Forum Klix.ba

Jay Gatsby wrote:

ranger wrote:takodje pogledati film Das Leben der anderen.

Taj film je zaista dobar.

A tema je odlična.

mislim da je u onom filmu otprilike 80% realan opis dogadjaja, tj. misljenja sam da nije sve bilo tako monstruozno (kao sto to zapad implicira) ali da takodje nije bilo ni idealno... a idealno nije ni danas...

I ja jako preporučujem film Das Leben der Anderen, koji je preporučio kolega ranger. Baš sirova psihološka priča, naravno da je koncentrisana na maksimum i neko bi mogao reći "pretjerana", ali takve stvari su dešavale i može se zamisliti atmosfera.

dingosp0 wrote:
Koliko je ostalo ovog Berlinskog zida danas?
Gledo sam par slika Berlina i na mjestima gdje bio zid danas ima ko neki znak ili crta. A citao sam da je dosta tog zida uklonjeno, a ovo na slici izgleda kao prvo ocuvan dio. Hvala na fotki

Od zida je danas ostalo veoma malo. Barijere na vanjskoj granici Berlina su gotovo nestale, samo tu i tamo ima još nekih rovova ili zgrada u fazi raspadanja. Na području samog grada je zid uklonjen izuzimajući nekoliko mjesta koja su saćuvana kao spomenici. Izuzetno zanimljiva je linija napravljena od kamenih kocka, ugrađena u centru grada u asfaltne površine trotoara i ulica, koja ide tačno tamo gdje je stajao zid. Čovjek može lako vidjeti bivšu liniju razgraničenja i svu tu ljudsku glupost...
Evo primjera te kockaste linije kod Brandenburske kapije:

A ovdje kod ulice Sonnenallee u predgrađu Berlina (forumaši su je spomenuli malo prije):

dingosp0 wrote: Koliko je ostalo ovog Berlinskog zida danas?
Gledo sam par slika Berlina i na mjestima gdje bio zid danas ima ko neki znak ili crta. A citao sam da je dosta tog zida uklonjeno, a ovo na slici izgleda kao prvo ocuvan dio. Hvala na fotki

Jako malo, ima na jednom dijelu uz Spree (rijeku) veći dio koji je oslikan i jos na nekoliko mjesta po 5-6 metara + 3 tornja koja su ostala. U ostatku grada su markeri po podu (npr na Postdamer trgu) na mjestu gdje je bio zid.

Jessie B wrote: Inače u ovom mom privremenom susjedstvu, blizu Mauerparka već dvadesetak godina živi i Wladimir Kaminer, doseljenih iz Rusije koji piše kratke priče o životu u ovom dijelu grada. Priče su tople, informativne o Berlinu, Njemačkoj, a posebno o Istočnoj Njemačkoj i često urnebesno smiješne. Ne znam da li su provođene na naš jezik.

A zaboravio ja da spominjem Kaminera, hvala kolegici Jessie B !!! Nisam do danas našao njegove knjige prevedene na SR/BA/HR, znam samo za češke prijevode (neke sam i lično napravio). Preporučujem Kaminerove priče svima koji uče njemački! Pošto je sam autor stranac, nije njegov njemački ekstremno kompliciran i u većini tih priča ima puno svojevrsnog humora.

interesuje me slijedeče: kod prebijega iz istočnog u zapadni Berlin ti ljudi su opet u okruženju Istočene Njemačke, kako su se onda oni spasili? jedino logično je avionom iz zap. Berlina jel tako?

ako se ne varam postojao je slobodni zračni prijevoz
možda čak i autima
pomoć zapadnom berlinu je slobodno tekla

Black swan wrote:ako se ne varam postojao je slobodni zračni prijevoz
možda čak i autima
pomoć zapadnom berlinu je slobodno tekla

