Forum Klix.ba

Coppertone wrote: Sta se dobija s tim betoniranjem? Zadrzavanje istog nivoa vode onog sto vidimo, bez oticanja u podzemne vode? Teoretski se voda u podzemnim vodama gubi, medjutim prolaskom kroz tlo, voda se cisti i opet zavrsi negdje gdje joj je prije bilo predvidjeno. Sada tog oticanja nece biti. Mozda te vode uticu na nivo vode u Hutovom blatu.

Dobija se da se voda ne gubi u kraškom tlu. I da sva voda završi u Hutovu, a ne kao sada ljeti ni 1/5. I da Bregava ne presušuje. Ista stvar je napravljena sa Trebišnjicom od Trebinja do Ravnog i sada Hutovo kroz HE Svitava konstantno dobija 8 m3/s, a ranije ljeti ne bi dobijalo ni kapi.

Ko je vidio do sada benefit od navodnjavanja? Do sada nisam vidio nikakvog voca ili povrca koje potice iz Horizonata. Prebacivanje na sufinasiranje navodnjavanja opstine Stolac i Capljina je zestoka ubleha jer se zna koliko su veliki iznosi. Te opstine to sebi ne mogu to priustiti.

Spomenuo sam to jer je kao i ovo sa Bregavom bilo u tim starim ex-YU planovima. Naravno da ima koristi od navodnjavanja, naročito u Hercegovini. Malo se provozaj Popovim poljem oko Ravnog pa ćeš vidjeti ogromne plantaže. Da li bi to bilo moguće bez regulacije Trebišnjice tj. Horizonata? Naravno da ne. Nažalost Popovo polje nije ni 10% iskorišteno, naročito nakon zadnjeg rata. Opštinama Stolac i Čapljina bi to koristilo pa bi onda oni trebalo da finansiraju cjevovod. Možda će u budućnosti to i uraditi, a izgradnjom HE Dabar dobijaju mogućnost da to u doglednoj budućnosti i naprave jer je jednostavno i jeftino sa veće nadmorske visine spuštati vodu nego je pumpati iz Neretve što je neisplativo.

Sta je sa Bunom? Ona ima poveliko slijevno podrucje, koje upumpava veliku kolicinu vode u Neretvu.
Uticaj Donjih Horizonata na deltu Neretve nije bio znacajniji jer se voda "vozala" pa vracala u Neretvu. Kod Gornjih Horizonata voda ce otici u drugu stranu i zavrsiti u HE Dubrovnik 2. To je ipak malo veca razlika, a bit ce katastrofalno ako se pretjera sa odvodjenjem voda.
Po svemu sudeci, HR je spremna zrtvovati deltu Neretve radi el. energije koju bi dobila kroz HE Dubrovnik 2.

Slivno područje Bune je sjeverno od tog dijela i nema veze sa Bregavom. Buna se napaja sa područja Nevesinjskog polja. Najpoznatija ponornica je Zalomka. Buna "upumpava" veliku količinu vode u Neretvu onda kada ona (voda) nikome nije potrebna (zimski poplavni period). U ljetnjem periodu ima protok od oko 2 m3/s (zajedno sa Bunicom) što u odnosu na ljetnji protok Neretve (50 m3/s) ne predstavlja ništa značajno za deltu Neretve, ali predstavlja za stanovništvo koje živi pored nje. Po iskustvu sa Donjih Horizonata (izvor Omble) sa Bunom (i Bunicom) se neće desiti ništa strašno. Smanjiće se velike i djelimično srednje vode (što je i dobro), a minimalne vode će ostati iste.
Sa G.Horizontima se zaustavlja (i kasnije preusmjerava prema B.jezeru) samo jedan dio vode koja padne u kišnom periodu u Nevesinjskom, Fatničkom i Dabarskom polju. To je po nekim procjenama oko 1/4 (za ovo baš nisam siguran) vode koja tamo padne tokom kišne sezone. U to vrijeme ta voda u donjem toku Neretve pravi poplave i oni bi da je radije nema. Ostatak vode ide pukotinama kroz krš i završava u podzemnim rezervoarima iz kojih se tokom godine napajaju Buna i Bunica. Sve to nije nepoznato, i da još jednom ponovim, pogledajte šta je bilo sa Oblom nakon betoniranja Trebišnjice. To je ista priča.

Daleko je još do izgradnje. Ovo su pripremni radovi zbog glavnog projekta, a glavna stvar tj. pare nisu obezbjeđene. EFT-a projekt ne interesuje (rade TE Stanari i neke male elektrane), pa se sad traže strateški partneri.

