Forum Klix.ba

Economic Left/Right: -6.00
Social Libertarian/Authoritarian: -6.72


Slikovno, gotovo identično kao @Seawolf. Jebi ga, ne znam postaviti sliku.

Naravno, 60% pitanja je formulisano tako da odgovaraš sa opcijom sa kojom se ne slažeš do kraja - jer već imaš zamjerku na samu zatvorenost pitanja, al eto.

Economic Left/Right: -2.88
Social Libertarian/Authoritarian: 0.77

Economic Left/Right: -5.88
Social Libertarian/Authoritarian: -3.33

.

Ellinor wrote:

Ricken wrote:Ju izvini, i ti si jedan od ovih gramatički opsjednutih experata (znam nije expert, nego ekspert).

Ja negovorim o socijalnoj jednakosti nego pravdi, jer iste nema, niti će je biti. Zar je socijalna pravda da radnici Binasa za svoj rad nisu primili plaću 4 mjeseca, a ministri vlade FBiH, za svoj nerad primaju i bonuse?

I ako ti ne bude mrsko, molim te objasni šta ti podrazumjevaš pod socijlanom pravdom?

Ispravio sam ti pravopis, gramatika je već malo širi pojam. I nisam opsjednut, već je osnova pisane komunikacije znati bazična pravila iste.

Socijalna pravda postoji ako se profit ne ostvaruje nauštrb čovjeka - njegovih prava, zdravlja i časti. Kada nam društvo daje jednake startne pozicije. Kada se rudar može liječiti jednako kvalitetno kao i direktor. Kada studirati može svako ko to želi, a ne samo onaj ko ima novac. Kada vlast ne stavlja vlastite interese i interese velikih korporacija ispred stanovnika, kao što to čini primjerice SDA u Zenici dozvoljavjaući Mittalu da truje i ljude i prirodu godinama. Kada ljudi ne umiru od gladi, kada imaju mogućnost zapošljavanja, itd.

Dobro, ti si pismen, ja sam (ne)pismen.

Ali ipak pod osnovom uspješne komunikacije podrazumjevam suštinsko poznavanje šireg konteksta termina kojeg koristim, jer nismo na temi Pravopis, nego na temi Politika.

Socijalna pravda zavisi od ideologije koju zastupaš, jer percepcija pravde se razlikuje od osobe do osobe.

Jedna od općih definicija društvene pravde jest ona prema kojoj bi neko društvo trebalo svakom svom pojedincu ravnopravno dijeliti ne samo svoje prednosti i blagodati, nego i mane i terete.

Ljevičarski koncept društvene pravde se vezuje uz društvo koje njeguje ekonomski egalitarijanizam te provodi progresivno oporezivanje, preraspodjelu prihoda i preraspodjelu imovine između članova različitog imovnog stanja.

Desnica također načelno prihvaća koncept društvene pravde, ali smatra da se u praksi može provesti jedino kroz djelovanje slobodnog tržišta, kao i privatne filantropije i dobrotvornog rada.

Drugim riječima, problem su kriteriji pravednosti, oni za mene i za tebe nisu istu. Dok je za tebe pravedno da jednaku zdravstvenu uslugu imaju oni sa manjim dohodkom kao i oni sa većim, za mene je to nepravedno. Dok je za tebe progresivno oporezivanje pravedno, za mene je nepravedno, ili potpuno obratno. U biti sve se svodi na interese pojedinaca i jačih u odnosu na slabije društvene grupe. Da sumiramo, termin koji su izmislile političke partije da bi mase držale zadovoljnim. U praksi nemoguć pojam, prilično apstraktan, pod kojim se mogu uvrstiti potpuno proturječni vrijednosni sistemi. Teorijski kritičari (a ne ja) termina "socijalna pravda" ga smatraju jednostavno praktički neizvodljivim u suvremenom svijetu, a dio smatra da je on izgovor za mjere kojima se ustanovljuju nove nepravde.

U suštini tvoja definicija socijalne pravde je tačna, i u isto vrijeme potpuno pogrešna. U teorijskom, izvan političkom kontekstu potpuno apsurdna. Jendostavno opće-prihvačena, unikatna definicija nepostoji.

Eh sad, jako je lijepo što posjeduješ kulturu pisanja i poznavanja pravopisnih elemenata, ali opća kultura i poznavanje socio političkih termina i njihovog značenja su ti na prilično bazičnom nivou vlastitog shvatanja i vlastite percepcije društva. Kako tebi oči para pravopis, meni mozak para nedostatak opće kulture.

