Zaista mi nije bila namjera da dajem lekcije bilo kome, ono što sam naveo je čisto iz razloga da bi se bolje razumjeli.
Maxxtro wrote:
Sve zavisi kako posmatras ishod eksperimenta. Dakle, ako je ishod koji trazis tacno odredjena konfiguracija, onda su sve podjednako vjerovatne. Ako pak postavljas pitanje kolika je vjerovatnoca da je u hiljadu bacanja izaslo x glava i y pisama, onda je zaista ishod sa 1000 glava (pored onoga sa 1000 pisama) najmanje vjerovatan.
Raspodjela vjerovatnoće za konkretan slučaj se odvija na način koji sam gore već naveo, tražio ja neku konfiguraciju ili ne. Da je ovo ovako kako ti kažeš, onda bi bilo svejedno da li npr. prilikom popunjavanja loto listića odabireš brojeve redom od 1 do 7, ili ih biraš nasumično po cijelom skupu. Ipak, ogromna većina ljudi nikad neće zaokružiti od 1 do 7, smatrajući to bacanjem para. Dakle, mi podsvjesno znamo da, ako se izborom događaja previše udaljimo od, hajde da je nazovemo, ''homogene stohastičnosti'', time drastično smanjujemo vjerovatnoću da će se desiti.
Maxxtro wrote:
Da li je uopce moguce postaviti adekvatan matematicki ili statisticki model[/i]? Ovo je ono cega se Busman dotakao u svom postu i u potpunosti se slazem s njim i evo s tobom, da je problem prekompleksan a nasa saznanje nedovoljna, te da je primjer s novcicima potpuno neadekvatan (on mi je sluzio u drugu svrhu, a izgleda da ni on nije shvatio koju). Ovog se pitanja ja uopste nisam htio dotaci u prethodnim postovima.
Treba imati na umu da se vjerovatnoća, kao grana matematike, razvila iz igara na sreću, tj. na praktičnom iskustvu. Vjerovatnoća kao iskustvo u praktičnom životu obično se doživljava kao puka slučajnost, međutim, šansa ostvarenja je prirodnim zakonom određena. Ali postoje ozbiljni filozofski pravci koji zagovaraju da ništa nije slučajno i da uvijek postoji uzročno posljedična veza na bazi osnovnih zakona fizike. Samo što je ponekad upleten ogroman broj faktora koji međusobno djeluju, tako da je to nemoguće matematički obuhvatiti i predvidjeti konačni ishod.
Postoje i druge filozofije pa uzimamo ko šta više voli ili se upustimo u kreiranje nove.
Za sada nisu uočene takve prirodne pojave koje odstupaju od zakona verovatnoće, ili drugim riječima, pri slučajnim ishodima Bog brine o poštovanju zakona vjerovatnoće.
Za sve ostalo što si dalje naveo, izbor tvog primjera Muje koji se ''čudi'' da je od 10^100 ljudi baš on dobio na lutriji, govori o tome da si ti taj koji nije razumio poentu. Naravno da se Mujo ne treba čuditi što je dobio na lutriji, taj ishod ne izlazi iz prirodnog zakona homogene raspodjele vjerovatnoće. Ali kada Mujo deset puta uzastopno, među tolikim brojem ljudi, dobije na lutriji, ne samo da će on to smatrati nevjerovatnim, nego svi razumni ljudi (posebno oni koji su učestvovali u igri i dali svoj novac
).
Doduše, Mujo iz BiH neće, snaš'o bi se taj već: ''Š'aje ba, šta ste zinuli, pa krenulo me, šta je tu čudno, haj' sad razligu svi...''
Malo šale, ali nadam se da si me shvatio, dakle, u pitanju je otklon od prirodnog zakona raspodjele vjerovatnoće.
Šta možemo zaključiti? Posmatrajući svijet oko sebe, kao i sebe samog, uvidjaćemo sve više i više fenomenalnih događaja u procesu stvaranja i opstanka svijeta. Iako, kako smo se već složili, ne poznajemo sve procese, postoji dovoljno očitih pojava koje ''odudaraju'' od slučajnosti, te se vjerovatnoća njihovog slučajnog ishoda može istražiti.
Uostalom, pa da sve procese potpuno poznajemo čemu onda vjerovatnoća? Tada bismo bili ''vidovite Đemile''.
Ipak, mislim da dizanje vjerovatnoće na nivo koji je nerazumljiv prosječnom čovjeku, te ''ekstremno stručno'' opisivanje "kako" vjerovatnoća radi, ovdje nema smisla.