Da, HE Capljina dobija vodu i ko pokusa joj uzeti vodu za navodnjavanje, oko ce mu izvaditi jer se ne radi o velikoj kolicini vode za ozbiljno navodnjavanje. Za iskoristavanje punog kapaciteta sva 4 polja moralo bi se dosta toga sagraditi na pritokama ovih glavnih rijeka i ponornicama. Ovaj projekat Gornji/Donji horizonti je primarno energetski, a u svom manjem dijelu je poljoprivredni. Sta ce biti kad je sushna sezona i tada nema dovoljno vode za sve? Stavljeni su poprilicno veliki generatori koji srchu toliko vode da je ne moze biti svima.
Gradnja kanala za navodnjavanje opstina nije opstinski nego drzavni projekat zbog iznosa koliko to kosta. Ne naletih na podatak koliko su do sada ukupno kostali Donji Gorizonti
Ogromne plantaze, a narod se iseljava.

Ostatak vode ide pukotinama kroz krš i završava u podzemnim rezervoarima iz kojih se tokom godine napajaju Buna i Bunica.

To je ono sto studija nije u detalje razradila. Prilikom busenja tunela za HE Capljina, naletili su veliki rezervoar vode pa su morali mjenjati pravac tunela. Iz istog razloga ovo moze uticati na Bunu i jos vise na Bregavu. U trenucima velikih padavina, prilikom plavljenja ti rezevoari se pune. samo ove godine 2 mjeseca je voda isticala iz izvora Buna, a da nije bilo kisa na njenom slijevnom podrucju. Na Bunu ce uticati sigurno buduca HE Nevesinje jer je to njeno slijevno podrucje.

Druga strana projekta
Protesti i malo teh. detalja

Vijesnik, od strane 19

Coppertone wrote:Da, HE Capljina dobija vodu i ko pokusa joj uzeti vodu za navodnjavanje, oko ce mu izvaditi jer se ne radi o velikoj kolicini vode za ozbiljno navodnjavanje. Za iskoristavanje punog kapaciteta sva 4 polja moralo bi se dosta toga sagraditi na pritokama ovih glavnih rijeka i ponornicama. Ovaj projekat Gornji/Donji horizonti je primarno energetski, a u svom manjem dijelu je poljoprivredni. Sta ce biti kad je sushna sezona i tada nema dovoljno vode za sve? Stavljeni su poprilicno veliki generatori koji srchu toliko vode da je ne moze biti svima.
Gradnja kanala za navodnjavanje opstina nije opstinski nego drzavni projekat zbog iznosa koliko to kosta. Ne naletih na podatak koliko su do sada ukupno kostali Donji Gorizonti
Ogromne plantaze, a narod se iseljava.

Radi se o 8 m3/s vode koja teče Popovim poljem što su ipak ozbiljne količine za navodnjavanje. Druga je stvar što je sem malog dijela kod Ravnog to skoro neiskorišteno. Što zbog iseljavanja u gradove što zbog zadnjeg rata gdje su sva sela u Popovu (naročito na južnoj strani koju je držala HV) skoro uništena.
Projekt G.H. jeste primarno energetski, ali postoji šansa da se iskoristi i za poljoprivredu. Najprije zbog sprečavanja da kraška polja plivaju dobar dio godine, a stvaranjem akumulacija vode omogućava se redovno navodnjavanje bez čega u Hercegovini ne raste ništa ljeti.
Kad bude sušna sezona biće kao i do sada. Kad nema dovoljno vode u Bilećkom jezeru HE Plat i ne radi, a minimalni protok kroz Popovo se održava. Barem je kod hidroelektrana to jednostavno uključiti i isključiti.

To je ono sto studija nije u detalje razradila. Prilikom busenja tunela za HE Capljina, naletili su veliki rezervoar vode pa su morali mjenjati pravac tunela. Iz istog razloga ovo moze uticati na Bunu i jos vise na Bregavu. U trenucima velikih padavina, prilikom plavljenja ti rezevoari se pune. samo ove godine 2 mjeseca je voda isticala iz izvora Buna, a da nije bilo kisa na njenom slijevnom podrucju. Na Bunu ce uticati sigurno buduca HE Nevesinje jer je to njeno slijevno podrucje.

Nisu naletili na veliki rezervoar vode već na tzv. kavernu tj. veliku pećinu koju je lakše bilo zaobići nego premostiti.
Bilo je i poplava tokom gradnje tunela u zimskom periodu, a nekoliko ljudi je i poginulo.
Bušenja koja će se izvoditi za G.H. su puno plića i tu nema analogije. Rezervoari na koje misliš (odakle se napajuju Buna i Bunica) su puno niže i na njh se ne može uticati ni kad bi htjeli zbog velike razlike u nadmorskoj visini. Nevesinjsko polje je na nadmorskoj visini oko 800 mnm, a Buna (i Bunica) izviru na 50 mnm. Bregava sa druge strane izvire na 120 mnm. Buna i Bunica nikad i nisu presušivale (barem nema podataka u pisanoj istoriji), a Bregava presušuje svakih nekoliko godina od kad se zna za nju. Pa čak je i Neretva na izvoru (1095 mnm) presušila ove godine iako oko izvora nema nikakvih hidrotehničkih zahvata (u planu su neke manje elektrane nizvodno od izvora).