Eh sad možemo pričati o nepismenosti, da li je to nepoznavanje suštine teme o kojoj govorimo ili nepoznavanje pravopisnih pravila, ali sam ubjeđen da ne bi našli konsenzus. Lakše se držati forme, nego suštine, jednostavno forma zahtjeva manje.

@Ricken

Možda će ti biti šok, ali pravopis se koristi bez obzira o kojoj temi se diskutuje.

Ti se pošteno napisa o tome kako ne posjedujem poznavanje opće kulture, socio-političke termine, itd. Možda bih taj argument bio validan da tvoj odgovor nije copy/paste sa wikipedije. Od riječi do riječi. Ja sam barem sposoban samostalno formulisati rečenicu i iznijeti mišljenje. Pa hajde da uporedimo:

Ricken wrote: Jedna od općih definicija društvene pravde jest ona prema kojoj bi neko društvo trebalo svakom svom pojedincu ravnopravno dijeliti ne samo svoje prednosti i blagodati, nego i mane i terete.

Ljevičarski koncept društvene pravde se vezuje uz društvo koje njeguje ekonomski egalitarijanizam te provodi progresivno oporezivanje, preraspodjelu prihoda i preraspodjelu imovine između članova različitog imovnog stanja.

Desnica također načelno prihvaća koncept društvene pravde, ali smatra da se u praksi može provesti jedino kroz djelovanje slobodnog tržišta, kao i privatne filantropije i dobrotvornog rada.

Wikipedija kaže ( http://sh.wikipedia.org/wiki/Socijalna_pravda):

Jedna od alternativnih definicija društvene pravde jest ona prema kojoj bi neko društvo trebalo svakom svom pojedincu trebala ravnopravno dijeliti ne samo svoje prednosti i blagodati, nego i mane i terete.
Ljevičarski koncept društvene pravde se vezuje uz društvo koje njeguje ekonomski egalitarijanizam te provodi progresivno oporezivanje, preraspodjelu prihoda i preraspodjelu imovine između članova različitog imovnog stanja.
Desnica također načelno prihvaća koncept društvene pravde, ali smatra da se u praksi može provesti jedino kroz djelovanje slobodnog tržišta, kao i privatne filantropije i dobrotvornog rada.

Hajd iskreno, jel' te stid? Mislim, ono, pravo si me nadmašio u poznavanju terminologije i općeg znanja. Priznajem, zaista se ne mogu nositi sa wikipedijom Još je zanimljivije pratiti koje si ti "preinake" napravio u odnosu na originalni tekst - npr. mijenjaš "alternativna definicija" za "opća definicija" Treba prvo imat mišljenje, pa ga tek onda iznositi.

Nakon ovog fijaska ne vrijedi uopće s tobom dalje raspravljati niti odgovarati, ali evo bit ću dovoljno tolerantan i krajnje koncizan. Nema ništa apstraktno u stvarima koje sam naveo. Zdravstvena zaštita, besplatno obrazovanje, minimalna nezaposlenost i zaštita zdravlja i prirode nisu utopija, već osnovne vrijednosti kojima teži svako civilizirano društvo danas.

Ellinor wrote:@Ricken

Možda će ti biti šok, ali pravopis se koristi bez obzira o kojoj temi se diskutuje.

Ti se pošteno napisa o tome kako ne posjedujem poznavanje opće kulture, socio-političke termine, itd. Možda bih taj argument bio validan da tvoj odgovor nije copy/paste sa wikipedije. Od riječi do riječi. Ja sam barem sposoban samostalno formulisati rečenicu i iznijeti mišljenje. Pa hajde da uporedimo:

Ricken wrote: Jedna od općih definicija društvene pravde jest ona prema kojoj bi neko društvo trebalo svakom svom pojedincu ravnopravno dijeliti ne samo svoje prednosti i blagodati, nego i mane i terete.

Ljevičarski koncept društvene pravde se vezuje uz društvo koje njeguje ekonomski egalitarijanizam te provodi progresivno oporezivanje, preraspodjelu prihoda i preraspodjelu imovine između članova različitog imovnog stanja.

Desnica također načelno prihvaća koncept društvene pravde, ali smatra da se u praksi može provesti jedino kroz djelovanje slobodnog tržišta, kao i privatne filantropije i dobrotvornog rada.

