekla i kolegica Jukić, te da će se o tome raspravljati na sutrašnjoj redovnoj sjednici Vijeća, kao i da je kolega Knežević zadužen da pripremi usmeno obrazloženje prijedloga za tu sjednicu.
(...) Za vrijeme redovne sjednice, Podvijeće se povuklo da se oko nečega dogovori nakon čega je po povratku u salu i vršen izbor te je izabrana Emina Kurtović Sabljica. Na tom dijelu sjednice naravno nisam prisustvovao, ali sam bio vidno iznenađen rezultatima izbora, međutim mislio sam da se povela barem odgovarajuća rasprava o toj situaciji te je zaključeno da moja supruga ne može zbog mog angažmana da bude izabrana.
Potom, na moje iznenađenje sam saznao da u tom pravcu nije vođena nikakva rasprava, te stvarno nisam znao šta se desilo. Iste večeri me zovnuo kolega Crnalić i rekao da nema potrebe da se sekiram da će biti još prilika te sam ga tada upitao šta je bio razlog promjene odluke Podvijeća. Rekao mi je da je kolega Knežević rekao kako smatra da u ovom trenutku po Vijeće ne bi bilo u redu da moja supruga bude predložena te da je on pronašao drugog kandidata, sa čim se odmah složio i kolega Jaganjac, te da je onda i on prihvatio tu argumentaciju. Nakon toga sam razgovarao i sa kolegicom Jukić koja mi je to također potvrdila.
Imajući u vidu redoslijed spiska kandidata za koji sam Vas molio da uporedite, jasno Vam je da je sve bilo pripremljeno i dogovoreno dan ranije, pretpostavljam između Kneževića i Jaganjca, jer je redoslijed promijenjen. Na taj način su perfidno zloupotrijebili moju funkciju kako bi promijenili prijedlog, odnosno eliminisali moju suprugu iz utakmice za izbor te predložili kandidata kojeg su ranije dogovorili (pri tome gledajući meni u lice i govoreći drugačije, vjerovatno će sada opet reći “nisam ništa rekao, djeteta mi”), te ne osjećajući se spremnim da se sa takvim pakostima i lažima borim i podnosim ovu ostavku. Kada se za nekoliko mjeseci ljubavnica predloži za predsjednika tog suda sa formalno-pravne tačke neće kolega Jaganjac biti u sukobu interesa, ali će stoga biti u itekakvom moralnom sukobu, u prvom redu sa samim sobom.
Vjerovatno će ova moja ostavka zauvijek zatvoriti sva vrata napredovanja moje supruge a vjerovatno i eventualnog ulaska moje djece u pravosuđe kada završe fakultet koji studiraju, te ću stoga sa velikim interesovanjem i osluškujući eventualno pogrešnu percepciju javnosti pratiti daljnji radni angažman Jaganjca juniora trenutno pripravnika na istom onom sudu na koji je konkurisala moja supruga.”
- muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
#66 Re: Pravosudje BiH - najlosiji pravni sistem na svijetu
Kada će BiH procesuirati svoje “sanadere” i “miškoviće”?
15.11.2013 13:47
Kada će BiH procesuirati svoje “sanadere” i “miškoviće”? Kada je na temelju Interpolove potjernice u austrijskom gradu Salzburgu 2010. godine uhapšen bivši premijer Republike Hrvatske Ivo Sanader, bilo je jasno da je Hrvatska odlučila otpočeti borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, pišu novinari agencije Anadolija.
Slučaj ”Sanader” je ubrzo postao sinonim obračuna s kriminalom u tranzicijskim zemljama i orijentir koliko su zemlje bivše Jugoslavije i Balkana odlučne da dosegnu ideal pravne države na razini najjačih zemalja Europske unije (EU). Inače, Sanader je bio osumnjičen za udruživanje za počinjenje krivičnog djela, kao i za zloupotrebu položaja i ovlasti u slučaju “Fimi-media”, agencije preko koje je nezakonito uziman novac iz ministarstava i javnih preduzeća. Pored slučaja “Fimi-media”, Sanader je optužen za niz drugih afera, poput prodaje državnog udjela u naftnoj kompaniji INA mađarskom MOL-u, kao i slučaju Hypo banke, za što je u novembru 2012. godine osuđen na deset godina zatvora, te povrat protivpravno stečene imovinske koristi u iznosu od 3,6 miliona kuna (oko 472.397 eura).
Predsjednik Hrvatske privredne komore (HGK) Nadan Vidošević, koji se na ovoj poziciji nalazio proteklih 18 godina, uhapšen je 12. novembra 2013. godine zbog zloupotrebe položaja i ovlasti u aferi izvlačenja 32 miliona kuna (oko 4,2 miliona eura) iz HGK. Mjesec dana ranije, uhapšena je i Vidoševićeva najbliža saradnica Zdenka Peternel, za koju se sumnja da je od 32 miliona kuna, koje su izvučene iz HGK, za sebe zadržala čak 28 miliona kuna (oko 3,7 miliona eura). Pored Peternelove, pritvoren je i dugogodišnji saradnik Komore na marketinškim projektima Davor Komerički, a slučaj Vidošević pokrenuo je istragu za izvlačenje novca iz Hrvatskih autocesta (HAC). Podatak o uspješnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) od skoro 100 posto govori da je Hrvatska odlučna i veoma uspješna u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Novi vjetrovi dolaze i u Srbiju
Najbogatiji Srbin, jedini milijarder iz ovog dijela Evrope koji se našao na listi najbogatijih ljudi na svijetu magazina Forbes, uhapšen je 12. decembra 2012. godine u Beogradu. Pored Miškovića, isti dan uhapšeni su i njegov sin Marko, te Milo Đurašković, vlasnik “Nibens grupe”, “Šer korporacije” i Preduzeća za puteve (PZP) iz Niša, a sve zbog malverzacija u privatizaciji putarskih preduzeća.
Na ovaj način, vicepremijer Srbije Aleksandar Vučić pokazao je da je spreman ostvariti svoje riječi, da će se obračunati sa svima koji su uključeni u organizovani kriminal i korupciju. Suđenje vlasniku Delta holdinga Miroslavu Miškoviću, njegovom sinu Marku, Milu Đuraškoviću i još za osmoro optuženih, počelo je jučer u Specijalnom sudu u Beogradu. Mišković je rekao da nije kriv. Optuženi se terete za krivično djelo zloupotrebe položaja odgovornog lica u saizvršilaštvu i poreske utaje. Miroslav Mišković i ostali optuženi u ovom postupku terete se da su od 2005. do 2010. godine nezakonitim izvlačenjem novca iz putarskih preduzeća i utajom poreza oštetili ta preduzeća za 16,95 milijardi (oko 148 miliona eura,) a budžet države Srbije za 472 miliona dinara (oko 4,1 miliona eura), a za ova djela zakonom je zaprijećena kazna do deset godina zatvora.