Druga strana projekta
Protesti i malo teh. detalja

Nema ništa protiv, ljudi ganjaju ono za šta misle da imaju pravo.
Što se tiče tehničkih detalja, autor je u okviru svašta napričao, a interesantno je da je spomenuo i vađenje pijeska i produbljivanje toka Neretve. Po prvi put.

Vijesnik, od strane 19

Ovo je već zanimljivije i sa dosta tehničkih detalja u jednom dijelu. Tu su naravno propušteni da se kažu ostali tehnički detalji. Npr. za izvor Bune kažu da je kapaciteta 130 m3/s, a Bunice 200 m3/s. Nigdje se ne kaže da su to maksimalni protoci koji se ostvaruju možda jednom u 100 godina. Mnogo važnije bi bilo da je pomenut ljetni protok (manje od 2 m3/s Buna i Bunica zajedno na ušću u Neretvu), ali onda bi morali sami sebe da dematuju. Pominje autorka i da je Trebišnjica napajala silna vrela južno i zapadno, ali ne pominje da od početka ljeta pa do novembra ona ne bi ni tekla. No dobro, možda je to previše informacija.

Problem sa svim tim silnim analizama i podatcima je što stvari posmatraju statično. Ni jednom još nisam našao nekoga da je uradio dinamičku analizu događaja tokom čitave godine u tim poljima i u kanalima. Kada neko opisujući tunel prema HE Plat kaže da je to "120 m3/s manje vode u slivu rijeke Neretve" onda neko ko ne zna o čemu se radi stiče utisak da tuda non-stop 365 dana u godini teče toliko vode. A teče onoliko koliko ima u jezeru i kad ima, a prioritet je održavanje biološkog minuma Trebišnjice (koja nikad nije presušila od izgradnje D.H.). To što će se napraviti još jedan takav tunel ne znači i da će novim tunelom teći još 120m3/s već da će postojati kapacitet da tuda toliko teče. A da li će teći i koliko je stvar dogovora i količine vode koja se ima na raspolaganju. Kao i potreba za elektr.energijom.
Nisam još našao nijednu analizu koja kaže koliko vode u kišnom periodu protutnji poljima Istočne Hercegovine, a preko ponora se sjuri u Neretvu. Svi stvari postavljaju statično. Nema nikog da kaže "pa ova nam voda sad i ne treba", za vodu koja u zimskom periodu protutnji Neretvom, a potiče iz Bune i Bunice. A zbilja nikome i ne treba. Pa ako G.H. uzmu par milijardi kubika te vode zime (jer ljeti i nemaju šta uzeti) onda to neko računa kao da je uzeto ljeti (stvari se postavljaju statično). I odatle izjave tipa "uzimaju nam xxy milijardi kubika vode" iako bi da se ovog momenta uzme ta voda to niko ne bi ni osjetio.
A upravo iz onoga što je do sada urađeno na D.H. je jasno da ni Buna ni Bunica (a ni Bregava) neće presušiti u ljetnom periodu. Dokazi za to su slučaj Ombla i Fatničko polje. Za one koji ne znaju Ombla je rijeka koja izvire iz stijene par kilometara zapadno od Dubrovnika. Postojali su brojni ponori u Popovom polju koji su direktno u nju odlazili. Tokom realizacije D.H. svi ti ponori su betonirani (tada nije bilo ekologa ). I šta se desilo? Pa upravo ono što su tadašnji stručnjaci i predvidjeli, a to je da su maksimalni i srednji protoci smanjeni, a minimalni su ostali isti. Slučaj Fatničkog polja je sličan. Kanal F.polje-B.jezero je počet prije rata. Nakon rata je nastavljeno kopanje (uz mnogo buke etc.) i na kraju je dovršen 2006-te. Kritičari su tvrdili da će Bregava nakon toga presušiti. Naravno da nije presušila, i u minimalnom vodostaju nema nikakve razlike.

Radi se o 8 m3/s vode koja teče Popovim poljem što su ipak ozbiljne količine za navodnjavanje. Druga je stvar što je sem malog dijela kod Ravnog to skoro neiskorišteno. Što zbog iseljavanja u gradove što zbog zadnjeg rata gdje su sva sela u Popovu (naročito na južnoj strani koju je držala HV) skoro uništena.

Ako bi se od 8 m/3 uzelo vode za ozbiljno navodnjavanje, sta bi ostalo za HE Capljina? Duzina toka je nekih 60 km, sto znaci polje je veliko. Mada se mozda svasta uzgajati i mimo ciste plodne zemlje uz navodnjavanje.

Projekt G.H. jeste primarno energetski, ali postoji šansa da se iskoristi i za poljoprivredu. Najprije zbog sprečavanja da kraška polja plivaju dobar dio godine, a stvaranjem akumulacija vode omogućava se redovno navodnjavanje bez čega u Hercegovini ne raste ništa ljeti.