Wikipedija kaže ( http://sh.wikipedia.org/wiki/Socijalna_pravda):

Jedna od alternativnih definicija društvene pravde jest ona prema kojoj bi neko društvo trebalo svakom svom pojedincu trebala ravnopravno dijeliti ne samo svoje prednosti i blagodati, nego i mane i terete.
Ljevičarski koncept društvene pravde se vezuje uz društvo koje njeguje ekonomski egalitarijanizam te provodi progresivno oporezivanje, preraspodjelu prihoda i preraspodjelu imovine između članova različitog imovnog stanja.
Desnica također načelno prihvaća koncept društvene pravde, ali smatra da se u praksi može provesti jedino kroz djelovanje slobodnog tržišta, kao i privatne filantropije i dobrotvornog rada.

Hajd iskreno, jel' te stid? Mislim, ono, pravo si me nadmašio u poznavanju terminologije i općeg znanja. Priznajem, zaista se ne mogu nositi sa wikipedijom Još je zanimljivije pratiti koje si ti "preinake" napravio u odnosu na originalni tekst - npr. mijenjaš "alternativna definicija" za "opća definicija" Treba prvo imat mišljenje, pa ga tek onda iznositi.

Nakon ovog fijaska ne vrijedi uopće s tobom dalje raspravljati niti odgovarati, ali evo bit ću dovoljno tolerantan i krajnje koncizan. Nema ništa apstraktno u stvarima koje sam naveo. Zdravstvena zaštita, besplatno obrazovanje, minimalna nezaposlenost i zaštita zdravlja i prirode nisu utopija, već osnovne vrijednosti kojima teži svako civilizirano društvo danas.

U čemu je problem, moja nepismenosti, ili tvoje nepoznavanju termina socijalna pravda?
Drugi put kad budeš upotrebljavao neki termin, za koji nisi siguran šta znači, slobodno bez ustezanja, konsultiraj neki izvor, to u biti rade svi ljudi koji svoje stavove baziraju na nauci, a ne na ličnom instinktu. Možda će ti biti šok, ali svaki naučni rad ima pobrojanu literaturu iz koje je crpio neke izvore znanja. To je puno bolje od pukog nabrajanja gluposti koje si napisao.

U svakom slučaju lijepo što si proguglao Wikipediu, jer sad znaš puno više o socijalnoj pravdi nego kad si se počeo frljacat tim terminom. Da si barem to uradio prije prvog teksta. Nemoraš se ti nosit sa Wikipedijom, nego sa neznanjem.

U pravu si, nakon tvog zadnjeg posta, nemamo o čemu diskutovat, jer si naučio nešto novo. A to je na kraju najbitnije. Svako moderno društvo teži maksimizaciji ekonomskih dobara, a ne elemntima iz tvoje nabrajalice, ali to nećeš naći na Wikipediji, nego ozbiljnoj socio ekonomskoj literaturi.

Ricken wrote: U čemu je problem, moja nepismenosti, ili tvoje nepoznavanju termina socijalna pravda?
Drugi put kad budeš upotrebljavao neki termin, za koji nisi siguran šta znači, slobodno bez ustezanja, konsultiraj neki izvor, to u biti rade svi ljudi koji svoje stavove baziraju na nauci, a ne na ličnom instinktu. Možda će ti biti šok, ali svaki naučni rad ima pobrojanu literaturu iz koje je crpio neke izvore znanja. To je puno bolje od pukog nabrajanja gluposti koje si napisao.

U svakom slučaju lijepo što si proguglao Wikipediu, jer sad znaš puno više o socijalnoj pravdi nego kad si se počeo frljacat tim terminom. Da si barem to uradio prije prvog teksta. Nemoraš se ti nosit sa Wikipedijom, nego sa neznanjem.

U pravu si, nakon tvog zadnjeg posta, nemamo o čemu diskutovat, jer si naučio nešto novo. A to je na kraju najbitnije. Svako moderno društvo teži maksimizaciji ekonomskih dobara, a ne elemntima iz tvoje nabrajalice, ali to nećeš naći na Wikipediji, nego ozbiljnoj socio ekonomskoj literaturi.

Vidim, počeli smo vrijeđati Kažu da tamo gdje argument prestaje, počinje vrijeđanje.