I dok su vlasti susjednih država pokazale da hoće i mogu da se bore protiv korupcije i organizovanog kriminala, u Bosni i Hercegovini, zemlji za koju se smatra da je ‘leglo’ korupcije, ne radi se skoro ništa kako bi se ovaj problem riješio. Tragom hapšenja u Hrvatskoj i Srbiji, novinari Anadolije istražili su razloge zbog kojih je borba protiv korupcije i organizovanog kriminala u BiH gotovo neprimjetna.
U razgovoru za AA, zamjenik direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Dragan Slipac priznaje da su Hrvatska i Srbija ”zabilježile određene pomake u represivnom dijelu” te se pita zašto kod nas nema takvih spektakularnih akcija iako institucije i zakonske pretpostavke postoje. ”To je sad pitanje rada tih agencija i, naravno, tužiteljstava i sudova u BiH. Kada razgovarate sa policijom, oni kažu da uvijek urade svoj posao, provedu istražne radnje, dokumentiraju kazneno djelo i predaju sve tužilaštvu, a onda oni tamo ne rade”, govori Slipac za AA.
Kako kaže, tužilaštva će pak na to reći da postoje policajci koji ne znaju ili neće da kvalitetno pripreme dokaze, tako da se oni suočavaju s brojnim problemima kada dođu na sud ili da uopće započnu postupak. Ipak, on vjeruje da će se pravosuđe BiH ugledati na kolege iz regiona. ”Mi smo imali ljude koji su bili prijavljivani, podnesene su bile kaznene prijave, od predsjednika države, premijera vlada i tako dalje. Ali, niko nije osuđen”, pojasnio je Slipac, dodavši da on ne zna zašto je to tako, već da odgovor treba potražiti od nadležnih tužilaštava i sudova.
Glavna urednica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Renata Radić-Dragić tvrdi da je korupcija u BiH najviše zastupljena u javnoj upravi, gdje ima najviše novaca. Ona dodaje da je CIN došao do saznanja da je i u bosanskohercegovačkom pravosuđu stopa korupcije veoma izražena, te da u BiH ne postoji neovisno pravosuđe. ”To se vidi prilikom utjecaja politike na imenovanja sudija. U državnom sudu imate Šahbaza Džihanovića koji je bio predsjednik Federacije BiH, dakle dolazi izravno iz političke stranke na mjesto sudije. U Ustavnom sudu BiH imate sudije Seadu Palavrić i Mirsada Ćemana, koji su isto bili politički visoki dužnosnici jedne stranke, a nakon toga su imenovani za sudije. U Ustavnom sudu BiH bio je Krstan Simić koji je pisao Dodiku ”da mu se stavlja na raspolaganje”. Nakon suda, kada je smijenjen, otišao je u Dom naroda BiH, gdje zastupa stranku SNSD”, istakla je Radić-Dragić.
Korupcija kroz zakonodavstvo, nastavila je ona, omogućava ponajviše visokim funkcionerima da svoja koruptivna djela provode “po zakonu”. Zakoni koji se donose usvajaju se radi zaštite korupcije, a ne kako bi se borili protiv iste. ”Imate Zakon o pomilovanju, koji omogućava da se pomiluje veliki broj ljudi koji su osuđeni. Sve ono što je pravosuđe radilo. Predsjednici mogu u jednom svom potezu, činom pomilovanja, izbrisati kaznu. Postoji niz informacija da se u institucijama zapošljavaju ljudi koji šalju određene informacije kriminalnim grupama za određenu naknadu. Mnogo je problema koji se vežu jedni na druge i društvo koje na sve to ne reagira. Tako imamo jednu potpuno korumpiranu državu”, pojasnila je Radić-Dragić.
Direktor Antikorupcijske mreže ACCOUNT Eldin Karić kaže da je ključni problem u borbi protiv korupcije taj da su tužilaštva i sudovi jednostavno postali to “usko grlo” za procesuiranje slučajeva korupcije. ”Njihovo opravdanje je da oni nemaju kapaciteta i vremena, ljude i resurse, da nisu u mogućnosti da se bore protiv korupcije. Što je najtužnije ima nekoliko tužilaca koji su izjavili da nema ni političke volje za tako nešto. Tužilac koji izjavi tako nešto ne bi više ni dan smio da bude tužilac”, pojasnio je Karić.
Govoreći o metodama koje je potrebno primijeniti kako bi problem korupcije u BiH bio riješen, Karić ističe da je BiH potrebno jedno specijalno tijelo kao što imamo primjer u Hrvatskoj, jedna vrsta USKOK-a, nekog tužilaštva koji će takve stvari raditi bez obzira o kome se radi. ”Dok ne uvedemo instituciju kao što je USKOK, koja će to raditi zato što je to njihov posao ili zato što to moraju da rade, sve do tada ćemo imati ovakvo stanje kakvo imamo”, kazao je on.
Ipak, Tužilaštvo BiH odlučno tvrdi da su navodi o korupciji u ovoj instituciji neutemeljeni i netačni. Kako je u izjavi za AA naveo glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić, ova institucija se “odlučno bori protiv organiziranog kriminala i korupcije”. ”Dokaz za to su mnoge policijske akcije koje se provode po nalogu Tužiteljstva BiH i predmeti koji se procesuiraju na temelju naših optužnica, a o kojima možete svakodnevno čitati u medijima. Napori Tužiteljstva BiH prepoznate su i pozitivno ocijenjene i u Izvješću Europske komisije o napretku BiH”, kazao je Grubešić.
Ipak, predsjedavajući Odbora direktora Transparency Internationala BiH Emir Đikić kazao je da je jako malo slučajeva koji su procesuirani vezano za korupciju u BiH, u odnosu na Hrvatsku, gdje već ima i presuda, i za razliku od Srbije, gdje su već započeti bitni procesi. ”Kod nas jednostavno nemate političke volje da se započne realna borba protiv korupcije. Imamo deklarativno volju i sa približavanjem generalnih izbora sljedeće godine, svi će nam pričati o borbi protiv korupcije jer je to jednostavno jedan od najvećih problema koji ljudi percipiraju u ovom trenutku u BiH”, pojasnio je Đikić.
“Problem je što mi imamo zarobljenu državu. Što nam je politika uvezana sa mafijom, pa politika uvezana sa izvršnim vlastima i pravosudnim sistemom. Jednostavno, vi imate političke pritiske na institucije vlasti da se ne bave pitanjima korupcije i čak na zakonodavne organe”, podvukao je Đikić.
Visoki funkcioneri u BiH “nedodirljivi”
Prije četiri godine, protiv lidera Socijaldemokratske partije BiH i državnog poslanika Zlatka Lagumdžije, te potpredsjednik te stranke i tadašnjeg načelnika Općine Novi Grad Damira Hadžića pokrenuta je istraga u aferi “Reket SDP-a”.