šta se tranzitnog saobraćaja BRD-zapadni Berlin tiče:
Zračni prijevoz se odvijao u 3 strogo kontrolirana koridora, avioni nisu smjeli da promjene trasu leta osim kritične situacije.
Drumski prijevoz se odvijao na određenim magistralnim putevima i autoputevima koji su najkraćom trasom spajale BRD i zapadni Berlin. Režim saobraćaja je bio sljedeći: Putnici su na ulasku u DDR dobili poseban dokument "tranzitnu vizu" u kojoj su bili navedeni lični podaci osoba u automobilu, te mjesto ulaska, datum i sat. Neophodno je bilo završiti putovanje u BRD/zapadni Berlin u najkraćem mogućem roku, napuštanje tranzitnog puta (radi izleta) bilo je strogo zabranjeno. U slučaju dužih boravka na odmaralištima ili pumpama je posada automobila morala tražiti potvrdu posjete od osoblja na pumpi. Ukoliko nije automobil završio putovanje preko teritoriju DDR u određenom roku, slijedile su ozbiljne probleme za posadu... Građani BRD i drugi stranci su morali pokazivati isključivo pasoše, dok su građani zapadnog Berlina pokazivali isključivo lične karte. Stranci sa stalnim boravkom u zapadnom Berlinu su radi tranzitnih putovanja u BRD morali zatražiti poseban dokument sa slikom koji je izdavao Senat zapadnog Berlina. Na tranzitnim putevima su bile tipične jake kontrole, i to od strane obavještajne službe, radnika tajne policije Stasi i civilnih agenata. Ovi su nadzirali da zapadnjaci bez nekog cirkusa što prije pređu "do svojih". Kontakti sa građanima DDR su bili na odmaralištima i pumpama tranzitnih puteva strogo zabranjeni.
Željeznički prijevoz je bio organiziran od strane istočnonjemačkih željeznica. Vozovi su nakon napuštanja teritorije morali bez jedinog zaustavljenja preći opet u zapadnu teritoriju tako da je veza bila vrlo brza, i vozovi su korišteni ogromnim brojem putnika. Bilo je obično da su ti tranzitni vozovi imali i 15 vagona što je dozvoljen maksimum za dužinu putničkog voza u okviru Evrope. U vozu su, naravno, istočnonjemački granični policajci provjerjavali identitet putnika i stavili žigove u pasoše.

plain vanilla wrote:Ja se sjecam da smo mi na casovima njemackog iskljucivo ucili o DDR..BRD bi ponekad spomenuli..sad mi se malo teze sjetiti, davno je to bilo

Ali mi je zanimljivo da je drzava (zavod za zaposljavanje) slao ljude u BRD...ne znam kako su objasnjavali tu politiku da ljude salju u kapitalizam?

To je bio dogovor Tita i Willy Brand-a, tek sada iz ove perspektive možemo sagledati svu mudrost ili ti lukavost Tita kao lidera.

Drvosjeca iz Dejcica wrote:

plain vanilla wrote:Ja se sjecam da smo mi na casovima njemackog iskljucivo ucili o DDR..BRD bi ponekad spomenuli..sad mi se malo teze sjetiti, davno je to bilo

Ali mi je zanimljivo da je drzava (zavod za zaposljavanje) slao ljude u BRD...ne znam kako su objasnjavali tu politiku da ljude salju u kapitalizam?

To je bio dogovor Tita i Willy Brand-a, tek sada iz ove perspektive možemo sagledati svu mudrost ili ti lukavost Tita kao lidera.

A za uzvrat smo im oprostili ratne reparacije.

Drvosjeca iz Dejcica wrote:

plain vanilla wrote:Ja se sjecam da smo mi na casovima njemackog iskljucivo ucili o DDR..BRD bi ponekad spomenuli..sad mi se malo teze sjetiti, davno je to bilo

Ali mi je zanimljivo da je drzava (zavod za zaposljavanje) slao ljude u BRD...ne znam kako su objasnjavali tu politiku da ljude salju u kapitalizam?