Vidiš, postoji suptilna razlika između "konsultiranja naučnih izvora" (što, btw, wikipedija nije ) i tvoje copy/paste metode . Ne vidim da si, čovječe od nauke , citirao bilo šta ili bilo koga. Ti si klasični plagijator, nesposoban da formuliraš vlastitu misao. Ja bih na tvom mjestu tražio da mi promijene nick od sramote

Kolika si neznalica ne možeš da diferenciraš ekonomske ciljeve društva, od socio-ekonomskih. A pričaš o "ozbiljnoj socio-ekonomskoj literaturi". Dok kopiraš sa wikipedije Vjerovatno si upisao na google "čemu moderno društvo teži"

p.s. piše se "ne moraš". Da ti olakšam: "ne" se piše odvojeno od glagola. Imaju izuzeci, ali to potraži na wikipediji
p.p.s. Ne može se "wikipedija progooglat" Wikipedija i Google su razičite stvari, kontaš?
p.p.p.s. Nisam "progooglao wikipediju", već sam progooglao "tvoj" post i našao match na wikipediji.

Mrsko mi sad radit ponove, zadnji put je bilo negdje blizu Gandhia.

Ellinor wrote:

Ricken wrote: U čemu je problem, moja nepismenosti, ili tvoje nepoznavanju termina socijalna pravda?
Drugi put kad budeš upotrebljavao neki termin, za koji nisi siguran šta znači, slobodno bez ustezanja, konsultiraj neki izvor, to u biti rade svi ljudi koji svoje stavove baziraju na nauci, a ne na ličnom instinktu. Možda će ti biti šok, ali svaki naučni rad ima pobrojanu literaturu iz koje je crpio neke izvore znanja. To je puno bolje od pukog nabrajanja gluposti koje si napisao.

U svakom slučaju lijepo što si proguglao Wikipediu, jer sad znaš puno više o socijalnoj pravdi nego kad si se počeo frljacat tim terminom. Da si barem to uradio prije prvog teksta. Nemoraš se ti nosit sa Wikipedijom, nego sa neznanjem.

U pravu si, nakon tvog zadnjeg posta, nemamo o čemu diskutovat, jer si naučio nešto novo. A to je na kraju najbitnije. Svako moderno društvo teži maksimizaciji ekonomskih dobara, a ne elemntima iz tvoje nabrajalice, ali to nećeš naći na Wikipediji, nego ozbiljnoj socio ekonomskoj literaturi.

Vidim, počeli smo vrijeđati Kažu da tamo gdje argument prestaje, počinje vrijeđanje.

Vidiš, postoji suptilna razlika između "konsultiranja naučnih izvora" (što, btw, wikipedija nije ) i tvoje copy/paste metode . Ne vidim da si, čovječe od nauke , citirao bilo šta ili bilo koga. Ti si klasični plagijator, nesposoban da formuliraš vlastitu misao. Ja bih na tvom mjestu tražio da mi promijene nick od sramote

Kolika si neznalica ne možeš da diferenciraš ekonomske ciljeve društva, od socio-ekonomskih. A pričaš o "ozbiljnoj socio-ekonomskoj literaturi". Dok kopiraš sa wikipedije Vjerovatno si upisao na google "čemu moderno društvo teži"

p.s. piše se "ne moraš". Da ti olakšam: "ne" se piše odvojeno od glagola. Imaju izuzeci, ali to potraži na wikipediji
p.p.s. Ne može se "wikipedija progooglat" Wikipedija i Google su razičite stvari, kontaš?
p.p.p.s. Nisam "progooglao wikipediju", već sam progooglao "tvoj" post i našao match na wikipediji.

Ti baš pogubio živce. Milion nekih smajlija, valjda da bude što šarenije.

Suma sumaru, nedaj mi lagati:
Ti pričao o hvalospjeve o socijalnoj pravdi, ja rekao da ista (ne)postoji. Ti se malo pravio pametan o pravopisu, ali ti nije išlo sa temom nikako. Složili smo se da postoje neovisni izvori koji kažu da socijalna pravda (ne)postoji. Ti nađi bilo koji, ali bilo koji nezavisni izvor (znači, ne ideološki izvor) koji će definirati socijalnu pravdu kao:

"Socijalna pravda postoji ako se profit ne ostvaruje nauštrb čovjeka - njegovih prava, zdravlja i časti. Kada nam društvo daje jednake startne pozicije. Kada se rudar može liječiti jednako kvalitetno kao i direktor. Kada studirati može svako ko to želi, a ne samo onaj ko ima novac. Kada vlast ne stavlja vlastite interese i interese velikih korporacija ispred stanovnika, kao što to čini primjerice SDA u Zenici dozvoljavjaući Mittalu da truje i ljude i prirodu godinama. Kada ljudi ne umiru od gladi, kada imaju mogućnost zapošljavanja, itd. "

Možda si lektor, ali o socijalnoj pravdi veze nemaš.

