http://www.flickr.com/photos/27204576@N ... otostream/
Albanija All about
-
Helikopter
- Posts: 1516
- Joined: 07/07/2003 00:00
-
Helikopter
- Posts: 1516
- Joined: 07/07/2003 00:00
-
Helikopter
- Posts: 1516
- Joined: 07/07/2003 00:00
-
Helikopter
- Posts: 1516
- Joined: 07/07/2003 00:00
#55 Re: Albanija All about
Last edited by Helikopter on 27/01/2013 16:43, edited 1 time in total.
-
Helikopter
- Posts: 1516
- Joined: 07/07/2003 00:00
-
Helikopter
- Posts: 1516
- Joined: 07/07/2003 00:00
#57 Re: Albanija All about
Objavljeno 26.01.2013. u 10:51 | Komentari: 110
POOŠTRENE PROCEDURE NA GRANICI
Hrvatska zatvara granicu sa BiH, Srbijom i Crnom Gorom?
Kada za više od pet mjeseci Hrvatska bude dio Evropske unije (EU), procedura ulaska u tu zemlju za građane susjednih država, odnosno Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, bit će bitno pooštrena.
Foto: Anadolija
Donekle su to novinarima agencije Anadolija (AA) priznali i u Ministarstvu vanjskih i europskih (MVEP) poslova Republike Hrvatske.
Posebno je ovaj problem zabrinuo građane regije nakon ovosedmične odluke Vlade Hrvatske da stavi van snage bilateralni sporazum bivše Jugoslavije i Turske, te uvede vize za turske državljane od 1. aprila ove godine.
U sjedištu hrvatske diplomatije u Zagrebu, pak, pojašnjavaju da su Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora navedene su u Dodatku II. Uredbi Vijeća (EZ) broj 539/2001, kao zemlje čijim državljanima nije potrebna viza za ulazak u države članice EU.
''Osim kada je riječ o nositeljima ne-biometrijskih pasoša BiH, ne-biometrijskih pasoša Crne Gore i pasoša što ih izdaje Koordinacijska uprava Republike Srbije, te će se hrvatski vizni sistem morati uskladiti i u tom pogledu. U ostalim slučajevima, kao i dosad, državljani Crne Gore i Srbije ulazit će u Republiku Hrvatsku bez vize, na osnovi valjanog pasoša. Isto vrijedi i za državljane Makedonije'', kazali su agenciji Anadolija u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.
Možda će, ipak, u najtežem položaju biti građani Bosne i Hercegovine koja sa Hrvatskom ima granicu dugu čak hiljadu kilometara. Naime, oni su zapadno susjedstvo navikli ulaziti samo s ličnom kartom, a procedura prelaska granice više je bila formalna. U toj zemlji žive i desetine hiljada građana koji imaju dvojno državljanstvo. Posebno u Hercegovini, srednjoj Bosni i Bosanskoj krajini.
Naime, postojeći režim prelaženja državne granice između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine odvijao se u skladu sa Sporazumu između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o ukidanju viza iz 2003. godine. Time se dokumentom dopušta prelazak granice uz predočenje osobne iskaznice kao putne isprave.
''Nema dvojbe da takav način prelaženja granice omogućava bržu i lakšu graničnu kontrolu i promet na graničnim prijelazima'', konstatiraju u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, te nagovještavaju skore izmjene takvog režima.
Kako poručuju iz zvaničnog Zagreba, s datumom pristupanja EU, Hrvatska će početi s pripremama za što skorije pridruživanje državama članicama elitnog evropskog kruga na čijem području se primjenjuje schengenski režim nadzora i kontrole državne granice.
''To će podrazumijevati i početak usvajanja standarda i pravila koji su bitno drugačiji od postojećih. Konkretno, kada je riječ o uvjetima prelaženja granice, to znači da će državljani trećih zemalja (izvan EU-a) morati imati valjanu putnu ispravu u koju će hrvatska granična policija morati pri svakom ulasku/izlasku, provodeći kontrolu, otiskivati ulazno/izlazni štambilj. Postojeći način prelaženja državne granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine tako neće biti moguće primjenjivati osim u slučaju da bude izuzet od primjene pravila schengenskog režima'', kazali su AA u Ministarstvu.
No, za izuzimanje BiH od navedene obaveze, kako je pojašnjeno, bit će potrebno ishoditi jednoglasni pristanak svih članica EU, odnosno Vijeća EU, a na postavljeni prijedlog države članice, odnosno Republike Hrvatske.
''U interesu je Republike Hrvatske zadržati što je moguće otvoreniju granicu s Bosnom i Hercegovinom, isto kao i s Crnom Gorom i Srbijom. No, ništa manji interes ne postoji i kada je riječ o što bržem ispunjenju uvjeta za ulazak u jedinstveno Schengensko područje. Odluku o tom pitanju Hrvatska još nije donijela jer prije toga planira održati nekoliko sastanaka s predstavnicima Europske komisije (EK) i BiH'', zaključeno je.
Ugledni profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. Žarko Puhovski kazao je u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) da će granica Hrvatske i BiH biti najduža granica EU uopće. Do sada je najduža bila poljsko-ruska granica.
''Sve je to Hrvatska imala sa Slovenijom i to je izazivalo veliki šok. Prvo, pograničnom stanovništvu, a potom i čitavom stanovništvu. Hrvatska će višestruko pooštriti mjere kontrole i privatnika, a i robe. To će otežati komunikaciju. Osim toga, imate Hrvate u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, iako je to je veći problem za one koji misle nacionalistički. Za mene je problem to što svi građani BiH, Srbije i Crne Gore dolaze u situaciju da EU, koja bi načelno trebala označavati ukidanje granica i ublažavanja poteškoća u prometu, ovom dijelu svijeta predstavlja, zapravo, otežavanje komunikacije. To se prvi puta vidjelo kada je Slovenija ušla u EU'', kazao je Puhovski za AA.
Puhovski smatra da ovo pitanje mora biti stavljeno na dnevni red ili će ''hiljade ljudi iz BiH u narednim godinama patiti''.