To je bio dogovor Tita i Willy Brand-a, tek sada iz ove perspektive možemo sagledati svu mudrost ili ti lukavost Tita kao lidera.

da, ali kako se obicnom narodu to objasnjavalo? trune ti da je kapitalizam zlo, a onda te drzava posalje da radis tamo? zar se nisu bojali da ce izmaci kontroli npr?

jos jednom svaka cast za temu, odlicne informacije i price

plain vanilla wrote: da, ali kako se obicnom narodu to objasnjavalo? trune ti da je kapitalizam zlo, a onda te drzava posalje da radis tamo? zar se nisu bojali da ce izmaci kontroli npr?

jos jednom svaka cast za temu, odlicne informacije i price

Pa nije se baš o tome trubilo na sva zvona i to podsticalo. Naprosto se od tamo negdje kraja 50-tih dozvolilo da svako ko želi izvadi pasoš i putuje gdje želi. Malo je ljudi išlo preko biroa za zapošljavanje (mada je bilo i toga), a najviše ljudi u svojoj režiji pa bi onda povukli za sobom rodbinu etc. I nije čitava država išla u gastarbajtere već pojedinici većinom iz ruralnih ili nerazvijenih krajeva.
To je bio prvi faktor, smanjenje broja nezaposlenih.
U drugim dijelovima zemlje se npr. stimulisalo doseljavanje u gradove jer nova industrijska postrojenja nisu imala dovoljno radnika (što je prilično uništilo selo).
Drugi faktor države je bio što je UDBA među gastarbajtere ubacivala svoje ljude preko kojih su imali masu informacija o emigraciji.
A treći faktor je bila lova. Ti ljudi tamo su slali rodbini devize koje su oni onda mijenjali u dinare i država je imala izvoz bez izvoza.

dragan.s wrote:

Drvosjeca iz Dejcica wrote:

plain vanilla wrote:Ja se sjecam da smo mi na casovima njemackog iskljucivo ucili o DDR..BRD bi ponekad spomenuli..sad mi se malo teze sjetiti, davno je to bilo

Ali mi je zanimljivo da je drzava (zavod za zaposljavanje) slao ljude u BRD...ne znam kako su objasnjavali tu politiku da ljude salju u kapitalizam?

To je bio dogovor Tita i Willy Brand-a, tek sada iz ove perspektive možemo sagledati svu mudrost ili ti lukavost Tita kao lidera.

A za uzvrat smo im oprostili ratne reparacije.

Ne bih bas rekao da su im oprostene. Skoro cijela zenicka zeljezara je izgradjena od opreme koja je dosla u sklopu ratne odstete

Jedan od velikih simbola DDR-a je bila njihova auto industrija i cuveni wartburg 353.
Taj auto nije imao kocenje motorom tako da je bilo dosta slucajeva gdje su ljudi
umjesto da zakoce prije krivine(ono iz cetvrte u trecu),izlijetali iz nje k'o fishek.
Posebna prica je bio njegov dvotaktni motor,jednostavan do kraja.
A dobro se sjecam momenata iz 80-ih ,kada ispred nas na semaforu stane wartburg pa nas
unisti dimom iz auspuha Pa zatim onaj zvuk dvotaktnog motora i pleha kad se vrata zatvore

juzna_strana wrote:Jedan od velikih simbola DDR-a je bila njihova auto industrija i cuveni wartburg 353.
Taj auto nije imao kocenje motorom tako da je bilo dosta slucajeva gdje su ljudi
umjesto da zakoce prije krivine(ono iz cetvrte u trecu),izlijetali iz nje k'o fishek.
Posebna prica je bio njegov dvotaktni motor,jednostavan do kraja.
A dobro se sjecam momenata iz 80-ih ,kada ispred nas na semaforu stane wartburg pa nas
unisti dimom iz auspuha Pa zatim onaj zvuk dvotaktnog motora i pleha kad se vrata zatvore

Ahaha, joj stvarno mi se u glavi zacuo taj zvuk kad sam procitao tvoj post.

I da ne zaboravimo Trabanta jel?


Inace je Istocna Nemacka bila jedna velika Sovjetska baza.

Krajem 1991, kada je vec smanjen broj opreme i ljudstva je na teritoriji Istocne Nemacke bilo otprilike od Sovjetske vojske:
338.000 vojnika
4,200 tenkova
8,200 oklopnih vozila
3,600 artiljerijskih oruđa
106,000 motornih vozila
690 aviona
680 helikoptera
180 raketnih sistema.

I to nije tako strasno. Pocetkom 80-ih je bilo preko 500.000 Sovjetskih vojnika i 7700 tenkova i te trupe su bile najbolje opremljene sa najmodernijim oruzjem.

