#4751 Re: Bošnjačka politika prema BiH Hrvatima
Posted: 31/12/2018 14:46
Privuče mi pažnju ovaj članak u Stavu autora Farisa Nanića (ako je to taj), nekadašnjeg savjetnika A. Izetbegovića, nekadašnjeg člana UO i valjda voditelja zagrebačkog odjela "Third World Relief Agency (TWRA)"(https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67- ... /t223a.htm), istaknutog člana SDA Hrvatske.
http://stav.ba/hrvati-bi-istovremeno-ht ... og-naroda/
Ambiciozan naslov i uvod, a šteta je što se članak iz Stava ne može kopirati. Bilo bi puno lakše pisati.
Neise, autor traži da se konačno odluči da li su Hrvati u BiH konstitutivni narod ili nacionalna manjina radi dodjeljivanja ili oduzimanja prava i obveza. Povod je onako naoko (ne)opravdano navodno miješanje Hrvatske u unutarnje stvari BiH jer su BiH Hrvati konstitutivan narod naše države.
Nadalje, F.N. piše o (pozitivnoj) diskriminaciji nacionalnih manjina, aktivnom i pasivnom načinu biranja pa ide pola članka kmečanja na hrvatski izborni sustav i Erminu Lekaj-Prljaskaj i njen stav o Deklaraciji SRH.
Treći dio članka govori o odnosu etničkog i građanskog u BiH, "zabludama" hrvaćanskih medija glede majorizacije Hrvata u BiH uz neopravdane optužbe Bošnjaka i bošnjačke politike.
Kao, uredno se prešućuje prezastupljenost Hrvata u državnim, federalnim nivoima i nezastupljenost u RS, svodeći problem na člana Predsjedništva BiH. Autor članka je za traženje balansa između etničkog i građanskog, SDA nije protiv, građanske stranke nisu bošnjačke itd.
A onda zaključak (iz uvoda) na koji način treba razmišljati o Hrvatima u BiH kad su već u R Hrvatskoj bošnjačka i druge manjine obespravljene nepostojanjem pozitivne diskriminacije i balansa etničkog i građanskog.
Po Farisu, Hrvati žele i prava konstitutivnog naroda, i prava manjina i pozitivnu diskriminaciju uz prevagu nad građanskim principom, da bi na kraju završio citirajući Orwella: „Sve su životinje ravnopravne ali su neke životinje ravnopravnije“.
E sada, kad se ovo lijepo i temeljito pročita, postavljaju se pitanja.
Ko treba odlučiti da li su BiH Hrvati konstitutivan narod ili manjina i kakva su to prava i obveze BiH Hrvata ?
Ako je pitanje takvog odlučivanja u rukama BiH Hrvata, sumnjam da će se dragovoljno prepustiti pozitivnoj diskriminaciji i položaju manjine u vlastitoj državi. Dovoljno je vidjeti sastav Vlade KS, prebrojati direktorska mjesta, članstva u UO i NO, broj vijećnika Hrvata po općinama da bi se vidjelo da te pozitivne diskriminacije neJma. Pogotovo ne kod stranaka koje Nanić ne svrstava pod bošnjačku politiku.
Nanić valjda aludira na presjecanje od strane MZ i VP koji su svojim intervencijama na reduciranju prava i obveza BiH Hrvata i doveli do ove situacije kakvu danas imamo.
Zašto se poredi bošnjačka manjina u RH sa BiH Hrvatima ?
Koliko je znam, svaka manjina u nacionalnoj državi ima nekakvu historiju kao i sama država i politički procesi u njoj. Srpska i talijanska manjina bi se mogle nazvati autohtonim manjinama koje u nekim općinama ili barem MZ RH i danas predstavljaju većinu stanovništva. Bošnjačka i albanska manjina su teritorijalno nekompaktne i produkt su, uglavnom, migracija za vrijeme Jugoslavija.
Nikakve veze sa Hrvatima koji su autohtono stanovništvo BiH i jedan od konstitutivnih naroda koji je u četiri kantona F BiH većina. Nanić je ovdje kao i drugdje u članku debelo tendenciozan u kompariranju položaja Bošnjaka u RH sa Hrvatima u BiH. Ne pominje popis iz 2013. U kojem se preko 95% stanovništva izjasnilo kao pripadnik nekog od naroda ili Ostale, recimo autohtone manjine, Rome i Jevreje kojih nema ni u DN F BiH, parlamentima BiH i F BiH ni skupštinama kantona. Njihova mjesta zauzimaju Bošnjaci ili „građani“ koji su igrom slučaja uglavnom građani Bosanci.