Osnovne vrijednosti (a ne socio ekonomske vrijednosti, jer nisi pričao o njima) kojima teži svako društvo je maksimizacija bogatstva, bogatih.

Prvo si koristio google, pa naletio na Wikipediu. Ako je to bitno, za našu temu socijalna pravda. Ti se stvarno voliš baviti nebitnim stvarima.

I de bogati vidi ima li još koja pravopisna greška, valjda je to ova nova generacija pitomaca Institita iz Čajniča.

Ricken wrote: Ti baš pogubio živce. Suma sumaru, nedaj mi lagati:
Ti pričao o hvalospjeve o socijalnoj pravdi, ja rekao da ista (ne)postoji. Ti se malo pravio pametan o pravopisu, ali ti nije išlo sa temom nikako. Složili smo se da postoje neovisni izvori koji kažu da socijalna pravda nepostoji. Ti nađi bilo koji, ali bilo koji nezavisni izvor (znači, ne ideološki izvor) koji će definirati socijalnu pravdu kao: Zdravstvena zaštita, besplatno obrazovanje, minimalna nezaposlenost i zaštita zdravlja i prirode!

Sve do tada ipak samo nemaš pojma.

Koliko ti treba da odgovoriš, zaboravio sam da diskutujemo . Valjda izučavaš materiju, šta li.

Zanimljiv si ti lik. Kopiraš s wikipedije, pa meni kažeš :

...ali to nećeš naći na Wikipediji, nego ozbiljnoj socio ekonomskoj literaturi.

Vrijeđaš, pa mi kažeš:

Ti baš pogubio živce

Valjda neka projekcija, ko će znat.

Čak i da jesam pogubio živce, ne može mi se zamjeriti. Ko ih ne bi pogubio kad neko ko ne zna pisati spominje naučni metod. Neko kome je wikipedija naučni izvor. Neko ko ne može formulirat sopstvenu misao. Jelde da je smiješno?

Sad o socijalnoj pravdi veze nemam, a na početku mi je "definicija bila tačna, ali neostvariva". Javi se kad naučiš razlikovat ekonomske ciljeve od socio-ekonomskih.

Fino tih rekoh u prvom postu: nije "nepostoji", već "ne postoji". Pametan uči na greškama.

P.S. Ako ćeš nastaviti diskusiju, manje edituj postove, jer dok napišem svoj odgovor ti si već pola posta izmijenjao. Mrsko mi je dva ili tri puta pisati odgovor na isti post. Prvo skontaj šta ćeš reći, pa napiši

Ricken wrote:
Osnovne vrijednosti (a ne socio ekonomske vrijednosti, jer nisi pričao o njima) kojima teži svako društvo je maksimizacija bogatstva, bogatih.

Prvo si koristio google, pa naletio na Wikipediu. Ako je to bitno, za našu temu socijalna pravda. Ti se stvarno voliš baviti nebitnim stvarima.

I de bogati vidi ima li još koja pravopisna greška, valjda je to ova nova generacija pitomaca Institita iz Čajniča.

Evo vidiš, moram dva puta odgovarati na isti post zbog konstantnog editovanja.

Tebi se baš mora sve crtati. Optužio si me da sam se "konsultirao sa wikipedijom" oko termina socijalna pravda. Ovim riječima:

U svakom slučaju lijepo što si proguglao Wikipediu, jer sad znaš puno više o socijalnoj pravdi nego kad si se počeo frljacat tim terminom. Da si barem to uradio prije prvog teksta. Nemoraš se ti nosit sa Wikipedijom, nego sa neznanjem.

Ja sam na to odgovorio da sam googlao "tvoj" post i tako došao do wikipedija stranice koja pojašnjava pojam socijalne pravde.

S obzirom da pričamo o socijalnoj pravdi, besmisleno je reći da ne pričamo o socio-ekonomskim ciljevima društva.