Ako je neko bio u muzeju kod Check Point Charlie u Berlinu mogao je videti saobracajni znak koji obavestava vozace da vojna vozila imaju prednost na nekom delu puta.
U prevodu ako te pregazi tenk, ti si kriv.

Ovakvi momenti nisu bili nista cudno:

jel ovo neki dokumentarac ili slika nekog casopisa?
ako je dokumentarac imal se gdje pogledat?

Možemo malo i o ljudima koji su obilježili DDR i bili njezini državljani:

Za sada.

O Katarini Vit se uglavnom sve zna, pa neću...

Bertold Breht – njemački književnik. Emigrirao u Ameriku nakon dolaska nacista na vlast. Poslije završetka II svjetskog rata vraća se u Njemačku, ali istočnu. U Istočnom Berlinu osniva pozorišta, kulturne ansamble, piše pozorišne komade i pretvara Istočni Berlin u njemačku kulturnu prijestolnicu tog vremena.

general Fridrih Paulus – komandant njemačkih trupa u staljingradskoj bitci. Iako je bio direktno odgovoran za stravično stradanje stanovnika tog grada, Rusi mu (iz nikada razjašnjenih razloga) nisu sudili za ratne zločine. Nekoliko godina su ga držali u logoru za ratne zarobljenike a onda poslali da radi kao inspektor u drezdenskoj policiji.

Matias Zamer – iako je DDR bila sportska velesila, broj njihovih sportista koji su kasnije nastupali u reprezentacijama ujedinjene Njemačke nije bio proporcionalan sportskim rezultatima koje je DDR unio u zajedničku državu. Matias Zamer je bio jedan od onih rijetkih čija slava nije izblijedila pada berlinskog zida i to nisu mogli ignorisati. Odigrao je 23 utakmice za DDR i 51 za ujedinjenu Njemačku. Postigao je posljednji gol na posljednjoj utakmici prije nego što je DDR reprezentacija otišla u istoriju. Koliko je sport bivšeg DDR-a bio omalovažan poslije 1991 govori podatak da je samo posljednji DDR prvak Hansa iz Roštoka dobila automatsko pravo nastupa u Bundesligi, dok su svi ostali bačeni u drugu ligu.

Ne treba zaboraviti ni ostale DDR sportske legende: Jensa Vajfsloga, Hajke Dreksler, Katrin Krabe...

dobra tema, dobri postovi, 5 plus

ranger wrote:jel ovo neki dokumentarac ili slika nekog casopisa?
ako je dokumentarac imal se gdje pogledat?

Casopis o vazduhoplovstvu. Dobro bi bila da se napravi dokumentarac.

Evo jedan zanimljiv video.

^^ super klip
koje su pare ulozene za ovu granicu izmedju Z i I Berlina...

dingosp0 wrote:^^ super klip
koje su pare ulozene za ovu granicu izmedju Z i I Berlina...

Navodno je DDR zamalo bankrotirala održavajući granicu istok-zapad pa je prodavala doslovno disidente zapadu za 50 000 DEM po glavi al to je dokumentarac novijeg datuma tako da je moguće da je to preseravanje
I da DDR je bila vojna sila imala je veoma modernu, opremljenu i spremnu vojsku i većinu naoružanja su proizvodili sami slično SFRJ s izuzetkom da su proizvodili lovačku avijaciju. Sistem VOJIN im je bio tako precizan i opremljen da su pokrivali cijelu teritoriju BRD, ptica nije mogla da poleti da ne skontaju tako da je dio osmatračkih sistema integrisan u Bundesver. I da, MiG-29 je jedini istočni avion odnosno lovački aparat koji je uvršten u NATO jedinice Bundesvera bez puno polemike dok je sve ostalo završilo na buvljaku ili smeću.