Istraga je pokrenuta zbog iznuđivanja novca od bivšeg direktora ASA Holdinga Nihada Imamovića, a pored Lagumdžije i Hadžića, predmet istrage bio je i direktor kompanije “Butmir” Husein Hasibović. Istraga je najprije otvorena na nivou Tužilaštva BiH. No, istraga je obustavljena ”zbog nedostatka dokaza”, a jedan dio predmeta je prebačen na nivo Kantonalnog tužilaštva Sarajevo. Bivši premijer FBiH Nedžad Branković bio je optužen za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja iz 2000. godine, a u vezi sa spornom kupovinom stana u sarajevskom naselju “Ciglane”. Kantonalni sud u Sarajevu oslobodio je optužbi Brankovića u oktobru 2010. godine, uz obrazloženje da je optužnica zasnovana na dokumentu koji nije bio ni originalan niti ovjeren, što sud nije mogao prihvatiti kao dokaz.
“Bilo je izmjena Zakona prema kojim ne možete voditi postupak ako nemate originalne dokumente ili ovjerene kopije dokumenata. Odjedanput u institucijama nema originalnih ili ovjerenih kopija dokumenata i onda na sudovima padaju veliki slučajevi. Sudimo velikom broju političara, a na kraju niko ne dospije u zatvor”, kazala je Radić-Dragić. Parlament donosi zakone, a u Parlamentu najčešće sjede ljudi koji su korumpirani i koji dolaze sa saslušanja. ”Imali ste situaciju da Dragan Čović, visoki funkcioner HDZ-a BiH, napravi pauzu tokom zasjedanja Doma naroda, ode na saslušanje na sud za zloupotrebu položaja, pa se vrati i predsjedava Domom naroda! I sad mi očekujemo da taj Dom naroda i Parlament donesu zakone koji će riješiti sve probleme u BiH”, podsjetila je Radić-Dragić.
Govoreći o stepenu korupcije u BiH, Karić ističe da je sve podložno korupciji, te da ne postoji nijedan segment društva u koji nije ušla. Tokom razgovora dotakao se i posljednjih vijesti u kojima se spominje kako zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar finansija i trezora Nikola Špirić renovira kuću u Drvaru državnim novcem. ”On, nažalost, nije jedini. Ja mislim da ako bi malo dublje ušli u analizu, bilo kojeg malo bolje pozicioniranog političara, našli bismo neke stvari koje nisu moralne”, pojasnio je direktor ACCOUNT-a.
Političkoj eliti u BiH ulazak u EU nije u interesu
Prema Karićevim riječima, interes bh. političkih elita da BiH nikada ne uđe u EU, jer će tako ono što zaista rade u ovoj državi uvijek ostati skriveno. ”Naime, to je zato što EU za sobom donosi uređenje prostora, donosi sređeno stanje, sistem odgovornosti, što našim političkim elitama ne odgovara jer oni bi najviše voljeli da mi ostanemo u ovom političkom i društvenom prostoru u kakvom jesmo”, objašnjava on. Hrvatska ide dalje, Srbija radi na evropskom putu, podsjetio je Đikić, do u BiH nema nekog velikog pomaka. ”Kad bi se pojavio jedan bosanski Vučić, koji bi rekao: ‘Ajmo sada zajedno ovo čistiti', to bi već počelo da liči na neku vrstu sistema. Ono što još fali, a što ste imali u
Hrvatskoj i Srbiji je pritisak međunarodne zajednice, koja je postavila zadatke vezane za rješavanje spornih slučajeva i tada je počelo procesuiranje”, naglasio je Đikić. U BiH, tih poruka, koje bi dolazile od EU ili međunarodne zajednice, trenutno nema. ”Ovo sve se zove princip “zarobljene države” iz koje se zaista ne može krenuti naprijed bez da dođu neke nove snage koje su zaista voljne i željne da ovu državu povedu prema normalnim evropskim državama”, naglasio je Đikić. Sve je podložno dokazivanju, rekao je Slipac, dodavši da niko ne bi trebao biti nedodirljiv, a to je stvar istražnih organa, sudstva i tužiteljstva. ”Mi jesmo deklarativno i na drugi način opredijeljeni za ulazak u Evropsku uniju (EU). Međutim, moje neko osobno mišljenje je da mi moramo prvo urediti stvari unutar BiH da bismo ispunili neke zahtjeve prema EU”, naglasio je Slipac.
Bh. javnost se budi iz “dugog zimskog sna”
Prije desetak godina, podsjetio je Đikić, govorilo se o rafineriji u Bosanskom Brodu, da je to privatizacija koja će doći do svog kraha u jednom određenom vremenu. Zatim, dodao je on, govoreno je i o “Biraču” u jednom određenom periodu,da će biti problema. Ali te teme su sada aktuelne.
“To će se nekada morati promijeniti. Ova država je već sada blizu bankrota, jednostavno nema više novca koji se može trošiti iz javnih sredstava. Da li će naš narod opet udijeliti glasove ovim istim ljudima, koji nam u posljednjih 20 godina razvlače pamet kako su oni divni i da nema boljih od njih ili će se na političkoj sceni pojaviti neko ko je zaista zainteresiran da povede ovu državu naprijed”, pojasnio je Đikić.
Građani u BiH polako dolaze svijesti, istakla je Radić-Dragić, dodavši kako shvataju da sve odluke koje donose političari i izvrašna vlast tiču upravo samih građana, jer jedino njih to i pogađa. ”Pita li nas građane iko šta mi želimo kad se donose neki zakoni? Mene je impresionirao komentar jednog čitatelja na tekst o reprezentacijama, gdje je jedan od funkcionera bio ‘humanitarac’ i počastio je nekoga iz budžetske stavke, kada je dao 1.600 KM (oko 820 eura). Mi smo ga pitali zašto nije iz svog džepa, a on je rekao zašto bi uzimao od svoje djece? Komentar čitatelja je bio ‘nemam riječi, ali imam glas'”, zaključila je Radić-Dragić.
15.11.2013 13:47
Kada će BiH procesuirati svoje “sanadere” i “miškoviće”? Kada je na temelju Interpolove potjernice u austrijskom gradu Salzburgu 2010. godine uhapšen bivši premijer Republike Hrvatske Ivo Sanader, bilo je jasno da je Hrvatska odlučila otpočeti borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, pišu novinari agencije Anadolija.
Slučaj ”Sanader” je ubrzo postao sinonim obračuna s kriminalom u tranzicijskim zemljama i orijentir koliko su zemlje bivše Jugoslavije i Balkana odlučne da dosegnu ideal pravne države na razini najjačih zemalja Europske unije (EU). Inače, Sanader je bio osumnjičen za udruživanje za počinjenje krivičnog djela, kao i za zloupotrebu položaja i ovlasti u slučaju “Fimi-media”, agencije preko koje je nezakonito uziman novac iz ministarstava i javnih preduzeća. Pored slučaja “Fimi-media”, Sanader je optužen za niz drugih afera, poput prodaje državnog udjela u naftnoj kompaniji INA mađarskom MOL-u, kao i slučaju Hypo banke, za što je u novembru 2012. godine osuđen na deset godina zatvora, te povrat protivpravno stečene imovinske koristi u iznosu od 3,6 miliona kuna (oko 472.397 eura).