"BiH mora hitno učiniti ono što Hrvatska nije učinila kada je Slovenija prije deset godina ulazila u EU – mora zatražiti uvođenje trake za putnike iz EU i one koji to nisu. Ta traka bi se ostavljala za susjednu državu. Mi u Hrvatskoj smo se godinama mučili na granici sa Slovenijom jer Hrvatska nije na vrijeme pregovarala o tome sa Slovenijom. Čini mi se da BiH ponaša sada kao Hrvatska prije 10 godina. To će značiti gnjavažu za hiljade ljudi u narednim godina", upozorio je Puhovski, smatrajući da se malo govori o običnom životu.
Vlasti u Bosni i Hercegovini još nisu uputile zvanično obavještenje građanima da li će se uvjeti putovanja i boravka u toj zemlji promijeniti i nakon 1. jula kada bi Hrvatska trabala da uđe u EU.
Nije uspio ni pokušaj novinara agencije Anadolija da od nekoliko državnih institucija u BiH dobiju informaciju koja bi dala odgovor na pitanja da li građani sa bh. pasošima mogu očekivati promjene u uvjetima za prelazak granice sa Hrvatskom nakon 1. jula ili, pak, da li s hrvatske strane dolaze naznake da će do promjena u režimu prekograničnog kretanja doći.
Analitičari ističu kako sama činjenica o neupućenosti državnih organa dovoljno govori koliko se ovom problemu nedovoljno pristupa.
Nakon što smo upit poslali Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) BiH, odgovorio je šef Službe za odnose s javnošću Nebojša Regoje:
''Za pitanja iz vašeg upita nadležna je Komisija za integralno upravljanje granicom, odnosno gospodin Miro Džakula, i njegov zamjenik Pešto iz Ministarstva sigurnosti, dok MVP BiH nema nadležnosti za ova pitanja''.
Ista pitanja pokušali smo proslijediti Džakuli, ali je od glasnogovornika Uprave za indirektno oporezivanje BiH, čiji je Džakula, također, direktor, stigao odgovor ''kako je za odgovore nadležna Granična policija BiH“.
Međutim, glasnogovornica Granične policije Sanela Dujković je "predložila“ da odgovor tražimo od već spomenutog Ministarstva vanjskih poslova BiH, čime se krug tradicionalnog balkanskog "prebacivanja loptice" zatvara.
"S obzirom na činjenicu da se radi o problematici koja je uređena bilateralnim sporazumom Republike Hrvatske i BiH, predlažemo da odgovor na ovo pitanje tražite od nadležnog Ministarstva vanjskih poslova BiH. Granična policija BiH je agencija za provođenje zakona i podzakonskih propisa i međunarodnih ugovora. Granična policija BiH ne raspolaže saznanjima da je pokrenuta inicijativa za izmjenu odredbi Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske od 05. decembar 2003. godine koji regulira pitanje prelaska državne granice s ličnom kartom", odgovoreno nam je.
Profesor Puhovski objašnjava da se regija Zapadnog Balkana od 1. jula redefinira i da Hrvatska više ne pripada regiji.
"To je ono što ljudi nikako da razumiju. Sada imamo novu regiju kojoj je nedvojbeni centar Beograd. To ima raznih političkih implikacija. Predstavnici međunarodnih institucija za ovaj dio svijeta već idu u Beograd. Jer će Hrvatska biti pod upravom EU. S jedne strane, čitava regija će biti odsječena od Zapada. S druge, bit će uspostavljena unutrašnja orijentacija na Beograd kao centar. S treće strane, svaki političar će znati da put kroz EU ide kroz Zagreb. To su shvatiti svi, osim predsjednika Srbije Tomislava Nikolića", objašnjava Puhovski
http://www.klix.ba/vijesti/bih/hrvatska ... /130126020
------------------------------------------------------------------------------------------
Krorez beach, Albania! http://www.flickr.com/photos/27204576@N ... otostream/
Pulbardha Beach - Ksamil, South Albania
Uvecana slika: http://bp0.blogger.com/_oPtlOnx_30I/Rt6 ... ia+104.jpg
Zbog poostrenja kontrole granicnih prelaza u Hrvatskoj za turiste iz Bosne i Hercegovine mozda bi Albanija od ove godine bila izvanredna turisticka destinacija za Bosnjake i druge?
POOŠTRENE PROCEDURE NA GRANICI
Hrvatska zatvara granicu sa BiH, Srbijom i Crnom Gorom?
Kada za više od pet mjeseci Hrvatska bude dio Evropske unije (EU), procedura ulaska u tu zemlju za građane susjednih država, odnosno Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, bit će bitno pooštrena.
Foto: Anadolija
Donekle su to novinarima agencije Anadolija (AA) priznali i u Ministarstvu vanjskih i europskih (MVEP) poslova Republike Hrvatske.
Posebno je ovaj problem zabrinuo građane regije nakon ovosedmične odluke Vlade Hrvatske da stavi van snage bilateralni sporazum bivše Jugoslavije i Turske, te uvede vize za turske državljane od 1. aprila ove godine.
U sjedištu hrvatske diplomatije u Zagrebu, pak, pojašnjavaju da su Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora navedene su u Dodatku II. Uredbi Vijeća (EZ) broj 539/2001, kao zemlje čijim državljanima nije potrebna viza za ulazak u države članice EU.
''Osim kada je riječ o nositeljima ne-biometrijskih pasoša BiH, ne-biometrijskih pasoša Crne Gore i pasoša što ih izdaje Koordinacijska uprava Republike Srbije, te će se hrvatski vizni sistem morati uskladiti i u tom pogledu. U ostalim slučajevima, kao i dosad, državljani Crne Gore i Srbije ulazit će u Republiku Hrvatsku bez vize, na osnovi valjanog pasoša. Isto vrijedi i za državljane Makedonije'', kazali su agenciji Anadolija u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.
Možda će, ipak, u najtežem položaju biti građani Bosne i Hercegovine koja sa Hrvatskom ima granicu dugu čak hiljadu kilometara. Naime, oni su zapadno susjedstvo navikli ulaziti samo s ličnom kartom, a procedura prelaska granice više je bila formalna. U toj zemlji žive i desetine hiljada građana koji imaju dvojno državljanstvo. Posebno u Hercegovini, srednjoj Bosni i Bosanskoj krajini.
Naime, postojeći režim prelaženja državne granice između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine odvijao se u skladu sa Sporazumu između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o ukidanju viza iz 2003. godine. Time se dokumentom dopušta prelazak granice uz predočenje osobne iskaznice kao putne isprave.