Mene vise brine sto ovdje nema autoriteta

Inace je test ocito pisan za ameriku, tako da su sva pitanje relativna naspram njihovog drustva.

Ellinor wrote:

Ricken wrote:
Osnovne vrijednosti (a ne socio ekonomske vrijednosti, jer nisi pričao o njima) kojima teži svako društvo je maksimizacija bogatstva, bogatih.

Prvo si koristio google, pa naletio na Wikipediu. Ako je to bitno, za našu temu socijalna pravda. Ti se stvarno voliš baviti nebitnim stvarima.

I de bogati vidi ima li još koja pravopisna greška, valjda je to ova nova generacija pitomaca Institita iz Čajniča.

Evo vidiš, moram dva puta odgovarati na isti post zbog konstantnog editovanja.

Tebi se baš mora sve crtati. Optužio si me da sam se "konsultirao sa wikipedijom" oko termina socijalna pravda. Ovim riječima:

U svakom slučaju lijepo što si proguglao Wikipediu, jer sad znaš puno više o socijalnoj pravdi nego kad si se počeo frljacat tim terminom. Da si barem to uradio prije prvog teksta. Nemoraš se ti nosit sa Wikipedijom, nego sa neznanjem.

Ja sam na to odgovorio da sam googlao "tvoj" post i tako došao do wikipedija stranice koja pojašnjava pojam socijalne pravde.

S obzirom da pričamo o socijalnoj pravdi, besmisleno je reći da ne pričamo o socio-ekonomskim ciljevima društva.

Nisam te optužio da si konsultirao Wikipediu, nego sam te optužio da nisi konsultirao ništa, prije nego što si hrabro i samouvjereno zaključio šta je to sve socijalna pravda, što je doza hrabrosti kad koristiš neki termin, a neznaš njegovo značenje.

U svakom slučaju da se manje baviš lekturom postova , a više suštinom o temi diskusije, nebi imao potrebe gubit živce.

Jako cijenim, ipak, što si na kraju smogao snage i priznao da o socijalnoj pravdi veze nemaš.

Zanimljiva, tvrdnja, definicija mi je bila na početku tačna, ali neostvariva.

Kako ti teorijska definicija može biti tačna, a neostavariva?

Nadmašuješ samog sebe.

Kad mi nađeš izvor za svoju definiciju, javi se, bilo bi mi drago da naučim nešto, do tada nema potrebe za smaranjem.

Adio

Ricken wrote:
Nisam te optužio da si konsultirao Wikipediu, nego sam te optužio da nisi konsultirao ništa, prije nego što si hrabro i samouvjereno zaključio šta je to sve socijalna pravda, što je doza hrabrosti kad koristiš neki termin, a neznaš njegovo značenje.

U svakom slučaju da se manje baviš lekturom postova , a više suštinom o temi diskusije, nebi imao potrebe gubit živce.

Jako cijenim, ipak, što si na kraju smogao snage i priznao da o socijalnoj pravdi veze nemaš.

Zanimljiva, tvrdnja, definicija mi je bila na početku tačna, ali neostvariva.

Kako ti teorijska definicija može biti tačna, a neostavariva?

Nadmašuješ samog sebe.

Kad mi nađeš izvor za svoju definiciju, javi se, bilo bi mi drago da naučim nešto, do tada nema potrebe za smaranjem.

Adio

Najprije:

Ricken wrote:U svakom slučaju lijepo što si proguglao Wikipediu...

a onda

Ricken wrote:Nisam te optužio da si konsultirao Wikipediu..

Ja sam rekao :

Ellinor wrote:Sad o socijalnoj pravdi veze nemam, a na početku mi je "definicija bila tačna, ali neostvariva"

Ti na to odgovaraš:

Ricken wrote:Jako cijenim, ipak, što si na kraju smogao snage i priznao da o socijalnoj pravdi veze nemaš.

Zanimljiva, tvrdnja, definicija mi je bila na početku tačna, ali neostvariva. Kako ti teorijska definicija može biti tačna, a neostavariva?

Kad se nešto stavi pod navodnike, time se nastoje citirati tuđe riječi. Dakle, neznalico, nisam navodio svoju misao, već tvoju - koju si predstavio ranije u raspravi. Šta reći za osobu koja ne poznaje funkciju navodnika. Jesi li ti završio osnovnu školu? Spuštaš konstantno ovu raspravu na jedan banalan nivo, gdje ti se mora slikovito predstavljati svaki argument i tumačiti svaka napisana rečenica da bi bio u stanju da pratiš tok misli. Žao mi je što uđoh u raspravu s osobom kao ti, jer si živi dokaz da se "razgovor između dvije osobe uvijek vodi na nivou onog glupljeg".

p.s. Nije "nebi" već "ne bi" i nije "neznaš" već "ne znaš". Al' dobro, očito ne znaš.