Predsjednik Hrvatske privredne komore (HGK) Nadan Vidošević, koji se na ovoj poziciji nalazio proteklih 18 godina, uhapšen je 12. novembra 2013. godine zbog zloupotrebe položaja i ovlasti u aferi izvlačenja 32 miliona kuna (oko 4,2 miliona eura) iz HGK. Mjesec dana ranije, uhapšena je i Vidoševićeva najbliža saradnica Zdenka Peternel, za koju se sumnja da je od 32 miliona kuna, koje su izvučene iz HGK, za sebe zadržala čak 28 miliona kuna (oko 3,7 miliona eura). Pored Peternelove, pritvoren je i dugogodišnji saradnik Komore na marketinškim projektima Davor Komerički, a slučaj Vidošević pokrenuo je istragu za izvlačenje novca iz Hrvatskih autocesta (HAC). Podatak o uspješnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala (USKOK) od skoro 100 posto govori da je Hrvatska odlučna i veoma uspješna u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Novi vjetrovi dolaze i u Srbiju
Najbogatiji Srbin, jedini milijarder iz ovog dijela Evrope koji se našao na listi najbogatijih ljudi na svijetu magazina Forbes, uhapšen je 12. decembra 2012. godine u Beogradu. Pored Miškovića, isti dan uhapšeni su i njegov sin Marko, te Milo Đurašković, vlasnik “Nibens grupe”, “Šer korporacije” i Preduzeća za puteve (PZP) iz Niša, a sve zbog malverzacija u privatizaciji putarskih preduzeća.
Na ovaj način, vicepremijer Srbije Aleksandar Vučić pokazao je da je spreman ostvariti svoje riječi, da će se obračunati sa svima koji su uključeni u organizovani kriminal i korupciju. Suđenje vlasniku Delta holdinga Miroslavu Miškoviću, njegovom sinu Marku, Milu Đuraškoviću i još za osmoro optuženih, počelo je jučer u Specijalnom sudu u Beogradu. Mišković je rekao da nije kriv. Optuženi se terete za krivično djelo zloupotrebe položaja odgovornog lica u saizvršilaštvu i poreske utaje. Miroslav Mišković i ostali optuženi u ovom postupku terete se da su od 2005. do 2010. godine nezakonitim izvlačenjem novca iz putarskih preduzeća i utajom poreza oštetili ta preduzeća za 16,95 milijardi (oko 148 miliona eura,) a budžet države Srbije za 472 miliona dinara (oko 4,1 miliona eura), a za ova djela zakonom je zaprijećena kazna do deset godina zatvora.
I dok su vlasti susjednih država pokazale da hoće i mogu da se bore protiv korupcije i organizovanog kriminala, u Bosni i Hercegovini, zemlji za koju se smatra da je ‘leglo’ korupcije, ne radi se skoro ništa kako bi se ovaj problem riješio. Tragom hapšenja u Hrvatskoj i Srbiji, novinari Anadolije istražili su razloge zbog kojih je borba protiv korupcije i organizovanog kriminala u BiH gotovo neprimjetna.
U razgovoru za AA, zamjenik direktora Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Dragan Slipac priznaje da su Hrvatska i Srbija ”zabilježile određene pomake u represivnom dijelu” te se pita zašto kod nas nema takvih spektakularnih akcija iako institucije i zakonske pretpostavke postoje. ”To je sad pitanje rada tih agencija i, naravno, tužiteljstava i sudova u BiH. Kada razgovarate sa policijom, oni kažu da uvijek urade svoj posao, provedu istražne radnje, dokumentiraju kazneno djelo i predaju sve tužilaštvu, a onda oni tamo ne rade”, govori Slipac za AA.
Kako kaže, tužilaštva će pak na to reći da postoje policajci koji ne znaju ili neće da kvalitetno pripreme dokaze, tako da se oni suočavaju s brojnim problemima kada dođu na sud ili da uopće započnu postupak. Ipak, on vjeruje da će se pravosuđe BiH ugledati na kolege iz regiona. ”Mi smo imali ljude koji su bili prijavljivani, podnesene su bile kaznene prijave, od predsjednika države, premijera vlada i tako dalje. Ali, niko nije osuđen”, pojasnio je Slipac, dodavši da on ne zna zašto je to tako, već da odgovor treba potražiti od nadležnih tužilaštava i sudova.
Glavna urednica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) Renata Radić-Dragić tvrdi da je korupcija u BiH najviše zastupljena u javnoj upravi, gdje ima najviše novaca. Ona dodaje da je CIN došao do saznanja da je i u bosanskohercegovačkom pravosuđu stopa korupcije veoma izražena, te da u BiH ne postoji neovisno pravosuđe. ”To se vidi prilikom utjecaja politike na imenovanja sudija. U državnom sudu imate Šahbaza Džihanovića koji je bio predsjednik Federacije BiH, dakle dolazi izravno iz političke stranke na mjesto sudije. U Ustavnom sudu BiH imate sudije Seadu Palavrić i Mirsada Ćemana, koji su isto bili politički visoki dužnosnici jedne stranke, a nakon toga su imenovani za sudije. U Ustavnom sudu BiH bio je Krstan Simić koji je pisao Dodiku ”da mu se stavlja na raspolaganje”. Nakon suda, kada je smijenjen, otišao je u Dom naroda BiH, gdje zastupa stranku SNSD”, istakla je Radić-Dragić.
Korupcija kroz zakonodavstvo, nastavila je ona, omogućava ponajviše visokim funkcionerima da svoja koruptivna djela provode “po zakonu”. Zakoni koji se donose usvajaju se radi zaštite korupcije, a ne kako bi se borili protiv iste. ”Imate Zakon o pomilovanju, koji omogućava da se pomiluje veliki broj ljudi koji su osuđeni. Sve ono što je pravosuđe radilo. Predsjednici mogu u jednom svom potezu, činom pomilovanja, izbrisati kaznu. Postoji niz informacija da se u institucijama zapošljavaju ljudi koji šalju određene informacije kriminalnim grupama za određenu naknadu. Mnogo je problema koji se vežu jedni na druge i društvo koje na sve to ne reagira. Tako imamo jednu potpuno korumpiranu državu”, pojasnila je Radić-Dragić.
Direktor Antikorupcijske mreže ACCOUNT Eldin Karić kaže da je ključni problem u borbi protiv korupcije taj da su tužilaštva i sudovi jednostavno postali to “usko grlo” za procesuiranje slučajeva korupcije. ”Njihovo opravdanje je da oni nemaju kapaciteta i vremena, ljude i resurse, da nisu u mogućnosti da se bore protiv korupcije. Što je najtužnije ima nekoliko tužilaca koji su izjavili da nema ni političke volje za tako nešto. Tužilac koji izjavi tako nešto ne bi više ni dan smio da bude tužilac”, pojasnio je Karić.