''Nema dvojbe da takav način prelaženja granice omogućava bržu i lakšu graničnu kontrolu i promet na graničnim prijelazima'', konstatiraju u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, te nagovještavaju skore izmjene takvog režima.
Kako poručuju iz zvaničnog Zagreba, s datumom pristupanja EU, Hrvatska će početi s pripremama za što skorije pridruživanje državama članicama elitnog evropskog kruga na čijem području se primjenjuje schengenski režim nadzora i kontrole državne granice.
''To će podrazumijevati i početak usvajanja standarda i pravila koji su bitno drugačiji od postojećih. Konkretno, kada je riječ o uvjetima prelaženja granice, to znači da će državljani trećih zemalja (izvan EU-a) morati imati valjanu putnu ispravu u koju će hrvatska granična policija morati pri svakom ulasku/izlasku, provodeći kontrolu, otiskivati ulazno/izlazni štambilj. Postojeći način prelaženja državne granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine tako neće biti moguće primjenjivati osim u slučaju da bude izuzet od primjene pravila schengenskog režima'', kazali su AA u Ministarstvu.
No, za izuzimanje BiH od navedene obaveze, kako je pojašnjeno, bit će potrebno ishoditi jednoglasni pristanak svih članica EU, odnosno Vijeća EU, a na postavljeni prijedlog države članice, odnosno Republike Hrvatske.
''U interesu je Republike Hrvatske zadržati što je moguće otvoreniju granicu s Bosnom i Hercegovinom, isto kao i s Crnom Gorom i Srbijom. No, ništa manji interes ne postoji i kada je riječ o što bržem ispunjenju uvjeta za ulazak u jedinstveno Schengensko područje. Odluku o tom pitanju Hrvatska još nije donijela jer prije toga planira održati nekoliko sastanaka s predstavnicima Europske komisije (EK) i BiH'', zaključeno je.
Ugledni profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. Žarko Puhovski kazao je u razgovoru za agenciju Anadolija (AA) da će granica Hrvatske i BiH biti najduža granica EU uopće. Do sada je najduža bila poljsko-ruska granica.
''Sve je to Hrvatska imala sa Slovenijom i to je izazivalo veliki šok. Prvo, pograničnom stanovništvu, a potom i čitavom stanovništvu. Hrvatska će višestruko pooštriti mjere kontrole i privatnika, a i robe. To će otežati komunikaciju. Osim toga, imate Hrvate u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, iako je to je veći problem za one koji misle nacionalistički. Za mene je problem to što svi građani BiH, Srbije i Crne Gore dolaze u situaciju da EU, koja bi načelno trebala označavati ukidanje granica i ublažavanja poteškoća u prometu, ovom dijelu svijeta predstavlja, zapravo, otežavanje komunikacije. To se prvi puta vidjelo kada je Slovenija ušla u EU'', kazao je Puhovski za AA.
Puhovski smatra da ovo pitanje mora biti stavljeno na dnevni red ili će ''hiljade ljudi iz BiH u narednim godinama patiti''.
"BiH mora hitno učiniti ono što Hrvatska nije učinila kada je Slovenija prije deset godina ulazila u EU – mora zatražiti uvođenje trake za putnike iz EU i one koji to nisu. Ta traka bi se ostavljala za susjednu državu. Mi u Hrvatskoj smo se godinama mučili na granici sa Slovenijom jer Hrvatska nije na vrijeme pregovarala o tome sa Slovenijom. Čini mi se da BiH ponaša sada kao Hrvatska prije 10 godina. To će značiti gnjavažu za hiljade ljudi u narednim godina", upozorio je Puhovski, smatrajući da se malo govori o običnom životu.
Vlasti u Bosni i Hercegovini još nisu uputile zvanično obavještenje građanima da li će se uvjeti putovanja i boravka u toj zemlji promijeniti i nakon 1. jula kada bi Hrvatska trabala da uđe u EU.
Nije uspio ni pokušaj novinara agencije Anadolija da od nekoliko državnih institucija u BiH dobiju informaciju koja bi dala odgovor na pitanja da li građani sa bh. pasošima mogu očekivati promjene u uvjetima za prelazak granice sa Hrvatskom nakon 1. jula ili, pak, da li s hrvatske strane dolaze naznake da će do promjena u režimu prekograničnog kretanja doći.
Analitičari ističu kako sama činjenica o neupućenosti državnih organa dovoljno govori koliko se ovom problemu nedovoljno pristupa.
Nakon što smo upit poslali Ministarstvu vanjskih poslova (MVP) BiH, odgovorio je šef Službe za odnose s javnošću Nebojša Regoje:
''Za pitanja iz vašeg upita nadležna je Komisija za integralno upravljanje granicom, odnosno gospodin Miro Džakula, i njegov zamjenik Pešto iz Ministarstva sigurnosti, dok MVP BiH nema nadležnosti za ova pitanja''.
Ista pitanja pokušali smo proslijediti Džakuli, ali je od glasnogovornika Uprave za indirektno oporezivanje BiH, čiji je Džakula, također, direktor, stigao odgovor ''kako je za odgovore nadležna Granična policija BiH“.
Međutim, glasnogovornica Granične policije Sanela Dujković je "predložila“ da odgovor tražimo od već spomenutog Ministarstva vanjskih poslova BiH, čime se krug tradicionalnog balkanskog "prebacivanja loptice" zatvara.
"S obzirom na činjenicu da se radi o problematici koja je uređena bilateralnim sporazumom Republike Hrvatske i BiH, predlažemo da odgovor na ovo pitanje tražite od nadležnog Ministarstva vanjskih poslova BiH. Granična policija BiH je agencija za provođenje zakona i podzakonskih propisa i međunarodnih ugovora. Granična policija BiH ne raspolaže saznanjima da je pokrenuta inicijativa za izmjenu odredbi Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske od 05. decembar 2003. godine koji regulira pitanje prelaska državne granice s ličnom kartom", odgovoreno nam je.
Profesor Puhovski objašnjava da se regija Zapadnog Balkana od 1. jula redefinira i da Hrvatska više ne pripada regiji.