Sada ne znam ko je borac za sta, ali ocito da neko puca na poziciju lektora.

Samo neznalica poput @Ricken-a može lektorisanjem nazvati niz jednostavnih pravila koja se uče u 5.-6. razredu osnovne škole. Ma hebo osnovnu školu, ko je pročitao 5 knjiga u životu skontao je da se "ne" piše odvojeno od glagola. Al' valja skontat šta je glagol

OK, nije kraj svijeta ako se to ne zna, ali brate onda barem ne pričaš o "naučnom metodu" i "ozbiljnoj literaturi". Komedija.

Vidim da je ironija bila suvise prikrivena.

Hocu reci da ne argumentiras o temi, nego kao kontru navodis greske. Cak i neko ko nije isao nikad u skolu moze biti u pravu. Ne vidim problem pozivanja na naucni metod i ozbiljnu literaturu.

madner wrote:Vidim da je ironija bila suvise prikrivena.

Hocu reci da ne argumentiras o temi, nego kao kontru navodis greske. Cak i neko ko nije isao nikad u skolu moze biti u pravu. Ne vidim problem pozivanja na naucni metod i ozbiljnu literaturu.

Ako već nastojiš davati komentare na ovu "debatu", možda bi je trebao najprije isčitati pažljivo. Stičem dojam da si padobranac.

O čemu tačno da argumentiram kad lik kopira tekst s wikipedije kao svoj odgovor? Kako možeš biti nepismen, a predstavljati se kao stručnjak u određenoj naučnoj oblasti i pri tome drugima spočitavati "nedostatak općeg znanja"? Da li onaj ko "primjenjuje naučni metod" u svojim odgovorima na forumu može biti nepismen? Željno isčekujem tvoje odgovore. Ali, potrudi se da ne budu puko nabijanje broja postova

Primjedbe su opceg karaktera, "argumenti" koje si koristio nemaju nikakvu tezinu zbog toga sto se svode na klasicne greske u rezonu. Ovo dovodi do kontraefekta, ako neko argumentira tako ili nije svjestan sta je argument ili je svjestan da nema argumenta.

Naravno da moze biti "nepismen", recimo ako je bio u Njemackoj pa uzeo nik fudbalera koji je davno prestao igrat

madner wrote:Primjedbe su opceg karaktera, "argumenti" koje si koristio nemaju nikakvu tezinu zbog toga sto se svode na klasicne greske u rezonu. Ovo dovodi do kontraefekta, ako neko argumentira tako ili nije svjestan sta je argument ili je svjestan da nema argumenta.

Naravno da moze biti "nepismen", recimo ako je bio u Njemackoj pa uzeo nik fudbalera koji je davno prestao igrat

Pojasni mi koje su to "klasične greške u rezonu" koje sam počinio?

Vec sam ti naveo, pravopisne i/ili gramaticke greske ne utjecu na snagu argumenta.
Ili da ti dam plastican primjer:
Ako kreten kaze da je nebo plavo, to ne znaci da nebo nije plavo.

Slican problem imas sa zakljuckom da neko ko je strucnjak u nekoj oblasti mora nuzno biti pismen. To dvoje nije nuzno povezano.

Treca stvar je, kao sto rekoh, sto napadas govornika umjesto govor.

madner wrote:Vec sam ti naveo, pravopisne i/ili gramaticke greske ne utjecu na snagu argumenta.
Ili da ti dam plastican primjer:
Ako kreten kaze da je nebo plavo, to ne znaci da nebo nije plavo.

Slican problem imas sa zakljuckom da neko ko je strucnjak u nekoj oblasti mora nuzno biti pismen. To dvoje nije nuzno povezano.

Treca stvar je, kao sto rekoh, sto napadas govornika umjesto govor.

Prvo, ne mogu napasti govor - kad nije njegov. Kao što već rekoh, odgovor je kopirao sa wikipedije i tada se rasprava rasplinula.