Pozdrav svima,
Htjeo bih da malo oživim ovu temu i ispričam svoje iskustvo, jer sam živio u obe države!!Sa roditeljima sam emigrirao u BDR 60-ih!Živeo sam 12 godina u Z.Berlinu, jedrio sam po Vanzeu,slušao rock 'n' roll i imao bezbrižno djetinjstvo!Baš tu zapad je pravio belještavi izlog kapitalizma!Sve što su željeli pokazati od te ideologije moglo se naći tu!Ulagali su mnoge pare pa se u Berlinu iako izolirano živjelo mnogo bolje nego u ostatku Njemačke!
Ja nisam bio klasični jugović u BDR-u!Nisam svršavao na Mercedes 280 S hoću reći da mi nije jedini ideal u životu bilo imati pare,voziti skupa kola... (danas se tako osvajaju djevojke koliko čujem).No u moje vrijeme nije bilo tako!Ja sam u principu izbjegavao glupe žene,a većina pametnih studenkinja u moje vrijeme se furala na buntovnike, pa sam i sam bio jedan od njih!BDR je bila jako žarište ljevičarskog studentskog pokreta 1968!!Studirao sam Istoriju I Flozifiju u Berlinu ranih 70-ih!Nisam bio šezdesetosmaš ali se njihov uticaj itekako osjetio! Poznavao sa Rudija Dučkea (ko ne zna za njega ima u vikipediji),jednog od lidera tog pokreta koji je kasnije ubijen!Teško je to objasniti ali je BDR imao mnogo problema sa legitimitetom,protesti i nasilje protiv države bili su redovna stvar!One drmonstracije kad je srušen zid 1989.bile su male u poređenju sa protestima prilikom posjete šaha Reze Pahlavija Z.Berlinu!Na ulicama je vladao haos danima a policija je ubila jednog studenta!No taj se sistem nije mogao lako srušiti bez krvi jer se odupirao a kapitalizam se mogao rušiti samo odozdo.Sistem u DDR-u nisu srušili demonstranti nego se urušio odozgo jer su se ključni ljudi DDR-a prodali za debele pare i dobili nove funkcije u novoj državi!!.BDR je takođe bila represivna država ne zaboravite!Odmah poslije rata održani su nekakvi izbori pobijedio je SPD ali je Adenauer(CDU) formirao nekakvu koaliciju i odmah zabranio Njemčku Komunističku Partiju koja je imala prilično dugu istoriju I bila je 4. na zborima!!!Velika nepopularnost kancelara Kisingera(bivšeg naciste), američkog predsjednika Niksona, Vijetnamskog rata i ministra Genšera,te mnogih bivših nacista koji su postali privrednici I cjelog tog sistema dovela je do toga da je vrlo popularno bilo biti protiv države!
Od prebjega sa istoka na zapad se napravio takav slučaj da ispada da iz DDR-a svi željeli otići ali treba najprije shvatiti kako je to funkcionisalo!
Naime, dvije države su bile toliko neprijateljske da si mogo u jednoj nešto zasrati i bez problema dobiti drugu šansu u durgoj!Emigriraš na zapad kao kriminalac,diler, prostitutka,ubica, fašista, nacionalista a vratiš se kao kapitalista, demokrata i sl!Tako je i DDR ugodstio sve one koji su došli u sukob sa BDR-om!Među njima I neki članovi RAF-a (frakcije crvene armije) nastale nakon raspada studentskog pokreta, ali i student za koje se nije moglo naći mjesto u BDR-u i koji su bili obilježeni kao neprijatleji države!Preporučujem vam film Die Stille nach dem Schuß koji govori o ovim ljudima!