"To je ono što ljudi nikako da razumiju. Sada imamo novu regiju kojoj je nedvojbeni centar Beograd. To ima raznih političkih implikacija. Predstavnici međunarodnih institucija za ovaj dio svijeta već idu u Beograd. Jer će Hrvatska biti pod upravom EU. S jedne strane, čitava regija će biti odsječena od Zapada. S druge, bit će uspostavljena unutrašnja orijentacija na Beograd kao centar. S treće strane, svaki političar će znati da put kroz EU ide kroz Zagreb. To su shvatiti svi, osim predsjednika Srbije Tomislava Nikolića", objašnjava Puhovski
http://www.klix.ba/vijesti/bih/hrvatska ... /130126020
------------------------------------------------------------------------------------------
Krorez beach, Albania! http://www.flickr.com/photos/27204576@N ... otostream/
Pulbardha Beach - Ksamil, South Albania
Uvecana slika: http://bp0.blogger.com/_oPtlOnx_30I/Rt6 ... ia+104.jpg
Zbog poostrenja kontrole granicnih prelaza u Hrvatskoj za turiste iz Bosne i Hercegovine mozda bi Albanija od ove godine bila izvanredna turisticka destinacija za Bosnjake i druge?
-
RedJohn
- Posts: 320
- Joined: 17/12/2011 22:48
#58 Re: Albanija All about
O SA MIRE QE JAM SHQIPTAR 
-
fakat
- Posts: 1954
- Joined: 21/06/2008 04:03
- Location: suburbia
#59 Re: Albanija All about
Albanija ima predivnu obalu.Helikopter wrote:
Zbog poostrenja kontrole granicnih prelaza u Hrvatskoj za turiste iz Bosne i Hercegovine mozda bi Albanija od ove godine bila izvanredna turisticka destinacija za Bosnjake i druge?
-
Helikopter
- Posts: 1516
- Joined: 07/07/2003 00:00
#60 Re: Albanija All about
http://www.flickr.com/photos/27204576@N ... 561115449/
Slazem se, nesto slicno kao u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Grckojfakat wrote:Albanija ima predivnu obalu.Helikopter wrote:
Zbog poostrenja kontrole granicnih prelaza u Hrvatskoj za turiste iz Bosne i Hercegovine mozda bi Albanija od ove godine bila izvanredna turisticka destinacija za Bosnjake i druge?
-
Helikopter
- Posts: 1516
- Joined: 07/07/2003 00:00
-
Helikopter
- Posts: 1516
- Joined: 07/07/2003 00:00
-
Helikopter
- Posts: 1516
- Joined: 07/07/2003 00:00
-
Helikopter
- Posts: 1516
- Joined: 07/07/2003 00:00
-
stotka12
- Posts: 569
- Joined: 04/11/2012 16:42
- Location: Nec Spe Nec Metu
#65 Re: Albanija All about
Novo samopouzdanje Albanaca na Balkanu
Vodeći albanski političari pojačanom nacionalističkom retorikom svojoj državi, na vanjsko-političkom planu, nanose štetu. Hrvatskoj bi na putu u EU štetu mogla nanijeti susjedna Slovenija.
„Nova politička retorika albanskih vođa na Balkanu nije ostala neprimjećena. Susjedne države tu nalaze potvrdu svojih strahova od velike Albanije, koje rado i same potpiruju u propagandne svrhe. Važni političari, poput grčkog ministra spoljnih poslova, bojkotovali su proslavu jubileja u Tirani. Nacionalisti kao makedonski premijer Nikola Gruevski, koji bez obzira na diplomatsku štetu koristi makedonski nacionalizam uperen protiv Grčke i albanske manjine da bi se održao na vlasti, usprotivio se albanskom trijumfalizmu.
Šta je bolje: veća ili bolja Albanija? Šta je bolje: veća ili bolja Albanija?
Najasnije je reagovao američki ambasador u Tirani, koji je Berišinoj vladi skrenuo pažnju na činjenicu da SAD neće tolerisati promjene granica na Balkanu“, piše Oliver Jens Schmitt, profesor za istočnoevropsku istoriju na Univerzitetu u Beču za list „Neue Zürcher Zeitung“.
„U Albaniji kao i na Kosovu pojavile su se partije ekstremnih nacionalista, koje na izborima mogu da ugroze već etablirane partije. „Alijansa crveno i crno“ (po nacionalnim bojama Albanaca) koju predvodi Krešnik Spahiu u Albaniji, i pokret „Samoopredeljenje“ čiji vođa je Albin Kurti na Kosovu, otvoreno se zalažu za ujedinjenje obje zemlje. Albanci na Balkanu osjećaju se jači nego ikada ranije. Hašim Tači je to precizno izrazio kada je uporedio današnje stanje sa onim iz 1999. godine. Albanci vide i slabost u zemljama koje tradicionalno smatraju protivnicima: Srbiju, koju su slomili izgubljeni ratovi, i Grčku, čiji uticaj u Albaniji je do nedavno bio velik“.
Odnos prema zapadnim zaštitnicima se također promijenio. Kada govori o turskim vlastima, Beriša govori o `zajedničkoj krvi` Turaka i Albanaca, a kod Pape se predstavlja kao nasljednik nacionalnog heroja Skenderbega. Kod američkih diplomata, koji se zalažu za pravnu državu i podjelu vlasti, Beriša ima veći ugled nego vlasti na Kosovu, koje su u velikoj mjeri zavisne od SAD. Kritički intelektualci navode da je alternativa veća ili bolja Albanija. Političke elite se za sad, bar retorički, drži prve opcije”, piše prof. Oliver Jens Schmitt.
Vodeći albanski političari pojačanom nacionalističkom retorikom svojoj državi, na vanjsko-političkom planu, nanose štetu. Hrvatskoj bi na putu u EU štetu mogla nanijeti susjedna Slovenija.
„Nova politička retorika albanskih vođa na Balkanu nije ostala neprimjećena. Susjedne države tu nalaze potvrdu svojih strahova od velike Albanije, koje rado i same potpiruju u propagandne svrhe. Važni političari, poput grčkog ministra spoljnih poslova, bojkotovali su proslavu jubileja u Tirani. Nacionalisti kao makedonski premijer Nikola Gruevski, koji bez obzira na diplomatsku štetu koristi makedonski nacionalizam uperen protiv Grčke i albanske manjine da bi se održao na vlasti, usprotivio se albanskom trijumfalizmu.
Šta je bolje: veća ili bolja Albanija? Šta je bolje: veća ili bolja Albanija?
Najasnije je reagovao američki ambasador u Tirani, koji je Berišinoj vladi skrenuo pažnju na činjenicu da SAD neće tolerisati promjene granica na Balkanu“, piše Oliver Jens Schmitt, profesor za istočnoevropsku istoriju na Univerzitetu u Beču za list „Neue Zürcher Zeitung“.