Postoji, ali trebali su razvesti svu infrastrukturu, napraviti mini brane na malim pritokama Zalomke, Trebisnjice pa bi bilo vode za sve. Naravno to sve kosta i onda hajmo praviti struju pa ako ko sta ubire samostalno ubere. Nigdje ne vidjeh traga o projektu pravljenja infrastrukture navodnjavanja. Ako ima ko to nek stavi.

Nisu naletili na veliki rezervoar vode već na tzv. kavernu tj. veliku pećinu koju je lakše bilo zaobići nego premostiti. Bilo je i poplava tokom gradnje tunela u zimskom periodu, a nekoliko ljudi je i poginulo.

Da, kaverna (lat. caverna=supljina, pecina) je bila povelika, ali je prilikom busenja bilo non stop plavljenja. Kad se dese velike padavine gdje se voda moze zadrzati nego u tim podzemnim rupacama.

Bušenja koja će se izvoditi za G.H. su puno plića i tu nema analogije. Rezervoari na koje misliš (odakle se napajuju Buna i Bunica) su puno niže i na njh se ne može uticati ni kad bi htjeli zbog velike razlike u nadmorskoj visini.

Odakle Buni 2 m3/s u najsusnijem periodu? Zbog velike visinske razlike, sljevanjem se nakuplja voda. Sta ako negdje ima ogromnih rupaca u koju se deponuje voda, pa onda iz jedne u drugu to se prelije i na kraju zavrsi u Buni.
Samo ovo ljeto puna 2 mjeseca(realno cestite kise nije bilo negdje od kraja maja do sredine sept.) nije bilo kise, a Buna je uredno curila. Prema najgoroj varijanti, Buna iscuri oko 7000 m3/h odnosno nekih 170 000 m3/dan ili preko 5,5 x10na6 m3 za dva mjeseca sto je donja granica. Poredjanja radi, za HE Dabar je predvidjena akumulacija od 52.8 x10na6 m3 sto je taman neki protok Bune ako se uzme neki malo manji protok od srednjeg.Neko je malo pretjerao i stavio dotok na turbine od 55 m3/s. Sam ponor Biograd u Nevesinskom polju moze progutati 100 m3/s, a utice na Bunicu.

Nevesinjsko polje je na nadmorskoj visini oko 800 mnm, a Buna (i Bunica) izviru na 50 mnm. Bregava sa druge strane izvire na 120 mnm. Buna i Bunica nikad i nisu presušivale (barem nema podataka u pisanoj istoriji), a Bregava presušuje svakih nekoliko godina od kad se zna za nju. Pa čak je i Neretva na izvoru (1095 mnm) presušila ove godine iako oko izvora nema nikakvih hidrotehničkih zahvata (u planu su neke manje elektrane nizvodno od izvora).

To je bila i zamisao projekta, zbog velike visinske razlike i plavnih voda moguce je to iskoristiti. Kad se pretjera onda ne valja.

Nema ništa protiv, ljudi ganjaju ono za šta misle da imaju pravo.
Što se tiče tehničkih detalja, autor je u okviru svašta napričao, a interesantno je da je spomenuo i vađenje pijeska i produbljivanje toka Neretve. Po prvi put.

Mislim da se prije rata o tome nesto pricalo ali se odustalo od toga. Nastoje kao napraviti plovnu Neretvu do Capljine, samo ne znam koliko je to izvodiv projekat kad se uzme cijena i rijeka je preuska. S ekoloske strane, riba se svakako ne mrijesti na sredini rijeke vec u plicacima i najcesce pritokama. Dalo bi se i to projektovati kako treba, ne dubiti puno korito vec ucrtati trasu i propisati koliko je idealni gaz brodice. Postoji proizvodnja voca i povrca, ali ne dovoljno za punjenje nekog velikog broda.

Vijesnik, od strane 19
Ovo je već zanimljivije i sa dosta tehničkih detalja u jednom dijelu. Tu su naravno propušteni da se kažu ostali tehnički detalji. Npr. za izvor Bune kažu da je kapaciteta 130 m3/s, a Bunice 200 m3/s. Nigdje se ne kaže da su to maksimalni protoci koji se ostvaruju možda jednom u 100 godina. Mnogo važnije bi bilo da je pomenut ljetni protok (manje od 2 m3/s Buna i Bunica zajedno na ušću u Neretvu), ali onda bi morali sami sebe da dematuju. Pominje autorka i da je Trebišnjica napajala silna vrela južno i zapadno, ali ne pominje da od početka ljeta pa do novembra ona ne bi ni tekla. No dobro, možda je to previše informacija.

Ovo za 130 m3/s su pretjerali. Ne znam da li se vrse mjerenja protoka Bune i bunice na dnevnoj bazi ili kad kome duhne.