Da bi bio stručnjak u nekoj oblasti, moraš pročitati more knjiga i napisati more tekstova. Takva osoba ne može biti nepismena. Uostalom, sastavni dio naučnog metoda (na kojeg se poziva i tvrdi da baštini u svojim tekstovima) jeste odgovarajuća naučna metodologija koja, između ostalog, govori o tome kako se piše, citira i prilažu reference. Ne može se kuća graditi od krova. Prvo naučiš pisati, pa onda ostalo. Tako da je tvoj zaključak apsolutno netačan. Možeš biti nepismen stručnjak u zanatu, u nauci - nikada!

Na kraju, slažem se da pravopisne greške ne utječu na snagu argumenta - ali prvo treba imat argument. Eto, pronađi mi u njegovom tekstu njegove argumente koje nije copy/paste pa možemo o njihovoj jačini diskutirati.

Ellinor wrote:

madner wrote:Vec sam ti naveo, pravopisne i/ili gramaticke greske ne utjecu na snagu argumenta.
Ili da ti dam plastican primjer:
Ako kreten kaze da je nebo plavo, to ne znaci da nebo nije plavo.

Slican problem imas sa zakljuckom da neko ko je strucnjak u nekoj oblasti mora nuzno biti pismen. To dvoje nije nuzno povezano.

Treca stvar je, kao sto rekoh, sto napadas govornika umjesto govor.

Prvo, ne mogu napasti govor - kad nije njegov. Kao što već rekoh, odgovor je kopirao sa wikipedije i tada se rasprava rasplinula.

Da bi bio stručnjak u nekoj oblasti, moraš pročitati more knjiga i napisati more tekstova. Takva osoba ne može biti nepismena. Uostalom, sastavni dio naučnog metoda (na kojeg se poziva i tvrdi da baštini u svojim tekstovima) jeste odgovarajuća naučna metodologija koja, između ostalog, govori o tome kako se piše, citira i prilažu reference. Ne može se kuća graditi od krova. Prvo naučiš pisati, pa onda ostalo. Tako da je tvoj zaključak apsolutno netačan. Možeš biti nepismen stručnjak u zanatu, u nauci - nikada!

Na kraju, slažem se da pravopisne greške ne utječu na snagu argumenta - ali prvo treba imat argument. Eto, pronađi mi u njegovom tekstu njegove argumente koje nije copy/paste pa možemo o njihovoj jačini diskutirati.

Vrh!

Dobro, nemoj napasti govor, napadni stav, stav od kojeg smo počeli mojim prvim citatom, a koji kaže da socijalna pravda (ne)postoji. To ti je cijelo vrijeme zadatak, da pronađeš bilo gdje, bilo čiji, zapis, argument, koji će pobiti ideološku kritiku, floskule izmišljene za radničke mase.

Podsjećam te kako si odgovorio na pitanje: "Šta je to socijalna pravda"?

"Socijalna pravda postoji ako se profit ne ostvaruje nauštrb čovjeka - njegovih prava, zdravlja i časti. Kada nam društvo daje jednake startne pozicije. Kada se rudar može liječiti jednako kvalitetno kao i direktor. Kada studirati može svako ko to želi, a ne samo onaj ko ima novac. Kada vlast ne stavlja vlastite interese i interese velikih korporacija ispred stanovnika, kao što to čini primjerice SDA u Zenici dozvoljavjaući Mittalu da truje i ljude i prirodu godinama. Kada ljudi ne umiru od gladi, kada imaju mogućnost zapošljavanja, itd. "

Također, u gore citiranoj rečenici, nabrajanja bi trebalo odvajati zarezom, da kojim slučajem rečenica ne izgleda glupo, nedovršeno, poput "Kada nam društvo daje jednake startne pozicije", jer nema puno smisla. Čovjek sa osječajem za lijep jezik, bi vjerovatno upotrijebio "Socijalna pravda omogučava jednake startne pozicije svim pojedincima u društvu".

Zarez je vrlo važan, pošto dijeli sintaktičke dijelove koji ne dolaze zajedno, mijenja značenje ili dijeli rečenične dijelove u nizanju (tako barem kaže Wikipedia ), ali ti si to sigurno znao. Mislim, meni je svejedno, ja te razumjem, odnosno upotpunosti mi je jasno da ne vladaš značenjem termina, ali čini mi se da je tebi forma iznimno važna.

Prilično je glupo u jednom tekstu, 17 puta započeti rečenicu sa "Kada", zar ne?