„U Albaniji kao i na Kosovu pojavile su se partije ekstremnih nacionalista, koje na izborima mogu da ugroze već etablirane partije. „Alijansa crveno i crno“ (po nacionalnim bojama Albanaca) koju predvodi Krešnik Spahiu u Albaniji, i pokret „Samoopredeljenje“ čiji vođa je Albin Kurti na Kosovu, otvoreno se zalažu za ujedinjenje obje zemlje. Albanci na Balkanu osjećaju se jači nego ikada ranije. Hašim Tači je to precizno izrazio kada je uporedio današnje stanje sa onim iz 1999. godine. Albanci vide i slabost u zemljama koje tradicionalno smatraju protivnicima: Srbiju, koju su slomili izgubljeni ratovi, i Grčku, čiji uticaj u Albaniji je do nedavno bio velik“.
Odnos prema zapadnim zaštitnicima se također promijenio. Kada govori o turskim vlastima, Beriša govori o `zajedničkoj krvi` Turaka i Albanaca, a kod Pape se predstavlja kao nasljednik nacionalnog heroja Skenderbega. Kod američkih diplomata, koji se zalažu za pravnu državu i podjelu vlasti, Beriša ima veći ugled nego vlasti na Kosovu, koje su u velikoj mjeri zavisne od SAD. Kritički intelektualci navode da je alternativa veća ili bolja Albanija. Političke elite se za sad, bar retorički, drži prve opcije”, piše prof. Oliver Jens Schmitt.
-
stotka12
- Posts: 569
- Joined: 04/11/2012 16:42
- Location: Nec Spe Nec Metu
-
Helikopter
- Posts: 1516
- Joined: 07/07/2003 00:00
#67 Re: Albanija All about
Last edited by Helikopter on 01/02/2013 01:54, edited 2 times in total.
-
vivace
- Posts: 2909
- Joined: 27/12/2012 08:58
- Location: internet
- Contact:
#68 Re: Albanija All about
kakva lepa obala...jos kad bi se sredilo,bila bi raj na zemlji... ko su ustvari albanci ...odakle su dosli ?ko su im preci ?
-
Helikopter
- Posts: 1516
- Joined: 07/07/2003 00:00
#69 Re: Albanija All about
Albanija
http://www.skyscrapercity.com/showthrea ... 4&page=246
Hallstatt culture depiction of Illyrian warriors: reproduction of the bronze Vače belt-plate found in Vače, Slovenia, and dated to the 5th century BC.
Albanci su = porjeklom Iliri
Bosanski/Hrvatski: http://bs.wikipedia.org/wiki/Iliri
Engleski: http://en.wikipedia.org/wiki/Illyrians
Albanski: http://sq.wikipedia.org/wiki/Fiset_Ilire
Iliri, ilirska plemena i njihova imena kao i mapa koju su teritoriju naseljavali:
Ilirska plemena
* Abrei, Abroi (Abri)
* Albanoi (Albani) = Ovo je vjerovatno pleme po kojem je Albanija dobila ime
* Amantini
* Andizetes (Andizeti)
* Ardiaei, Vardaei (Ardijejci)
* Ardiani
* Arrianes
* Atitani. Na Epiru.
* AutariTekst povezniceatae (Autarijati)
* Breuci
* Carni
* Chaones (Haonci)
* Chelidonioi ( Helidonci)
* Colapiani (Kolapijani)
* Daesitiates Dezitijati
* Dalmatae (Dalmati), Delmati = Ovo je vjerovatno pleme po kojem je hrvatska Dalmacija dobila svoje ime.
* Daorsoi (Daorsi)
* Dardani (Dardanci) = Ovo je vjerovatno ime po kojem su Kosovari dobili svoje albansko ime Dardanija (ili danasnje Kosovo)
* Dassaretae (Dasareti)
* Daunii (Dauni)
* Deraemistae (Deremisti)
* Derentini
* Deuri
* Dindari
* Ditiones (Dicioni)
* Docleates (Dokleati)
* Encheleae (Enhelejci)
* Glinditiones (Glinditioni)
* Grabaei
* Histri . Istra = Ovo je vjerovatno pleme po kojem je hrvatska Istra dobila svoje ime.
* Iapodes, Iapudes, Iapydes, (Japodi), Japudi
* Iassi (Jasi)
* Iapyges (Japigi)
* Labeates (Labeati)
* Latobici
* Liburni
* Maezaei (Mezeji)
* Melcumani (Melkumani)
* Messapii (Mesapi), (Mesapijci). U Apuliji.
* Molossi
* Naransii
* Oseriates (Oserijati)
* Paeligni (Peligni)
* Paeones (Peonci)
* Parthini (Partini)
* Penestae (Penesti)
* Peucetii
* Picentes (Picenti)
* Pirustae (Pirusti)
* Plearaei (Plereji)
* Poediculi. Italija
* Sallentini (Salentini)
* Sardeaties (Sardeati)
* Scirtones (Scirtoni)
* Seleiitan
* Sesareti
* Taulanti
Slika/Mapahttp://en.wikipedia.org/wiki/File:Illyrians.jpg
Bosanski/Hrvatski: http://bs.wikipedia.org/wiki/Iliri
Engleski: http://en.wikipedia.org/wiki/Illyrians
Albanski: http://sq.wikipedia.org/wiki/Fiset_Ilire
Kingdom of Albania
Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/Kingdom_of_Albania
Coat of arms of the Anjou dynasty
The Kingdom of Albania refers to the Regnum Albaniae, which was established by Charles of Anjou in the territory he conquered from the Despotate of Epirus in 1271. He took the title of King of Albania in February, 1272. The kingdom extended from Durrës (then known as Dyrrhachium) south along the coast to Cape Linguetta, with vaguely defined borders in the interior. A major attempt to take control of the interior failed at the Siege of Berat (1280–1281). A Byzantine counter-offensive soon ensued, which drove the Angevins out of the interior by 1281. The Sicilian Vespers further weakened the position of Charles, and the Kingdom was soon reduced by the Epirotes to a small area around Durrës. The Angevins held out here, however, until 1368, when the city was captured by Karl Thopia. Durrës was also occupied by Principality of Achaea between 1333–1336 and Serbian Empire between 1336-1355.