Problem sa svim tim silnim analizama i podatcima je što stvari posmatraju statično. Ni jednom još nisam našao nekoga da je uradio dinamičku analizu događaja tokom čitave godine u tim poljima i u kanalima.

U studiji uticaja, na 173 strani ima nekih hrpa nekih mjernih stanica, ali hidroloske su jos samo u planu. Mozda je nesto vec postavljeno, sto znaci ima se u najboljem slucaju 5-10% informacija u zadnjih godinu-dvije-tri.

Kada neko opisujući tunel prema HE Plat kaže da je to "120 m3/s manje vode u slivu rijeke Neretve" onda neko ko ne zna o čemu se radi stiče utisak da tuda non-stop 365 dana u godini teče toliko vode. A teče onoliko koliko ima u jezeru i kad ima, a prioritet je održavanje biološkog minuma Trebišnjice (koja nikad nije presušila od izgradnje D.H.). To što će se napraviti još jedan takav tunel ne znači i da će novim tunelom teći još 120m3/s već da će postojati kapacitet da tuda toliko teče. A da li će teći i koliko je stvar dogovora i količine vode koja se ima na raspolaganju. Kao i potreba za elektr.energijom.

HE Plat je vec postavljen i dobro je iskoristena voda. Ona sto se akumulira u Bileckog jezera iskoristi se dobro. Bolje nek prodje kroz turbine nego da otece u more. Omlba je i onako neznatna rijeka.

Nisam još našao nijednu analizu koja kaže koliko vode u kišnom periodu protutnji poljima Istočne Hercegovine, a preko ponora se sjuri u Neretvu. Svi stvari postavljaju statično. Nema nikog da kaže "pa ova nam voda sad i ne treba", za vodu koja u zimskom periodu protutnji Neretvom, a potiče iz Bune i Bunice. A zbilja nikome i ne treba. Pa ako G.H. uzmu par milijardi kubika te vode zime (jer ljeti i nemaju šta uzeti) onda to neko računa kao da je uzeto ljeti (stvari se postavljaju statično). I odatle izjave tipa "uzimaju nam xxy milijardi kubika vode" iako bi da se ovog momenta uzme ta voda to niko ne bi ni osjetio.

Nema podataka sa stanica dostupnih za obicne ljude. Sva dokumentacija oko ispitivanja koja su radjena za Horizonte je u Beogradu i to je jako tesko dostupno, osim ako se zatrazi na drzavnom nivou.

A upravo iz onoga što je do sada urađeno na D.H. je jasno da ni Buna ni Bunica (a ni Bregava) neće presušiti u ljetnom periodu. Dokazi za to su slučaj Ombla i Fatničko polje. Za one koji ne znaju Ombla je rijeka koja izvire iz stijene par kilometara zapadno od Dubrovnika. Postojali su brojni ponori u Popovom polju koji su direktno u nju odlazili. Tokom realizacije D.H. svi ti ponori su betonirani (tada nije bilo ekologa ). I šta se desilo? Pa upravo ono što su tadašnji stručnjaci i predvidjeli, a to je da su maksimalni i srednji protoci smanjeni, a minimalni su ostali isti. Slučaj Fatničkog polja je sličan. Kanal F.polje-B.jezero je počet prije rata. Nakon rata je nastavljeno kopanje (uz mnogo buke etc.) i na kraju je dovršen 2006-te. Kritičari su tvrdili da će Bregava nakon toga presušiti. Naravno da nije presušila, i u minimalnom vodostaju nema nikakve razlike.

Moglo bi se desiti i obrnuto, voda ce se akumulirati i curiti u Bunu, Bunicu i Bregavu osim ako se betonira dno. Najgore sto se ovaj projekat zavisi od medjuentitske saradnje koja ne postoji osim kad se dijeli pare. Koliko su do sada potrosili price i sredstava mogli su to utrositi na ispitivanja koji se manji ponori mogu zatvoriti tj. koji nemaju uticaja na pomenute rijeke pa tu vodu zadrzati, kontrolisano pustati kad je susni period i koristiti za navodnjavanje.

Coppertone wrote: Ako bi se od 8 m/3 uzelo vode za ozbiljno navodnjavanje, sta bi ostalo za HE Capljina? Duzina toka je nekih 60 km, sto znaci polje je veliko. Mada se mozda svasta uzgajati i mimo ciste plodne zemlje uz navodnjavanje.

Ostalo bi dosta. 8 m3/s je 8000 litara vode u sekundi. A pumpe za navodnjavanje uzimaju od 100-1000 litara/min. Plus što postoji kompenzacioni bazen kojim se kontroliše koliko i kada vode ide na HE Svitava.

Postoji, ali trebali su razvesti svu infrastrukturu, napraviti mini brane na malim pritokama Zalomke, Trebisnjice pa bi bilo vode za sve. Naravno to sve kosta i onda hajmo praviti struju pa ako ko sta ubire samostalno ubere. Nigdje ne vidjeh traga o projektu pravljenja infrastrukture navodnjavanja. Ako ima ko to nek stavi.