Govoreći o metodama koje je potrebno primijeniti kako bi problem korupcije u BiH bio riješen, Karić ističe da je BiH potrebno jedno specijalno tijelo kao što imamo primjer u Hrvatskoj, jedna vrsta USKOK-a, nekog tužilaštva koji će takve stvari raditi bez obzira o kome se radi. ”Dok ne uvedemo instituciju kao što je USKOK, koja će to raditi zato što je to njihov posao ili zato što to moraju da rade, sve do tada ćemo imati ovakvo stanje kakvo imamo”, kazao je on.
Ipak, Tužilaštvo BiH odlučno tvrdi da su navodi o korupciji u ovoj instituciji neutemeljeni i netačni. Kako je u izjavi za AA naveo glasnogovornik Tužilaštva BiH Boris Grubešić, ova institucija se “odlučno bori protiv organiziranog kriminala i korupcije”. ”Dokaz za to su mnoge policijske akcije koje se provode po nalogu Tužiteljstva BiH i predmeti koji se procesuiraju na temelju naših optužnica, a o kojima možete svakodnevno čitati u medijima. Napori Tužiteljstva BiH prepoznate su i pozitivno ocijenjene i u Izvješću Europske komisije o napretku BiH”, kazao je Grubešić.
Ipak, predsjedavajući Odbora direktora Transparency Internationala BiH Emir Đikić kazao je da je jako malo slučajeva koji su procesuirani vezano za korupciju u BiH, u odnosu na Hrvatsku, gdje već ima i presuda, i za razliku od Srbije, gdje su već započeti bitni procesi. ”Kod nas jednostavno nemate političke volje da se započne realna borba protiv korupcije. Imamo deklarativno volju i sa približavanjem generalnih izbora sljedeće godine, svi će nam pričati o borbi protiv korupcije jer je to jednostavno jedan od najvećih problema koji ljudi percipiraju u ovom trenutku u BiH”, pojasnio je Đikić.
“Problem je što mi imamo zarobljenu državu. Što nam je politika uvezana sa mafijom, pa politika uvezana sa izvršnim vlastima i pravosudnim sistemom. Jednostavno, vi imate političke pritiske na institucije vlasti da se ne bave pitanjima korupcije i čak na zakonodavne organe”, podvukao je Đikić.
Visoki funkcioneri u BiH “nedodirljivi”
Prije četiri godine, protiv lidera Socijaldemokratske partije BiH i državnog poslanika Zlatka Lagumdžije, te potpredsjednik te stranke i tadašnjeg načelnika Općine Novi Grad Damira Hadžića pokrenuta je istraga u aferi “Reket SDP-a”.
Istraga je pokrenuta zbog iznuđivanja novca od bivšeg direktora ASA Holdinga Nihada Imamovića, a pored Lagumdžije i Hadžića, predmet istrage bio je i direktor kompanije “Butmir” Husein Hasibović. Istraga je najprije otvorena na nivou Tužilaštva BiH. No, istraga je obustavljena ”zbog nedostatka dokaza”, a jedan dio predmeta je prebačen na nivo Kantonalnog tužilaštva Sarajevo. Bivši premijer FBiH Nedžad Branković bio je optužen za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja iz 2000. godine, a u vezi sa spornom kupovinom stana u sarajevskom naselju “Ciglane”. Kantonalni sud u Sarajevu oslobodio je optužbi Brankovića u oktobru 2010. godine, uz obrazloženje da je optužnica zasnovana na dokumentu koji nije bio ni originalan niti ovjeren, što sud nije mogao prihvatiti kao dokaz.
“Bilo je izmjena Zakona prema kojim ne možete voditi postupak ako nemate originalne dokumente ili ovjerene kopije dokumenata. Odjedanput u institucijama nema originalnih ili ovjerenih kopija dokumenata i onda na sudovima padaju veliki slučajevi. Sudimo velikom broju političara, a na kraju niko ne dospije u zatvor”, kazala je Radić-Dragić. Parlament donosi zakone, a u Parlamentu najčešće sjede ljudi koji su korumpirani i koji dolaze sa saslušanja. ”Imali ste situaciju da Dragan Čović, visoki funkcioner HDZ-a BiH, napravi pauzu tokom zasjedanja Doma naroda, ode na saslušanje na sud za zloupotrebu položaja, pa se vrati i predsjedava Domom naroda! I sad mi očekujemo da taj Dom naroda i Parlament donesu zakone koji će riješiti sve probleme u BiH”, podsjetila je Radić-Dragić.
Govoreći o stepenu korupcije u BiH, Karić ističe da je sve podložno korupciji, te da ne postoji nijedan segment društva u koji nije ušla. Tokom razgovora dotakao se i posljednjih vijesti u kojima se spominje kako zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministar finansija i trezora Nikola Špirić renovira kuću u Drvaru državnim novcem. ”On, nažalost, nije jedini. Ja mislim da ako bi malo dublje ušli u analizu, bilo kojeg malo bolje pozicioniranog političara, našli bismo neke stvari koje nisu moralne”, pojasnio je direktor ACCOUNT-a.
Političkoj eliti u BiH ulazak u EU nije u interesu
Prema Karićevim riječima, interes bh. političkih elita da BiH nikada ne uđe u EU, jer će tako ono što zaista rade u ovoj državi uvijek ostati skriveno. ”Naime, to je zato što EU za sobom donosi uređenje prostora, donosi sređeno stanje, sistem odgovornosti, što našim političkim elitama ne odgovara jer oni bi najviše voljeli da mi ostanemo u ovom političkom i društvenom prostoru u kakvom jesmo”, objašnjava on. Hrvatska ide dalje, Srbija radi na evropskom putu, podsjetio je Đikić, do u BiH nema nekog velikog pomaka. ”Kad bi se pojavio jedan bosanski Vučić, koji bi rekao: ‘Ajmo sada zajedno ovo čistiti', to bi već počelo da liči na neku vrstu sistema. Ono što još fali, a što ste imali u
Hrvatskoj i Srbiji je pritisak međunarodne zajednice, koja je postavila zadatke vezane za rješavanje spornih slučajeva i tada je počelo procesuiranje”, naglasio je Đikić. U BiH, tih poruka, koje bi dolazile od EU ili međunarodne zajednice, trenutno nema. ”Ovo sve se zove princip “zarobljene države” iz koje se zaista ne može krenuti naprijed bez da dođu neke nove snage koje su zaista voljne i željne da ovu državu povedu prema normalnim evropskim državama”, naglasio je Đikić. Sve je podložno dokazivanju, rekao je Slipac, dodavši da niko ne bi trebao biti nedodirljiv, a to je stvar istražnih organa, sudstva i tužiteljstva. ”Mi jesmo deklarativno i na drugi način opredijeljeni za ulazak u Evropsku uniju (EU). Međutim, moje neko osobno mišljenje je da mi moramo prvo urediti stvari unutar BiH da bismo ispunili neke zahtjeve prema EU”, naglasio je Slipac.