Illyria: http://en.wikipedia.org/wiki/Illyria
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/c ... yrians.jpg
The Prefecture of Illyria in the 4th century (light green).
http://en.wikipedia.org/wiki/File:Prefe ... um_map.png
Fictional "coat of arms of Illyria" in the Fojnica Armorial, compiled in Bosnia in the 17th century.
Rumelia: http://en.wikipedia.org/wiki/Rumelia
Map of Rumelia in 1801.
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/c ... ia_map.jpg
Balkan: http://sh.wikipedia.org/wiki/Balkan
Балканско полуострво у средњем веку, израдио амерички картограф Антхони Финлеи 1827. године
Slika: http://klix.com/view.php?pic=mmvpte&s=6
Povecana slika:http://upload.wikimedia.org/wikipedia/c ... y-1827.jpg
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Turske, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Berlinski kongres: http://hr.wikipedia.org/wiki/Berlinski_kongres
Prvi balkanski rat (listopad 1912. - svibanj 1913.) je vođen između Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gore na jednoj strani i Turske na drugoj strani. http://sh.wikipedia.org/wiki/Prvi_balkanski_rat
Drugi balkanski rat (29.6. – 10.8. 1913.) je vođen između Bugarske i saveza Grčke i Srbije, kojima su se priključili i Crna Gora, Rumunjska i Turska zbog nezadovoljstva podjelom osvojenih teritorija iz Prvog balkanskog rata. http://sh.wikipedia.org/wiki/Drugi_balkanski_rat
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/c ... daries.jpg
Proglašenje neovisnosti Albanije (albanski:Shpallja e Pavarësisë ili Deklarata e Pavarësisë) je jedan od najvažnijih događaja u albanskoj povijesti. Neovisnost Albanije je proglašena 28. studenog 1912. na velikoj skupštini u Valoni i predstavlja završnicu višedesetljetne albanske borbe za neovisnost. http://hr.wikipedia.org/wiki/Progla%C5% ... je_granica
Podrobniji članci o temama: Albanski narodni preporod, Prvi balkanski rat, i Srpska okupacija Albanije
Članice Balkanske lige su napale Osmansko Carstvo u listopadu 1912. godine u cilju podjele njegovih balkanskih posjeda, što je dobrim dijelom uključivalo oblasti naseljene Albancima.[1] Albanci su se protivili zauzimanju svojih naselja i organizirali su dobrovoljačke jedinice koje su pružile jaki otpor.[2]
Srbija je tijekom listopada i studenog 1912. zaposjela veći dio Albanije, zajedno s albanskom obalom na kojoj je najvažnija strateška točka bila luka Drač. Računalo se s politikom svršenog čina.[3] Kada je crnogorska vojska napala Skadar, naišla je na jak otpor turskog garnizona potpomognutog sa šest tisuća albanskih dobrovoljaca.[4] Poslije dugotrajne opsade uz pomoć srpske vojske i mnogo ljudskih žrtava, kralj Nikola je ušao u grad 23. travnja, kapitulacijom Esad-paše.[3] Grčka vojska je prodirala s juga. Nakon što su vojske balkanskih država osvojile većinu albanskih oblasti, albanski glavari su se povukli na slobodnu oblast Vlore (Valone).
Albanski predstavnici su se u početku borili za autonomiju Albanije u okviru Osmanskog Carstva. Međutim, nakon velikih potresa u prvom balkanskom ratu, kada su balkanski teritoriji Osmanskog Carstva podijeljeni između susjednih država, Albanci se također odlučuju za stvaranje neovisne države.
Međunarodno priznanje i utvrđivanje granica
Radi ustanovljenja novih granica na Balkanu sazvana je u Londonu međunarodna konferencija veleposlanika velikih sila (Austro-Ugarske, Italije, Rusije, Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva). Članice Balkanske lige nisu priznavale neovisnost Albanije i tražile su podjelu albanskih teritorija. Međutim, već prvog dana veleposlaničke konferencije, 17. prosinca 1912. godine, donesen je načelni zaključak o formiranju Kneževine Albanije zajamčene od strane šest sila.[3]
Priznate granice Albanije.
Albanska delegacija je zahtijevala punu neovisnost Albanije u okviru svojih etničkih granica. Srbija je zahtijevala da se granična linija povuče razvođem zapadno od Ohridskog jezera i Crnog Drima, tako bi dobila Dečane, Đakovicu, Prizren, Debar i Ohrid. Crna Gora je, pak, tražila granicu na rijeci Mati i razvođu Drima i Fani, tako da joj pripadnu Skadar, Medova i Lješ. Grčka je, na jugu, tražila čitav sjeverni Epir.[3] Protiv zahtjeva balkanskih susjeda navodio se demografski argument. Austro-Ugarska je, u skladu s demografijom, predlagala granicu Albanije koja bi obuhvaćala i Đakovicu, Debar, Korču, Janjinu, Strugu i Ohrid, Peć i Prizren.[3] Srbija je, uz podršku Francuske i Rusije, uspjela dobiti Peć, Đakovicu, Prizren, Debar i Ohrid.[2]
20. prosinca 1912. veleposlanička konferencija u Londonu je priznala neovisnu Albaniju.[14] Londonskim mirovnim ugovorom 30. svibnja 1913. godine Albanija je službeno priznata kao država. 29. srpnja 1913. godine velike sile su Kneževinu Albaniju stavile pod upravu međunarodnog povjerenstva na razdoblje od deset godina, a za prvog kneza Albanije postavljen je Nijemac Vilim Wiedski (Wilhelm von Wied). Novonastala Kneževina Albanija je obuhvatila tek oko polovice albanskog etničkog teritorija, dok se veliki broj Albanaca našao u okviru Srbije, Crne Gore i Grčke.[15] Međutim, ni po zaključenju [[Londonska konferencija|Londonske konferencijegg srpske trupe se nisu povukle na demarkacijsku liniju. Tek ultimativnom prijetnjom velikih sila i topovima s austro-ugarskih i talijanskih brodova okrenutim ka luci Draču, Srbija je bila prisiljena na povlačenje.[16] Srpska vojska se počela povlačiti iz Albanije u drugoj polovini kolovoza 1913. godine, tijekom Drugog balkanskog rata[3].
http://www.skyscrapercity.com/showthrea ... 4&page=246
Hallstatt culture depiction of Illyrian warriors: reproduction of the bronze Vače belt-plate found in Vače, Slovenia, and dated to the 5th century BC.