Ne postoji ni male pritoke Trebišnjice, a kamoli Zalomke (koja inače teče svega nekoliko mjeseci godišnje). Postoje samo potoci koji teku kroz vododerine kad padne jaka kiša. Kad negdje akumuliraš vodu imaš i priliku da je koristiš za šta želiš. Sve ostalo je nadogradnja tj. dodatno iskorištavanje. Ako nemaš akumuliranu vodu ne možeš razmišljati ni o navodnavanju jer sva poplavna zimska voda oteče kroz zemlju i ponore naniže tokom zime, a ti si ljeti na suvom (i bukvalno i preneseno). Struja jeste ono osnovno zbog čega se akumulacije grade, a na nama je svima hoćemo li to dodatno iskoristiti. Niko nije pravio Jablaničko jezero da bi se njemu pravila ribogojilišta, ali zašto da ne ako nikome ne smeta.

Da, kaverna (lat. caverna=supljina, pecina) je bila povelika, ali je prilikom busenja bilo non stop plavljenja. Kad se dese velike padavine gdje se voda moze zadrzati nego u tim podzemnim rupacama.

Ne zadržava se voda tu. Voda tuda protiče kad su velike kiše i takve kaverne su i nastale dejstvom ponorskih voda u krečnjaku.

Odakle Buni 2 m3/s u najsusnijem periodu? Zbog velike visinske razlike, sljevanjem se nakuplja voda. Sta ako negdje ima ogromnih rupaca u koju se deponuje voda, pa onda iz jedne u drugu to se prelije i na kraju zavrsi u Buni.
Samo ovo ljeto puna 2 mjeseca(realno cestite kise nije bilo negdje od kraja maja do sredine sept.) nije bilo kise, a Buna je uredno curila.

Buna i Bunica imaju izvor na 37 mnm (ne 50 kao što sam prije rekao). Odatle voda. Ističe iz podzemnih rezervoara u koje se voda slijeva sa velike teritorije. Nema tu veze velika visinska razlika, ali ima velika površina krečnjačkog terena gdje se kroz bezbroj rupa voda slijeva naniže.
Dva mjeseca je ništa, u Hercegovini je standardno da zadnje velike proljetne kiše budu u aprilu (rijetko u maju), a da prve jače jesenje kiše budu u novembru. Ponori rade negdje do aprila (nekad i ranije Zalomka presahne) i nema Zalomke sve do novenbra. I Buna i Bunica nikad ne presuše. Ponori su atraktivni, može se svašta mjeriti na njima, ali nisu ključni za protok ove dvije rijeke.

Prema najgoroj varijanti, Buna iscuri oko 7000 m3/h odnosno nekih 170 000 m3/dan ili preko 5,5 x10na6 m3 za dva mjeseca sto je donja granica. Poredjanja radi, za HE Dabar je predvidjena akumulacija od 52.8 x10na6 m3 sto je taman neki protok Bune ako se uzme neki malo manji protok od srednjeg.Neko je malo pretjerao i stavio dotok na turbine od 55 m3/s. Sam ponor Biograd u Nevesinskom polju moze progutati 100 m3/s, a utice na Bunicu.

Ovo je ono na šta sam mislio da se ne može razmišljati "statično". Tokom kišnog perioda je protok Bune i Bunice puno veći nego ljeti. Samo u tom periodu se ova voda i može akumulirati u HE Dabar jer samo tada i teče kroz N.polje. Kada prođe kišni period nema više dotoka i ono što se akumuliralo ostaje u jezeru. To će naravno smanjiti vodostaje Bune i Bunice u kišnom periodu zato jer više nema pritiska vode preko ponora. Ali ih neće kompletno ostaviti bez vode jer one vodu dobijaju sa puno šire teritorije bilo ponorske vode ili ne.
U ovom sada periodu Buna i Bunica imaju visok vodostaj (djelimično i plave pojedine parcele u Blagaju, Hodbini M.Polju, Buni). Procjenjujem da sada zajednički u Neretvu donose oko 60 m3/s. Ako to uporedimo sa kapacitetom jezera to znači da Buna i Bunica sa sadašnjim protokom to jezero napune za oko 10 dana. Naravno, ta matematika nije tačna jer sva voda u Buni i Bunice ne potiče iz tih ponora, ali daje predstavu koliko vode se uzima i koliko će to biti manje nizvodno.

Mislim da se prije rata o tome nesto pricalo ali se odustalo od toga. Nastoje kao napraviti plovnu Neretvu do Capljine, samo ne znam koliko je to izvodiv projekat kad se uzme cijena i rijeka je preuska. S ekoloske strane, riba se svakako ne mrijesti na sredini rijeke vec u plicacima i najcesce pritokama. Dalo bi se i to projektovati kako treba, ne dubiti puno korito vec ucrtati trasu i propisati koliko je idealni gaz brodice. Postoji proizvodnja voca i povrca, ali ne dovoljno za punjenje nekog velikog broda.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmaci ... fault.aspx

Radovi uređenje rijeke Neretve završeni su krajem 1888. Nakon regulacije, čiji su troškovi iznosili oko sedam milijuna forinti, po Neretvi su plovili parobrodi do 2000 tona sve do Metkovića, što je tome gradu omogućilo da se razvije u važnu luku na istočnoj obali Jadrana.