Bh. javnost se budi iz “dugog zimskog sna”
Prije desetak godina, podsjetio je Đikić, govorilo se o rafineriji u Bosanskom Brodu, da je to privatizacija koja će doći do svog kraha u jednom određenom vremenu. Zatim, dodao je on, govoreno je i o “Biraču” u jednom određenom periodu,da će biti problema. Ali te teme su sada aktuelne.
“To će se nekada morati promijeniti. Ova država je već sada blizu bankrota, jednostavno nema više novca koji se može trošiti iz javnih sredstava. Da li će naš narod opet udijeliti glasove ovim istim ljudima, koji nam u posljednjih 20 godina razvlače pamet kako su oni divni i da nema boljih od njih ili će se na političkoj sceni pojaviti neko ko je zaista zainteresiran da povede ovu državu naprijed”, pojasnio je Đikić.
Građani u BiH polako dolaze svijesti, istakla je Radić-Dragić, dodavši kako shvataju da sve odluke koje donose političari i izvrašna vlast tiču upravo samih građana, jer jedino njih to i pogađa. ”Pita li nas građane iko šta mi želimo kad se donose neki zakoni? Mene je impresionirao komentar jednog čitatelja na tekst o reprezentacijama, gdje je jedan od funkcionera bio ‘humanitarac’ i počastio je nekoga iz budžetske stavke, kada je dao 1.600 KM (oko 820 eura). Mi smo ga pitali zašto nije iz svog džepa, a on je rekao zašto bi uzimao od svoje djece? Komentar čitatelja je bio ‘nemam riječi, ali imam glas'”, zaključila je Radić-Dragić.
- muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
#67 Re: Pravosudje BiH - najlosiji pravni sistem na svijetu
Slucaj - nepoznavanja relevantnog krivicnog zakona pred sudom BiH
Može doći do prebukiranosti pa i blokade rada Suda BiH - Kao što je Federalna TV već izvještavala, obnova suđenja za ratne zločine zbog primjene Kaznenog zakona BiH iz 2003. godine mogla bi dovesti do blokade rada Suda BiH na novim predmetima. Pravnici upozoravaju da će doći do prebukiranosti državnog suda starim predmetima, te, čak, i blokade njegovog rada.
Može doći do prebukiranosti pa i blokade rada Suda BiH - Kao što je Federalna TV već izvještavala, obnova suđenja za ratne zločine zbog primjene Kaznenog zakona BiH iz 2003. godine mogla bi dovesti do blokade rada Suda BiH na novim predmetima. Pravnici upozoravaju da će doći do prebukiranosti državnog suda starim predmetima, te, čak, i blokade njegovog rada.
- muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
- muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
#69 Re: Pravosudje BiH - najlosiji pravni sistem na svijetu
Sud BiH pustio na slobodu deset osuđenih ratnih zločinaca
Apelaciono odjeljenje Suda BiH obustavilo je danas izvršenje zatvorske kazne za deset osoba koje su pred ovim sudom osuđene za ratni zločin i one će biti pušteni na slobodu.
Riječ je o Slobodanu Jakovljeviću, Aleksandru Radovanoviću, Branislavu Medanu, Brani Džiniću, Milenku Trifunoviću i Petru Mitroviću koji su osuđeni na kaznu dugotrajnog zatvora za ratne zločine.
Oslobođeni su i Nikola Andrun, Milorad Savić, Mirko (Špire) Pekez i Mirko (Mile) Pekez koji su osuđeni za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, saopšteno je iz Suda BiH.
Rješenjem o obustavi izvršenja kazne osuđeni se odmah puštaju na slobodu.
Ova odluka donesena je nakon što je Ustavni sud BiH 22. oktobra usvojio apelacije osuđenih pred Sudom BiH, utvrdio povredu prava optuženih iz člana 7 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, ukinuo presude Suda BiH i naložio ovom sudu da po hitnom postupku donese novu odluku u skladu sa ovim članom.
Nakon što je Ustavni sud BiH ukinuo drugostepene presude Suda BiH, prestao je da postoji zakonski osnov za dalje izdržavanje kazne zatvora osuđenih lica.
Protiv ovog rješenja žalba nije dozvoljena.
Apelaciono odjeljenje Suda BiH obustavilo je danas izvršenje zatvorske kazne za deset osoba koje su pred ovim sudom osuđene za ratni zločin i one će biti pušteni na slobodu.
Riječ je o Slobodanu Jakovljeviću, Aleksandru Radovanoviću, Branislavu Medanu, Brani Džiniću, Milenku Trifunoviću i Petru Mitroviću koji su osuđeni na kaznu dugotrajnog zatvora za ratne zločine.
Oslobođeni su i Nikola Andrun, Milorad Savić, Mirko (Špire) Pekez i Mirko (Mile) Pekez koji su osuđeni za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, saopšteno je iz Suda BiH.
Rješenjem o obustavi izvršenja kazne osuđeni se odmah puštaju na slobodu.
Ova odluka donesena je nakon što je Ustavni sud BiH 22. oktobra usvojio apelacije osuđenih pred Sudom BiH, utvrdio povredu prava optuženih iz člana 7 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, ukinuo presude Suda BiH i naložio ovom sudu da po hitnom postupku donese novu odluku u skladu sa ovim članom.
Nakon što je Ustavni sud BiH ukinuo drugostepene presude Suda BiH, prestao je da postoji zakonski osnov za dalje izdržavanje kazne zatvora osuđenih lica.
Protiv ovog rješenja žalba nije dozvoljena.
- Truba
- Posts: 93017
- Joined: 17/03/2004 09:36
- Location: Vizantija
- Grijem se na: Plin i struju
- Horoskop: Vodolija
- Contact:
#70 Re: Pravosudje BiH - najlosiji pravni sistem na svijetu
samo da se narod nervira
a klepaju tamo pare šakom i kapom od portira do vrhovnog sudije
nek se oni malo nerviraju stoka nesposobna
a klepaju tamo pare šakom i kapom od portira do vrhovnog sudije
nek se oni malo nerviraju stoka nesposobna
- muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
#71 Re: Pravosudje BiH - najlosiji pravni sistem na svijetu
4.200,00 KM mjesecno NETTO + topli obrok + prevoz + 0.5% na svaku godinu radnog staza.Black swan wrote:samo da se narod nervira
a klepaju tamo pare šakom i kapom od portira do vrhovnog sudije
nek se oni malo nerviraju stoka nesposobna
Bruto dakle sucu sa 30 godina radnog staza oko 8.000 KM mjesecno.
- muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
#72 Re: Pravosudje BiH - najlosiji pravni sistem na svijetu
Branko Perić - osmogodisnji predsjednik VSTV - za koje vrijeme nije nista uradio, sad isti kritizira pravosude BiH - zaboravlja da je on taj koji je svojim neradom ucinio da to tako bude:
Kako se kali(o) Maktouf
Slika
Branko Perić - 19.11.2013 17:41
Prije pola godine objasnio sam na ovom istom mjestu zašto je strukturalni dijalog propao. Posljednja runda razgovora je to potvrdila. Dvodnevni razgovori rezultirali su nemuštim saopštenjem da su "približeni stavovi u vezi s implementiranjem odluke 'Maktouf i Damjanović'". Kao da se sudske odluke implementiraju na osnovu stavova političkih foruma!
Nekompetentni ljudi u pravosuđu na državnom nivou i dalje nemilosrdno uništavaju pravosudne institucije. U tome im svesrdno pomažu njihovi međunarodni sponzori. Mogli smo ih čuti i vidjeti kako defiluju kroz pravosudne institucije kad god eskalira problem koji su sami proizveli. Domaće politike, bez znanja, vizije i ideja, izdašno im daju argumente kako bi mogli da se predstavljaju kao zaštitnici pravosudne samostalnosti i nezavisnosti. Iz ovog začaranog kruga ne nazire se izlaz.
Odluka Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Maktouf i Damjanović" pretvara se, po svemu sudeći, u još jednu sudsku farsu. U saopštenjima i medijskim nastupima odluku tumače sudije koje su učestvovale u donošenju nezakonitih presuda. U taborima odbrana optuženih za ratne zločine vlada strah da bi implementacija odluke Evropskog suda za ljudska prava mogla proizvesti nova kršenja Evropske konvencije o ljudskim pravima i nove apelacije u istim slučajevima. Bila bi to svojevrsna pravosudna farsa i krah nade u konačni autoritet Evropskog suda za ljudska prava. Slična lakrdija se nekoliko godina odigrava sa sprovođenjem odluke "Sejdić i Finci". Prvi put se u istoriji Evropskog suda za ljudska prava jedna odluka ne izvršava. Pokazujemo da smo majstori u opstrukciji pravde!
Iz radionice u kojoj su se kalili "Maktouf" i "Damjanović" odapinju strijele prema Ustavnom sudu, koji optužuju za nametanje tumačenja kojeg se Sud BiH morao držati (inače bi, gle čuda, svako suprotno tumačenje vodilo sudije Suda BiH na optuženičku klupu!). Ništa gluplje nije moglo biti izrečeno u odbrani projekta koji je kreiran upravo u Sudu BiH. Prije će biti da je Sud BiH, uz pomoć raznih politika, nametnuo nakaradno tumačenje Ustavnom sudu. Da nije bilo miješanja raznih politika u poslove pravosuđa, Sud BiH i Ustavni sud BiH bi danas bili institucije od ugleda i poštovanja.
Ne bih želio da se shvati da mi je namjera da tumačima odluke Evropskog suda držim lekcije i izazivam dodatnu nervozu. Tamo gdje svaka kuka misli da je paragraf, svaki dijalog je beskoristan. Da je u Sudu BiH bilo profesionalnog dijaloga o blažem zakonu, možda ne bi bilo slučaja "Maktouf i Damjanović"? Namjera mi je bila da podsjetim javnost da u ovoj pravosudnoj močvari postoje pravni autoriteti koji se ne vide i koji su neopravdano skrajnuti. Na njih se niko ne poziva. Nema ih na konferencijama i okruglim stolovima. Za njih se ne rezervišu avionske karte i hoteli širom Evrope. Njihovi radovi o kontroverznim pravnim pitanjim se ne čitaju i ne citiraju.
Zaslužuje da se na ovom mjestu pomene sudija Ustavnog suda BiH Mato Tadić, koji je imao pravničkog znanja i profesionalne hrabrosti da izdvoji svoje mišljenje u predmetu "Maktouf" i javno obrazloži zašto smatra da je Sud BiH trebalo da primijeni KZ SFRJ kao zakon koji je blaži za učinioca. Primjer sudije Tadića pokazuje da se biseri pravnog mišljenja kriju upravo u mišljenjima sudija koji ostaju manjina prilikom glasanja. Izdvojena mišljenja su vjetar koji rasplamsava pravnu misao i omogućava nužnu evoluciju prava. Pravna istorija će se pozivati na izdvojena mišljenja i sudija Evropskog suda za ljudska prava i Haškog tribunala.
Nije mi poznato da su sudije u Sudu BiH izdvajale svoja mišljenja u suđenjima za ratne zločine. Ako i jesu, zakon im ne dozvoljava da takvo svoje mišljenje učine dostupnim javnosti. Nije li to svojevrsna povreda prava sudije da javno iznese svoje mišljenje? Nije li uskraćivanje prava sudiji da iznese i obrazloži svoje pravno mišljenje podrivanje pravde? Pouzdano znam da je sudija Miloš Babić, inače profesor krivičnog prava na Pravnom fakultetu u Banjaluci, zastupao mišljenje da na ratne zločine treba primjenjivati zakon koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja krivičnog djela, a kasniji zakon samo ako je blaži za učinioca, s tim da KZ BiH nikako ne može biti blaži za učinioca. Mišljenje profesora krivičnog prava njegovim kolegama nije značilo ništa. Liči na osvetu loših studenata!
Ime sudije Mate Tadića niko nije javno pomenuo. Kao što neće pomenuti ni sudije vrhovnih sudova entiteta i Apelacionog suda Brčko distrikta (sudiju Damjana Kaurinovića, posebno!) koji nisu podlegli pritiscima da prihvate praksu Suda BiH. Čitaoci će se sjetiti ideje predsjednice Suda BiH Meddžide Kreso da u okružnim i kantonalnim sudovima za ratne zločine sude detaširana odjeljenja Suda BiH. Da se toj suludoj ideji nisu suprotstavili sudijski autoriteti iz vrhovnih sudova entiteta, danas bismo imali nacionalnu katastrofu u suđenjima za ratne zločine.
Ako i ovo što se desilo nije pravna katastrofa!
Kako se kali(o) Maktouf
Slika
Branko Perić - 19.11.2013 17:41
Prije pola godine objasnio sam na ovom istom mjestu zašto je strukturalni dijalog propao. Posljednja runda razgovora je to potvrdila. Dvodnevni razgovori rezultirali su nemuštim saopštenjem da su "približeni stavovi u vezi s implementiranjem odluke 'Maktouf i Damjanović'". Kao da se sudske odluke implementiraju na osnovu stavova političkih foruma!