Treba reći da ljevičarski studenti tog vremena nisu gledali na DDR kao ideal kome treba težiti!Lenjin je pisao da komunizam može propasti samo ako partija degradira od partije profesionalnih revolucionara do obične birokratske mašinerije gdje će vlast uživati privilegije i koja će kad tad sve vratiti u kapitalizam!Jednom su Niksona pitali zašto vodi rat u Vijetnamu a on je rekao da se mora boriti protiv komunizma!Ali zašto se ne boriš protiv njega u evropi!On je rekao da se taj sistem mijenja I da će se kad tad vratiti u kapitalizam!Zvali smo ih buržoazija iz Pankow-a(dio berlina gdje su živjeli funkcioneri DDR-a)!Tako smo gledali na DDR! Bilo je to vrijeme maoizma, kulturne revolucije, Žan Pol Sartra i onih drugih iskrenih komunista koje su pokretali ideali!
Mene su izbacili sa fakulteta 74-te zbog nekih letaka koje smo rasturali pa sam se zaposlio u jednoj biblioteci ali su i nju zatvorili jer smo prodavali ljevičarsku literaturu!Tu sam upoznao Zorana Đinđića koji je tada još uvijek bio koliko toliko normalan Studirao je kod profesora Habermasa i pričaju da je bio ekstremni ljevičar,ali je kasnije postao nacionalista, pa liberal !Morao sam se vratiti u jugu negdje 1977!
Šta da kažem o SFRJ, ako je DDR bio neuspješan projekat onda je pokušaj da se SFRJ učini komunističkom bio ravan pokušaju da se osedla krava.Ovde se ljudi ne rađaju sa idealom jednakosti već dominira ideal prkosa!Cjeli koncept samoupravljanja nisu provodili iskreno već su to iskoristilči za organizovanje prvih privatnih firmi!!Juga je ovako bila fino mjesto za život ali se osjećao već tad vjetar promjene i ko je htjeo vidjeti video je da to ide u kapitalizam ponovo!!Shvatio sam da nije dobro baviti se politikom jer Juga iako je bila otvorena bila je kao što neko reče (Tal der Ahnungslosen)Ovde sam upisao elektrotehniku u Zagrebu I počeo raditi u Prvomajskoj koristeći njihove stipendije!
U DDR me odvelo prijateljstvo sa studentima iz Z.Berlina, njih četvoro koji su prešli u DDR kada se Genšer postao ministar unutrašnjih poslova koji je bio najluđi do tada!Negdje poslije "Njemačke jeseni 77"nastupila je represija prema onima koji su “pravili problem“Nisu mogli na'i posao ya koji su se školovali,a država ima je zatvarala vrata!Ovamo su ih jedva dočekali,izreklamirali i zaposlili u Robotron-u u Drezdenu a s obzirom da sam imao tu struku na njhov poziv dolazim negdje 84-te!
Šta da kažem o DDR-u u najkraćim crtama!To nije sigurno bila ona zemlja o kojoj smo maštali na zapadu dok smo bili student!Ali su svi uzeli više od DDR-a nego DDR od njih! Nije se radilo puno ali se radilo efikasno! DDR ekonomski je dobro stajao!Tamo ljudi nisu umirali od gladi kako se govori ali umirali su od dosade,da tako kažem naročito mlađe stanovništvo!Mi smo tamo došli puni neke pozitivne energije!Mi smo sve to sasvim drugačije doživljavali!Ne znam kako to da objasnim,ali potpuno drugačije od istočnih njemaca koji su težili promjenama!Ono slobodno vrijeme smo skroz drugačije organizovali i za njih bili čudaci!Možda je to zato što smo mi znali da ni ona strana nije puno bolja i znali smo šta ih čeka!Bile su to divne godine koje ću pamtiti po našem prijateljstvu!Tu nas je radilo preko 50 000!Poslije anšlusa prvo su istjerali strane radnike(bilo ih je iz afrike I azije) a među njima i mene!A poslije su istjerali I sve ostale!