Mislim da i dalje ne odustaju od toga. Ono što oni trebaju prioritetno uraditi je napraviti plan sprečavanja prodiranja morske vode u kopno a zbog globalnog povećanja nivoa mora. Napravili se G.H. ili ne ta 2m3/s koja mogu izgubiti su beznačajni prema povećanju nivoa mora. Trebaju korito Neretve nasuti i ubrzati njen tok, ali je to onda problem kad naiđu poplave. Generalno nema lakog riješenja, ali su sve snage dali da spriječe gradnju G.H. što ih sigurno neće spasiti napravili se G.H. ili ne.

Ovo za 130 m3/s su pretjerali. Ne znam da li se vrse mjerenja protoka Bune i bunice na dnevnoj bazi ili kad kome duhne.
U studiji uticaja, na 173 strani ima nekih hrpa nekih mjernih stanica, ali hidroloske su jos samo u planu. Mozda je nesto vec postavljeno, sto znaci ima se u najboljem slucaju 5-10% informacija u zadnjih godinu-dvije-tri.

To je neki rekord, a ne znam izvor podatka. Teoretski bi moglo biti kad ponor u Biogradu ne može progutati svu vodu pa se napravi jezero sa dosta dubine i onda pritisak žestoko naraste. Vrelo Bunice je dosta široko i može istrpjeti toliki pritisak.
Za Bunu mislim da se redovno mjeri vodostaj u Blagaju, a za Bunicu se ne mjeri redovno. Protok je već teže izmjeriti pa ga većinom aproksimiraju. PMF (Prirodno Matematički Fakultet) iz Mostara je radio prije par godina neka ispitivanja na vrelu Bunice, pretpostavljam vezano za studiju izvodivosti. Nekih drugih mjernih stanica mislim da nema.
To je mislim i najveća zamjerka zbog koje je Studija vraćena iz RH jer nije predviđena adekvatna kontrola.

Kako se samo divno u RS brinu o eko sistemima.
http://www.6yka.com/novost/34547/unista ... esionarima
http://www.6yka.com/novost/34717/komple ... e-kukuruza

vaučer wrote:Zaustaviti
Ne budi smješan, pa ovdje se ljudima seru na glavu godinama i nikome ništa.
Mislim da barem od naroda ne treba očekivati puno.

Naravno! Vi cete sve unistiti i onda tvrditi kako niste imali pojma o nicemu!

coek wrote:http://tacno.net/novosti/zastrasujuce-p ... hrvatskoj/

Pa ovo je stara vijest i imaš je već na temi. Kao i moje komentare na ove nebuloze.
Čita li iko temu od početka?

[quote="Coppertone"][/quote]
Ma tu hebe lud zbunjenog.
Nije kriva u stvari ni HE Čapljina već agencija za Jadranski sliv. Oni su ove godine nekoliko puta zaustavili HE Čapljina čime se u Popovu polju stvaralo jezero. HE Čapljina ima dovoljno kapaciteta da odvede svu vodu do Neretve, što tunelom koji ide na turbine, što prirodnim ponorom koji se može koristiti za odvod. Mđt. čim Neretva u Metkoviću malo naraste agencija zaustavi potpuno HE Čapljina. Metković ove godine nije bio ni blizu da poplavi od Neretve. Jeste jedan dio grada plivao, ali od riječice Norin koja je pritoka Neretve. Na toj riječici nisu uređene obale i svako malo pliva, a to nema nikakve veze sa HE Čapljina.
Plus toga, ove godine se potrefilo da je rađena rekontrukcija HE Plat u Dubrovniku koja se odužila puno preko roka. Tako da se u jednom periodu voda uopšte nije mogla ispuštati prema moru već je sve išlo prema HE Čapljina.

u popovu polju i hutovu blatu su ogromne plantaže indijske konoplje koju drži mafija, ko je bio tamo zna o čemu se radi jer je očito, mafija neda pristup tu nikome, zato sve i propada od vjetrenice pa nadalje

jeste da je to offtopic, mozes li postaviti slike tih plantaza?

Ma batali, nema tamo nikakvih plantaža marihuane. Ko je lud da pravi plantažu u sred polja koje se većinom vidi sa puta.
Plantaže se prave u nenaseljenim dijelovima koje sem iz aviona ne možeš drugačije vidjeti. Ili da slučajno naletiš na njih.
Što se tog dijela tiče on je "travarima" jedino važan kao transportna ruta prema Hrvatskoj.