Ima li R Hrvatska pravo da skrbi o BiH Hrvatima ?
Po Ustavu zemlje u kojoj Nanić živi, RH ima i pravo i obvezu bez obzira na unutarnje odnose u BiH.
Po autoru članka, svaka briga Hrvatske za konstitutivne BiH Hrvate predstavlja miješanje u unutarnja pitanja druge države i nije u skladu sa pozitivnim evropskim tekovinama. Da su BiH Hrvati nacionalna manjina, onda bi to kao bilo u redu.
Tako ispada da bi svaka briga (pa i ona o razmjeni iz oblasti kulture) Njemačke za 1% Nijemaca u Belgiji bilo miješanje u unutarnja pitanja Belgije koja se potrudila da 75.000 Nijemaca ima javni RTV servis, Parlament i učešće u vlasti i odlučivanju..
Etnički ili građanski principi ?
Valjda se zna da je po DMS etnički princip ispred građanskog na nivou države i entiteta. Naknadnim intervencijama, etnički princip je umanjen na štetu Hrvata ali ne u korist građana kojih je dragovoljnim izjašnjavanjem manje od 5 % zajedno sa stvarnim nacionalnim manjinama.
Nanić tvrdi da Hrvati „traže“ prevagu etničkog nad građanskim principom ne upuštajući se u prezentovanje činjenice da građanski princip funkcionira na nivou lokalne autonomije – općina i na nivou kantona u F BiH.
Zašto bi netko tražio ono što već ima (na papiru) ?
Zamjenama teza Nanić vodi čitatelja da pomisli da BiH Hrvati žele biti iznad drugih etnija i građana u BiH po pravima i obvezama što ne odgovara istini.
Traži se iznalaženje rješenja po kojem bi Hrvati birali svoje političke predstavnike u vlasti na mjestima gdje je Ustavom određen etnički princip ispred građanskog. Bez izbornog inženjeringa bošnjačke – građanske politike u DN F BiH u vidu Edima i Predsjedništvu BiH u vidu Komšića. I to je to.
http://stav.ba/hrvati-bi-istovremeno-ht ... og-naroda/
Ambiciozan naslov i uvod, a šteta je što se članak iz Stava ne može kopirati. Bilo bi puno lakše pisati.
Neise, autor traži da se konačno odluči da li su Hrvati u BiH konstitutivni narod ili nacionalna manjina radi dodjeljivanja ili oduzimanja prava i obveza. Povod je onako naoko (ne)opravdano navodno miješanje Hrvatske u unutarnje stvari BiH jer su BiH Hrvati konstitutivan narod naše države.
Nadalje, F.N. piše o (pozitivnoj) diskriminaciji nacionalnih manjina, aktivnom i pasivnom načinu biranja pa ide pola članka kmečanja na hrvatski izborni sustav i Erminu Lekaj-Prljaskaj i njen stav o Deklaraciji SRH.
Treći dio članka govori o odnosu etničkog i građanskog u BiH, "zabludama" hrvaćanskih medija glede majorizacije Hrvata u BiH uz neopravdane optužbe Bošnjaka i bošnjačke politike.
Kao, uredno se prešućuje prezastupljenost Hrvata u državnim, federalnim nivoima i nezastupljenost u RS, svodeći problem na člana Predsjedništva BiH. Autor članka je za traženje balansa između etničkog i građanskog, SDA nije protiv, građanske stranke nisu bošnjačke itd.
A onda zaključak (iz uvoda) na koji način treba razmišljati o Hrvatima u BiH kad su već u R Hrvatskoj bošnjačka i druge manjine obespravljene nepostojanjem pozitivne diskriminacije i balansa etničkog i građanskog.
Po Farisu, Hrvati žele i prava konstitutivnog naroda, i prava manjina i pozitivnu diskriminaciju uz prevagu nad građanskim principom, da bi na kraju završio citirajući Orwella: „Sve su životinje ravnopravne ali su neke životinje ravnopravnije“.