Albanci su = porjeklom Iliri
Bosanski/Hrvatski: http://bs.wikipedia.org/wiki/Iliri
Engleski: http://en.wikipedia.org/wiki/Illyrians
Albanski: http://sq.wikipedia.org/wiki/Fiset_Ilire
Iliri, ilirska plemena i njihova imena kao i mapa koju su teritoriju naseljavali:
Ilirska plemena
* Abrei, Abroi (Abri)
* Albanoi (Albani) = Ovo je vjerovatno pleme po kojem je Albanija dobila ime
* Amantini
* Andizetes (Andizeti)
* Ardiaei, Vardaei (Ardijejci)
* Ardiani
* Arrianes
* Atitani. Na Epiru.
* AutariTekst povezniceatae (Autarijati)
* Breuci
* Carni
* Chaones (Haonci)
* Chelidonioi ( Helidonci)
* Colapiani (Kolapijani)
* Daesitiates Dezitijati
* Dalmatae (Dalmati), Delmati = Ovo je vjerovatno pleme po kojem je hrvatska Dalmacija dobila svoje ime.
* Daorsoi (Daorsi)
* Dardani (Dardanci) = Ovo je vjerovatno ime po kojem su Kosovari dobili svoje albansko ime Dardanija (ili danasnje Kosovo)
* Dassaretae (Dasareti)
* Daunii (Dauni)
* Deraemistae (Deremisti)
* Derentini
* Deuri
* Dindari
* Ditiones (Dicioni)
* Docleates (Dokleati)
* Encheleae (Enhelejci)
* Glinditiones (Glinditioni)
* Grabaei
* Histri . Istra = Ovo je vjerovatno pleme po kojem je hrvatska Istra dobila svoje ime.
* Iapodes, Iapudes, Iapydes, (Japodi), Japudi
* Iassi (Jasi)
* Iapyges (Japigi)
* Labeates (Labeati)
* Latobici
* Liburni
* Maezaei (Mezeji)
* Melcumani (Melkumani)
* Messapii (Mesapi), (Mesapijci). U Apuliji.
* Molossi
* Naransii
* Oseriates (Oserijati)
* Paeligni (Peligni)
* Paeones (Peonci)
* Parthini (Partini)
* Penestae (Penesti)
* Peucetii
* Picentes (Picenti)
* Pirustae (Pirusti)
* Plearaei (Plereji)
* Poediculi. Italija
* Sallentini (Salentini)
* Sardeaties (Sardeati)
* Scirtones (Scirtoni)
* Seleiitan
* Sesareti
* Taulanti
Slika/Mapahttp://en.wikipedia.org/wiki/File:Illyrians.jpg
Bosanski/Hrvatski: http://bs.wikipedia.org/wiki/Iliri
Engleski: http://en.wikipedia.org/wiki/Illyrians
Albanski: http://sq.wikipedia.org/wiki/Fiset_Ilire
Kingdom of Albania
Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/Kingdom_of_Albania
Coat of arms of the Anjou dynasty
The Kingdom of Albania refers to the Regnum Albaniae, which was established by Charles of Anjou in the territory he conquered from the Despotate of Epirus in 1271. He took the title of King of Albania in February, 1272. The kingdom extended from Durrës (then known as Dyrrhachium) south along the coast to Cape Linguetta, with vaguely defined borders in the interior. A major attempt to take control of the interior failed at the Siege of Berat (1280–1281). A Byzantine counter-offensive soon ensued, which drove the Angevins out of the interior by 1281. The Sicilian Vespers further weakened the position of Charles, and the Kingdom was soon reduced by the Epirotes to a small area around Durrës. The Angevins held out here, however, until 1368, when the city was captured by Karl Thopia. Durrës was also occupied by Principality of Achaea between 1333–1336 and Serbian Empire between 1336-1355.
Illyria: http://en.wikipedia.org/wiki/Illyria
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/c ... yrians.jpg
The Prefecture of Illyria in the 4th century (light green).
http://en.wikipedia.org/wiki/File:Prefe ... um_map.png
Fictional "coat of arms of Illyria" in the Fojnica Armorial, compiled in Bosnia in the 17th century.
Rumelia: http://en.wikipedia.org/wiki/Rumelia
Map of Rumelia in 1801.
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/c ... ia_map.jpg
Balkan: http://sh.wikipedia.org/wiki/Balkan
Балканско полуострво у средњем веку, израдио амерички картограф Антхони Финлеи 1827. године
Slika: http://klix.com/view.php?pic=mmvpte&s=6
Povecana slika:http://upload.wikimedia.org/wikipedia/c ... y-1827.jpg
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Turske, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Berlinski kongres: http://hr.wikipedia.org/wiki/Berlinski_kongres
Prvi balkanski rat (listopad 1912. - svibanj 1913.) je vođen između Srbije, Bugarske, Grčke i Crne Gore na jednoj strani i Turske na drugoj strani. http://sh.wikipedia.org/wiki/Prvi_balkanski_rat
Drugi balkanski rat (29.6. – 10.8. 1913.) je vođen između Bugarske i saveza Grčke i Srbije, kojima su se priključili i Crna Gora, Rumunjska i Turska zbog nezadovoljstva podjelom osvojenih teritorija iz Prvog balkanskog rata. http://sh.wikipedia.org/wiki/Drugi_balkanski_rat
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/c ... daries.jpg
Proglašenje neovisnosti Albanije (albanski:Shpallja e Pavarësisë ili Deklarata e Pavarësisë) je jedan od najvažnijih događaja u albanskoj povijesti. Neovisnost Albanije je proglašena 28. studenog 1912. na velikoj skupštini u Valoni i predstavlja završnicu višedesetljetne albanske borbe za neovisnost. http://hr.wikipedia.org/wiki/Progla%C5% ... je_granica
Podrobniji članci o temama: Albanski narodni preporod, Prvi balkanski rat, i Srpska okupacija Albanije
Članice Balkanske lige su napale Osmansko Carstvo u listopadu 1912. godine u cilju podjele njegovih balkanskih posjeda, što je dobrim dijelom uključivalo oblasti naseljene Albancima.[1] Albanci su se protivili zauzimanju svojih naselja i organizirali su dobrovoljačke jedinice koje su pružile jaki otpor.[2]
Srbija je tijekom listopada i studenog 1912. zaposjela veći dio Albanije, zajedno s albanskom obalom na kojoj je najvažnija strateška točka bila luka Drač. Računalo se s politikom svršenog čina.[3] Kada je crnogorska vojska napala Skadar, naišla je na jak otpor turskog garnizona potpomognutog sa šest tisuća albanskih dobrovoljaca.[4] Poslije dugotrajne opsade uz pomoć srpske vojske i mnogo ljudskih žrtava, kralj Nikola je ušao u grad 23. travnja, kapitulacijom Esad-paše.[3] Grčka vojska je prodirala s juga. Nakon što su vojske balkanskih država osvojile većinu albanskih oblasti, albanski glavari su se povukli na slobodnu oblast Vlore (Valone).