Nekompetentni ljudi u pravosuđu na državnom nivou i dalje nemilosrdno uništavaju pravosudne institucije. U tome im svesrdno pomažu njihovi međunarodni sponzori. Mogli smo ih čuti i vidjeti kako defiluju kroz pravosudne institucije kad god eskalira problem koji su sami proizveli. Domaće politike, bez znanja, vizije i ideja, izdašno im daju argumente kako bi mogli da se predstavljaju kao zaštitnici pravosudne samostalnosti i nezavisnosti. Iz ovog začaranog kruga ne nazire se izlaz.
Odluka Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Maktouf i Damjanović" pretvara se, po svemu sudeći, u još jednu sudsku farsu. U saopštenjima i medijskim nastupima odluku tumače sudije koje su učestvovale u donošenju nezakonitih presuda. U taborima odbrana optuženih za ratne zločine vlada strah da bi implementacija odluke Evropskog suda za ljudska prava mogla proizvesti nova kršenja Evropske konvencije o ljudskim pravima i nove apelacije u istim slučajevima. Bila bi to svojevrsna pravosudna farsa i krah nade u konačni autoritet Evropskog suda za ljudska prava. Slična lakrdija se nekoliko godina odigrava sa sprovođenjem odluke "Sejdić i Finci". Prvi put se u istoriji Evropskog suda za ljudska prava jedna odluka ne izvršava. Pokazujemo da smo majstori u opstrukciji pravde!
Iz radionice u kojoj su se kalili "Maktouf" i "Damjanović" odapinju strijele prema Ustavnom sudu, koji optužuju za nametanje tumačenja kojeg se Sud BiH morao držati (inače bi, gle čuda, svako suprotno tumačenje vodilo sudije Suda BiH na optuženičku klupu!). Ništa gluplje nije moglo biti izrečeno u odbrani projekta koji je kreiran upravo u Sudu BiH. Prije će biti da je Sud BiH, uz pomoć raznih politika, nametnuo nakaradno tumačenje Ustavnom sudu. Da nije bilo miješanja raznih politika u poslove pravosuđa, Sud BiH i Ustavni sud BiH bi danas bili institucije od ugleda i poštovanja.
Ne bih želio da se shvati da mi je namjera da tumačima odluke Evropskog suda držim lekcije i izazivam dodatnu nervozu. Tamo gdje svaka kuka misli da je paragraf, svaki dijalog je beskoristan. Da je u Sudu BiH bilo profesionalnog dijaloga o blažem zakonu, možda ne bi bilo slučaja "Maktouf i Damjanović"? Namjera mi je bila da podsjetim javnost da u ovoj pravosudnoj močvari postoje pravni autoriteti koji se ne vide i koji su neopravdano skrajnuti. Na njih se niko ne poziva. Nema ih na konferencijama i okruglim stolovima. Za njih se ne rezervišu avionske karte i hoteli širom Evrope. Njihovi radovi o kontroverznim pravnim pitanjim se ne čitaju i ne citiraju.
Zaslužuje da se na ovom mjestu pomene sudija Ustavnog suda BiH Mato Tadić, koji je imao pravničkog znanja i profesionalne hrabrosti da izdvoji svoje mišljenje u predmetu "Maktouf" i javno obrazloži zašto smatra da je Sud BiH trebalo da primijeni KZ SFRJ kao zakon koji je blaži za učinioca. Primjer sudije Tadića pokazuje da se biseri pravnog mišljenja kriju upravo u mišljenjima sudija koji ostaju manjina prilikom glasanja. Izdvojena mišljenja su vjetar koji rasplamsava pravnu misao i omogućava nužnu evoluciju prava. Pravna istorija će se pozivati na izdvojena mišljenja i sudija Evropskog suda za ljudska prava i Haškog tribunala.
Nije mi poznato da su sudije u Sudu BiH izdvajale svoja mišljenja u suđenjima za ratne zločine. Ako i jesu, zakon im ne dozvoljava da takvo svoje mišljenje učine dostupnim javnosti. Nije li to svojevrsna povreda prava sudije da javno iznese svoje mišljenje? Nije li uskraćivanje prava sudiji da iznese i obrazloži svoje pravno mišljenje podrivanje pravde? Pouzdano znam da je sudija Miloš Babić, inače profesor krivičnog prava na Pravnom fakultetu u Banjaluci, zastupao mišljenje da na ratne zločine treba primjenjivati zakon koji je bio na snazi u vrijeme izvršenja krivičnog djela, a kasniji zakon samo ako je blaži za učinioca, s tim da KZ BiH nikako ne može biti blaži za učinioca. Mišljenje profesora krivičnog prava njegovim kolegama nije značilo ništa. Liči na osvetu loših studenata!
Ime sudije Mate Tadića niko nije javno pomenuo. Kao što neće pomenuti ni sudije vrhovnih sudova entiteta i Apelacionog suda Brčko distrikta (sudiju Damjana Kaurinovića, posebno!) koji nisu podlegli pritiscima da prihvate praksu Suda BiH. Čitaoci će se sjetiti ideje predsjednice Suda BiH Meddžide Kreso da u okružnim i kantonalnim sudovima za ratne zločine sude detaširana odjeljenja Suda BiH. Da se toj suludoj ideji nisu suprotstavili sudijski autoriteti iz vrhovnih sudova entiteta, danas bismo imali nacionalnu katastrofu u suđenjima za ratne zločine.
Ako i ovo što se desilo nije pravna katastrofa!
- muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
#73 Re: Pravosudje BiH - najlosiji pravni sistem na svijetu
Vladi Adamoviću povrijeđeno pravo na pravičan postupak
Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu otpremio je danas stranama u postupku presudu kojom konstatira da je bivšem sudiji Suda BiH Vladi Adamoviću povrijeđeno pravo na pravičan postupak.
Vrijeme objave: 19.11.2013 12:26
Kako je pojašnjeno Feni iz ureda advokata koji je zastupao Adamovića, nadležni organi BiH sada moraju odlučiti o njegovom zahtjevu za poništenje odluke Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH kojom je razriješen dužnosti sudije Suda BiH iako je u krivičnom postupku pravomoćno oslobođen optužbi za seksualno uznemiravanje.
Ustavni sud BiH, također, nije prihvatio Adamovićev zahtjev, odnosno glasanje u Ustavnom sudu je bilo neriješeno 4:4.
Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu otpremio je danas stranama u postupku presudu kojom konstatira da je bivšem sudiji Suda BiH Vladi Adamoviću povrijeđeno pravo na pravičan postupak.
Vrijeme objave: 19.11.2013 12:26
Kako je pojašnjeno Feni iz ureda advokata koji je zastupao Adamovića, nadležni organi BiH sada moraju odlučiti o njegovom zahtjevu za poništenje odluke Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH kojom je razriješen dužnosti sudije Suda BiH iako je u krivičnom postupku pravomoćno oslobođen optužbi za seksualno uznemiravanje.
Ustavni sud BiH, također, nije prihvatio Adamovićev zahtjev, odnosno glasanje u Ustavnom sudu je bilo neriješeno 4:4.
- muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10
- muminovic
- Posts: 3306
- Joined: 17/08/2013 15:10