Zanimljiv pogled i sa zapadnonjemacke strane i sa jugoslovenske strane na DDR.

dragan53 wrote:Pozdrav svima,
Htjeo bih da malo oživim ovu temu i ispričam svoje iskustvo, jer sam živio u obe države!!Sa roditeljima sam emigrirao u BDR 60-ih!Živeo sam 12 godina u Z.Berlinu, jedrio sam po Vanzeu,slušao rock 'n' roll i imao bezbrižno djetinjstvo!Baš tu zapad je pravio belještavi izlog kapitalizma!Sve što su željeli pokazati od te ideologije moglo se naći tu!Ulagali su mnoge pare pa se u Berlinu iako izolirano...

super post

fortaleza wrote:

dresdener78 wrote:Neke fabrike su bile namjerno unistene jer bi predstavljale konkurenciju zapadnim proizvođacima (to se ticalo prije svega vrlo kvalitetne fine mehanike (fotografske opreme i kamera, optickih uređaja) koji su u DDR bili vrlo kvalitetni). Posljedica takvih desavanja je bio relativno jak talas samoubistava jer se mnogim ljudima ovako srusio cijeli svijet. Danas ima u Istocnoj Njemackoj jake razlike između velikih gradova preko 300 000 stanovnika i malih varosa te ruralnih podrucja. Veliki gradovi (u Saksoniji npr. Dresden, Lajpcik) se dobro razvijaju i moze se tamo naci dobar posao ako imas odgovarajucu struku, dok u ostalim podrucjima ima cak i oko 20 posto nezaposlenih. Rezultat je bilo "preseljavanje naroda", tako da su mnoga podrucja Istocne Njemacke skoro prazna, broj stanovnika nekih gradova je pao i na 50 %, ruse se cijela stambena naselja jer nema ko da tamo zivi. Lokalne vlasti iz granicnih teritorija cak i nude Cesima i Poljacima izuzetno jeftine nekretnine i stanarine na njemackom podrucju, samo da prostor ne bude tako prazan. Prema nekim procjenama je Istocna Njemacka od sajedinjenja izgubila na osnovi ekonomske emigracije preko 3 miliona stanovnika (koji su preselili u bivsu zapadnu Njemacku radi posla i perspektiva). Plate jesu stalno ispod zapadnog standarda, nize su od 10 do 20 posto a nekad i jos nize. Cijene su, naravno, izuzimajuci nekretnine i stanarinu, u sustini na zapadnom nivou.

Tvoj dojam od navijaca nogometa moze biti prouzrokovan tom cinjenicom da su u redovima navijaca sirom Istocne Njemacke formirani najnizi socijalni slojevi, radikalni desnicari i slicna bagra koja je ista kao navijaci nekih istocnoevropskih ili balkanskih nogometnih klubova. Kratka karakteristika - umjesto mozga pivo i lopta. Uoci utakmica dresdenskog kluba Dynamo, ciji navijaci jesu vrlo problematicni, centar Dresdena obicno viri od stotina policajaca koji cuvaju sve glavne ulice i omogucavaju navijacima kretanje iz zeljeznicke stanice na stadion i natrag samo predviđenom trasom... nisam nikad vidio vise policajaca na jednom mjestu nego na danima futbalskih utakmica u Dresdenu

Što se tiče mehanike i raznih tehničkih uređaja gledao sam dokumentarac "Planirano zastarijevanje" koji je odlično objasnio kako su razni aparati koje je proizvodila DDR bili izuzetno kvalitetni, neki i sad koriste hladnjake, štednjake i drugo koji rade i preko 30 godina bez kvara. Kad su zapadni proizvođači pitali svoje susjede u DDR-u zašto prave tako kvalitetne aparate jer ljudi neće kupovati nove stvari, pokretati industriju i tako dizati profit, ovi s istoka su im odgovorili u fazonu "Nama izumiteljima je jedna velika čast da je uređaj kojeg smo proizveli tako kvalitetan i jedva čekamo nastaviti u tom smijeru" tako da te firme nisu slučajno uništene.Drezden i Leipzig kao najveći gradovi u Njemačkoj imaju izuzetno nizak natalitet, jedan on najmanjih u Europi kad su u pitanju veći gradovi što je posljedica kontinuiranog odlaska mladih ljudi prema zapadnoj Njemačkoj koja je bila najveća poslije pada zida, nije samo problem u manjim sredinama, ali je isto tako činjenica da je bivši DDR svakako dosta gušće naseljen nego recimo BiH, sumnjam da postoji mnogo praznog područja i da to nisu riješili na kakav takav zadovoljavajući način.

Problemi istočnonjemačkog nogometa počeli su s padom Berlinskog zida i integracijom tadašnje lige u zapadnonjemački nogometni sustav, preko noći klubovi su ostali bez državnih subvencija i partijske podrške i bili su prisiljeni sudbinu potražiti na tržištu, a 1992. istočnonjemačko tržište nije postojalo. Kroz svoje postojanje igrali su sasvim dobar nogomet jer osim novca od države igrači su vjerujem ostajali u svojim klubovima, naravno kao što je to bio slučaj s jugoslovenskom ligom i pravila do 28. godine bez transfera u inozemstvo.

Zanimljiva tema.

Odlicna tema, ovo boldirano mi je najzanimljivije.