O HE Ombla
http://liderpress.hr/tvrtke-i-trzista/p ... -he-ombla/

Engskelas wrote: jesi ti ikad bio u popovom polju?? imaš li pojma kako to izgleda??

puno ko šibica sve plantaže marihuane imaju ljudi koji to čuvaju naoružani niko im ne smije ništa

Pošto nema smajlija shvatiću da si ovo ozbiljno mislio.
A ilustrovao si slikama na kojima se ništa od toga što tvrdiš ne vidi. Kao kad bih ja tvrdio da je Sarajevo puno plantaža marihuane, a za dokaz stavio panoramu sa Trebevića i sl.
Kroz Popovo polje prolazim skoro svakog vikenda i poznajem ljude koji žive dole. Nikad ni jedne riječi niko nije rekao o marihuani ni o naoružanim ljudima, niti je ijedna plantaža otkrivena. A to je pogranična zona gdje su stalne patrole DGS plus što je to u nadležnosti dviju policijskih stanica, one u Ravnom i one u Trebinju. Nisu valjda svi u talu?

Engskelas wrote: kojeg trebevića postavio sam slike popova polja gdje nema žive duše kilomterima uokolo, de raspitaj se malo koji sve kriminalci imaju vikendice tamo i sve će ti biti jasno

Izgleda da ne čitaš pažljivo ono što sam napisao. Postavio si slike Popovog polja na kojima se ništa ne vidi od onog o čemu pričaš. Kao kad bih ja postavio slike sa Trebevića i napisao da je Sarajevo puno plantaža marihuane. To je isti način.
Kriminalci imaju vikendice u Popovom polju? Možda na Ivanici, ali u Popovom polju teško. Tačno je da kilometrima nema žive duše, ali imamo mi takvih terena nažalost jako puno u ovoj državi.

EBRD definitivno odustao od financiranja gradnje HE Ombla

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Hrvatska elektroprivreda (HEP), raskinuli su ugovor o kreditu za izgradnju HE Ombla. Iz HEP-a je stiglo priopćenje koje prenosimo u cijelosti.

Vise na http://www.portaloko.hr/clanak/ekskluzi ... a/0/46021/

coek wrote:EBRD definitivno odustao od financiranja gradnje HE Ombla

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) i Hrvatska elektroprivreda (HEP), raskinuli su ugovor o kreditu za izgradnju HE Ombla. Iz HEP-a je stiglo priopćenje koje prenosimo u cijelosti.

Vise na http://www.portaloko.hr/clanak/ekskluzi ... a/0/46021/

Naslov nije tačan. Nije EBRD odustao već je na traženje HEP-a ugovor raskinut dok se ne završe sve ekološke studije vezane za HE Ombla. Tako da se od te HE nije odustalo već je trenutno stavljena na čekanje.

HE Ombla i ako se napravi nema nikakve veze sa Gornjim Horizontima već je to samostalni projekt RH koji se kompletno i gradi (tj. u planu je da se gradi) na teritoriji RH. Jedina veza je geografska blizina i ništa više.

Bilo kako bilo, pozitivno je postojanje pritiska javnosti na institucije kojeg kod nas nazalost nema. Sumnjam da je HEP odustao zbog "ekoloske svijesti"

coek wrote:Bilo kako bilo, pozitivno je postojanje pritiska javnosti na institucije kojeg kod nas nazalost nema. Sumnjam da je HEP odustao zbog "ekoloske svijesti"

HEP je (privremeno) odustao nakon pritiska ekoloških udruženja. Mislim da neće konačno odustati jer je Hrvatskoj struja prijeko potrebna. Koliko sam čuo pola potrošnje uvoze (u to spada i Krško koje je u drugoj državi, a imaju jedan dio vlasništva).
Koncept HE Ombla je jednostavan i naprosto imitira prirodu, tj. ono što se svaki put sa velikim vodama događa. Ali je dosta skup za izvođenje jer se radi o podzemnoj brani.

dragan.s wrote:U ljetnjem periodu ima protok od oko 2 m3/s (zajedno sa Bunicom) što u odnosu na ljetnji protok Neretve (50 m3/s) ne predstavlja ništa značajno za deltu Neretve, ali predstavlja za stanovništvo koje živi pored nje.

Odakle je izvucen podatak o protoku Neretve od 50 m3/s i na kojoj je lokaciji tacno mjereno?

Coppertone wrote: Odakle je izvucen podatak o protoku Neretve od 50 m3/s i na kojoj je lokaciji tacno mjereno?

To je biološki mininum koji HE na Neretvi moraju ispuštati. Mislim da je to zadnji put regulisano prilikom gradnje HE Mostar koja je izgrađena zadnja prije rata, i da to stoji u njihovoj dozvoli za rad. Ne znam za neka mjerenja, ali na samoj HE Mostar je to relativno lako provjeriti. Koliko znam traženo je da se taj biološki minimum podigne, ali mislim samo nezvanično.