E sada, kad se ovo lijepo i temeljito pročita, postavljaju se pitanja.
Ko treba odlučiti da li su BiH Hrvati konstitutivan narod ili manjina i kakva su to prava i obveze BiH Hrvata ?
Ako je pitanje takvog odlučivanja u rukama BiH Hrvata, sumnjam da će se dragovoljno prepustiti pozitivnoj diskriminaciji i položaju manjine u vlastitoj državi. Dovoljno je vidjeti sastav Vlade KS, prebrojati direktorska mjesta, članstva u UO i NO, broj vijećnika Hrvata po općinama da bi se vidjelo da te pozitivne diskriminacije neJma. Pogotovo ne kod stranaka koje Nanić ne svrstava pod bošnjačku politiku.
Nanić valjda aludira na presjecanje od strane MZ i VP koji su svojim intervencijama na reduciranju prava i obveza BiH Hrvata i doveli do ove situacije kakvu danas imamo.
Zašto se poredi bošnjačka manjina u RH sa BiH Hrvatima ?
Koliko je znam, svaka manjina u nacionalnoj državi ima nekakvu historiju kao i sama država i politički procesi u njoj. Srpska i talijanska manjina bi se mogle nazvati autohtonim manjinama koje u nekim općinama ili barem MZ RH i danas predstavljaju većinu stanovništva. Bošnjačka i albanska manjina su teritorijalno nekompaktne i produkt su, uglavnom, migracija za vrijeme Jugoslavija.
Nikakve veze sa Hrvatima koji su autohtono stanovništvo BiH i jedan od konstitutivnih naroda koji je u četiri kantona F BiH većina. Nanić je ovdje kao i drugdje u članku debelo tendenciozan u kompariranju položaja Bošnjaka u RH sa Hrvatima u BiH. Ne pominje popis iz 2013. U kojem se preko 95% stanovništva izjasnilo kao pripadnik nekog od naroda ili Ostale, recimo autohtone manjine, Rome i Jevreje kojih nema ni u DN F BiH, parlamentima BiH i F BiH ni skupštinama kantona. Njihova mjesta zauzimaju Bošnjaci ili „građani“ koji su igrom slučaja uglavnom građani Bosanci.
Ima li R Hrvatska pravo da skrbi o BiH Hrvatima ?
Po Ustavu zemlje u kojoj Nanić živi, RH ima i pravo i obvezu bez obzira na unutarnje odnose u BiH.
Po autoru članka, svaka briga Hrvatske za konstitutivne BiH Hrvate predstavlja miješanje u unutarnja pitanja druge države i nije u skladu sa pozitivnim evropskim tekovinama. Da su BiH Hrvati nacionalna manjina, onda bi to kao bilo u redu.
Tako ispada da bi svaka briga (pa i ona o razmjeni iz oblasti kulture) Njemačke za 1% Nijemaca u Belgiji bilo miješanje u unutarnja pitanja Belgije koja se potrudila da 75.000 Nijemaca ima javni RTV servis, Parlament i učešće u vlasti i odlučivanju..
Etnički ili građanski principi ?
Valjda se zna da je po DMS etnički princip ispred građanskog na nivou države i entiteta. Naknadnim intervencijama, etnički princip je umanjen na štetu Hrvata ali ne u korist građana kojih je dragovoljnim izjašnjavanjem manje od 5 % zajedno sa stvarnim nacionalnim manjinama.
Nanić tvrdi da Hrvati „traže“ prevagu etničkog nad građanskim principom ne upuštajući se u prezentovanje činjenice da građanski princip funkcionira na nivou lokalne autonomije – općina i na nivou kantona u F BiH.
Zašto bi netko tražio ono što već ima (na papiru) ?
Zamjenama teza Nanić vodi čitatelja da pomisli da BiH Hrvati žele biti iznad drugih etnija i građana u BiH po pravima i obvezama što ne odgovara istini.
Traži se iznalaženje rješenja po kojem bi Hrvati birali svoje političke predstavnike u vlasti na mjestima gdje je Ustavom određen etnički princip ispred građanskog. Bez izbornog inženjeringa bošnjačke – građanske politike u DN F BiH u vidu Edima i Predsjedništvu BiH u vidu Komšića. I to je to.