Albanski predstavnici su se u početku borili za autonomiju Albanije u okviru Osmanskog Carstva. Međutim, nakon velikih potresa u prvom balkanskom ratu, kada su balkanski teritoriji Osmanskog Carstva podijeljeni između susjednih država, Albanci se također odlučuju za stvaranje neovisne države.
Međunarodno priznanje i utvrđivanje granica
Radi ustanovljenja novih granica na Balkanu sazvana je u Londonu međunarodna konferencija veleposlanika velikih sila (Austro-Ugarske, Italije, Rusije, Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva). Članice Balkanske lige nisu priznavale neovisnost Albanije i tražile su podjelu albanskih teritorija. Međutim, već prvog dana veleposlaničke konferencije, 17. prosinca 1912. godine, donesen je načelni zaključak o formiranju Kneževine Albanije zajamčene od strane šest sila.[3]
Priznate granice Albanije.
Albanska delegacija je zahtijevala punu neovisnost Albanije u okviru svojih etničkih granica. Srbija je zahtijevala da se granična linija povuče razvođem zapadno od Ohridskog jezera i Crnog Drima, tako bi dobila Dečane, Đakovicu, Prizren, Debar i Ohrid. Crna Gora je, pak, tražila granicu na rijeci Mati i razvođu Drima i Fani, tako da joj pripadnu Skadar, Medova i Lješ. Grčka je, na jugu, tražila čitav sjeverni Epir.[3] Protiv zahtjeva balkanskih susjeda navodio se demografski argument. Austro-Ugarska je, u skladu s demografijom, predlagala granicu Albanije koja bi obuhvaćala i Đakovicu, Debar, Korču, Janjinu, Strugu i Ohrid, Peć i Prizren.[3] Srbija je, uz podršku Francuske i Rusije, uspjela dobiti Peć, Đakovicu, Prizren, Debar i Ohrid.[2]
20. prosinca 1912. veleposlanička konferencija u Londonu je priznala neovisnu Albaniju.[14] Londonskim mirovnim ugovorom 30. svibnja 1913. godine Albanija je službeno priznata kao država. 29. srpnja 1913. godine velike sile su Kneževinu Albaniju stavile pod upravu međunarodnog povjerenstva na razdoblje od deset godina, a za prvog kneza Albanije postavljen je Nijemac Vilim Wiedski (Wilhelm von Wied). Novonastala Kneževina Albanija je obuhvatila tek oko polovice albanskog etničkog teritorija, dok se veliki broj Albanaca našao u okviru Srbije, Crne Gore i Grčke.[15] Međutim, ni po zaključenju [[Londonska konferencija|Londonske konferencijegg srpske trupe se nisu povukle na demarkacijsku liniju. Tek ultimativnom prijetnjom velikih sila i topovima s austro-ugarskih i talijanskih brodova okrenutim ka luci Draču, Srbija je bila prisiljena na povlačenje.[16] Srpska vojska se počela povlačiti iz Albanije u drugoj polovini kolovoza 1913. godine, tijekom Drugog balkanskog rata[3].
Obala se sredjuje i gradi kao i prosirenje turistickih kapaciteta i autoputeva, prosle godine su imali 2,5 miliona turista, uskoro ce Albanija biti spremna kao i Hrvatska za masovniji turizam, vise slika ovdje http://www.skyscrapercity.com/showthrea ... 4&page=246 O porijeklu albanaca imas ono glavno i sazeto u prilogu gore iznad.vivace wrote:kakva lepa obala...jos kad bi se sredilo,bila bi raj na zemlji... ko su ustvari albanci ...odakle su dosli ?ko su im preci ?
Last edited by Helikopter on 04/02/2013 23:32, edited 2 times in total.
-
matematicar_teski
- Posts: 1199
- Joined: 12/03/2012 18:59
- Location: Jusuf Nurkic aka Sabonis
#70 Re: Albanija All about
Albanija je za mene umrla,kad su siptari skandirali na tekmi protiv BiH. Noz..... nevjerovatno
-
abortus
- Posts: 117
- Joined: 31/01/2013 08:38
#71 Re: Albanija All about
Vlastito bio prošlo ljeto.
Evo par slika sa puta:
Autocesta Prizren-Tirana:
Evo par slika sa puta:
Autocesta Prizren-Tirana:
-
Helikopter
- Posts: 1516
- Joined: 07/07/2003 00:00
#72 Re: Albanija All about
Albanija
http://www.skyscrapercity.com/showthrea ... 4&page=246
http://www.skyscrapercity.com/showthrea ... 4&page=246
Gdje ti je dokaz da su to Albanci skandirali?matematicar_teski wrote:Albanija je za mene umrla,kad su siptari skandirali na tekmi protiv BiH. Noz..... nevjerovatno
-
abortus
- Posts: 117
- Joined: 31/01/2013 08:38
#75 Re: Albanija All about
Bošnjački gradić Šijak (Shijak) blizu Durresa pop.: 15.000:
-jeli u ogromnom grilu na autocesti Durres-Tirana zvanom Bosna - ogromna reklama Autogril Bosna nalazi se kao McDonalds-ovo zlatno M preko autoceste (uđem unutra a grilu svi zaposlenici Albanci niko Bosanski ne zna).
U gradu se normalno priča Bosanski jezik.
-jeli u ogromnom grilu na autocesti Durres-Tirana zvanom Bosna - ogromna reklama Autogril Bosna nalazi se kao McDonalds-ovo zlatno M preko autoceste (uđem unutra a grilu svi zaposlenici Albanci niko Bosanski ne zna).
U gradu se normalno priča Bosanski jezik.