Forum Klix.ba

z

z

PostPostao/la priroda dana 14/01/2009 19:14
Evo jedan tekst o medu i cimetu zbog kojeg još više želim da imam vlastiti stalni izvor pravog pravcatog meda
Žao mi je što je na engleskom, možda neko ne razumije...

Evo na ovom linku ima prevod na bosanski http://www.pcelarstvo-nahl.com/savjeti_ ... ecepti.php što se tiče CIMET I MED.

Obzirom da nick priroda ima mogućnost da uredi svoj post koji na engleskom tako što će da obriše englesku vrziju i copy/paste na isti taj post na bosanski jezik da nebi se ponavljali .

priroda wrote:MašaAllah, lijep ti je pčelinjak!
Ja sam se raspitala za područje Rajlovca i saznala sam da ne mogu uspjeti pčele tu jer je zagađen zrak, baš mi je žao. Imamo mi zemlje dosta u istočnoj Bosni, ali je daleko i skupo da se ide tamo često. Nisam ja mislila nešto mnogo, ja bih dva sanduka radi hobija i tegle meda
Imam dvoje prijatelja koji isto planiraju naći neko mjesto za pčele, pa im se možda pridružim... Koliko često obilaziš svoj pčelinjak?
Hvala ti za lijepe poruke i podsticaj, biće hajra od toga ako Bog da!

Što se tiče gajenja pčela u RAjlovcu normalno stacionarno nebi mnogo imala efekta. Vlakovo i RAjlovac nisu velika razlika tako da možeš da držiš pčele kod kuće u jesen na zimovanju i rano proljeće , kao što Sejo radi u Vlakovu, a kda dođe vrijem za pašu ond ih voziš . Imaš opciju na NIšićku visoravan jedna paša i na igman druga paša , a ako želiš kestena ond se malo spustiš južnije prema hhercegovini i eto ti mnogo tegli meda sa malo društava.
Imaš opciju da se uvežeš sa Sejom iz Vlakova pčelar nomad , imaš Amelu i hadžiju u VOGošći koji svoje pčele sele na NIšićku visoravan, probo sam taj med i izvrstan je.

pčelar wrote:Dragi pčelari iz cijele BiH i forumaši ja sam sad za vikend tretirao pčelinja društva sa oksalnom kiselinom protiv varroe. Zbog brzine rada nisam zavirivao o košnice pa ne znam ima li legla (pretpostavljam da ima), pa me zanima Senad, Emir i ostali jeste li vi tretirali i ima li legla kod vas. Na ovim slikama se vidi kako ja to radim. Prije toga se napravi sirup omjera 1:1 i u tri litre sirupa uspe se 100 grama oksalne u kristalima i ova količina otprilike može biti za nekih 55-60 društava, ovisi koliko je pčela po ulicama zaposjednuto. Po svakoj ulici se nakapava po 5ml i to po pčelama a ne po satonošama. Na proljeće ću vam akobogda ako se bude živo i zdravo javiti kakvo je dejstvo. Do sada se pokazala oksalna da super djeluje.

Dragi aktivni i budući pčelari nakon svakog tretiranja pčelinjih društava obavezna je kontrola djelovanja preparata i opadanja varroe. Postoji nekoliko teorija ako nema opadanja varoe da se tretman ponovi ili promjeni lijek kako bi se utvrdilo stepen zaraženosti. Neki pčelari se varaju kad kažu da u njihovim društvima nema varoe jer nije opadala nakon tretmana, a tretman nisu ponovili. U ovo vrijeme kad bi bilo 20 varoa u društvu prema istraživanjima koje je proveo dr. R. Živadinović u Avgustu mjesecu ako ne bi tretirali bilo bi skoro 1300 - 1500 varroa a ako bi bilo 100 onda bi u Avgustu bilo preko 6000 varoa što bi bilo pogubno za tu košnicu. Dakle u košnicama ima uvijek varroe i mora se kontrolisati. Evo kako izgleda jedna kontrola na jednoj od košnica gdje se na standardnu podnjaču postavi papir i nakon dva do tri dana oksalna kiselina počinje da djeluje i evo rezultata. Ovo zimsko tretiranje je važno iz razloga što je sad sva varoa na pčelama (nema legla), i sad je najvažnije da kad matica počne sa polaganjem jaja da što manje ima varoe u košnicama. Volio bih čuti vaša iskustva na vašim pčelinjacima i sa kojim tretmanom vi idete.
Neka nam je medno

[/quote]


Hajde da se malo osvrnem na onaj prije pisan post u vezi snijega na košnicama. Kod mene je većina podnjača ovako i ovako

Ja se uopše neplašim snijega jer onaj zamreženi dio tokom cijele godine je otvore , samo ljeti još izvlačim laticu akotreba ventilirat.

Kada si pitao da li ima sada legla , evo ova slika je načinjena 14.12 i u njoj je bilo legla


sada neznam kakvo je stanje , mislim da imaju legla .

Što se tiče ovog tvog tretmna oksalnom kiselinom on je svakako poželjan u periodu bez legla.
i to skoro svaki pčelar treba da odradi kao odlučujući uderac varooi.

Vidim da su ti društva odlična, samo mi nije jasno zašto tolika sprema kao da je nuklearni udar . JA apsolutno nekoristim nikakvu zaštitu niti tokom spravljanja pogotove ne kod tretmana. Nisam ovim rekao da sam hrabar ali zaista je ne koristim. Svakako da mjere zaštite moraju biti prisutne, kao što su pčelarski šešir i one kirurške rukavice koje i nisu neophodne , jer OK skoro da je bezopasna na dodir kada je otopljena u otopini, dok šešir bi poslužio eventualno ako bise neka pčela digla iz košnice i krenila prema očima. U svakom slučaju aferim samo objasni malo taj tvoj dozator , šta je to,

Drugo pitanje je ovo ili moja konstatacija da je taj tvoj tretman malo kasni . ZAšto kažem da kasni. Zbog varooe nije kasno jer dokazano je da varoa ne ulazi u leglo sve dok nepočne intenzivniji period unosa polena i nektar , Ono što sam pročitao je to da varo neide u leglo da kažemo u januaru i februaru bez obzira ško pčele kreću sa leglom.
U čemu je problem! Ako je na ovoj slici gdje se vide varooe samo sa jednog društva i bez obzira i da nije to je bilo iscrpljujuće za pčele i znatno su oslabljene do ovog perioda,
Taj tretman je bilo prikladnije uraditi sredinom nmovembra ili početkom decembra da se pčela dodatno ne iscrpljuje do ovog perioda kada je najvažnije d su vitalne i zdrave jer odgajaju leglo. Znam mnoge koji su uradili i mnogo ranije tretman OK čak i dva puta , čim su ustanovili da nema legla u košnici.

JA sam tretman OK uradio negdje početkom novembra, sa 3,5 % otopino OK . Moja glavna diagnostika odvija se u januaru i februaru, kada nema mravi praćenjem prirodnog pada varoe. Dosadašnja praksa pokazala se učinkovitom na koja društva treba da obratim pažnju tokom sezone. Ova moja praksa ide u prilog tome što sam naveo da varooa neide u leglo dok neotpočne intenzivniji unos polena , a ovo sam nedavno saznao. Svakako vrijedilo bi i činjenično to potvrditi , ući u neku košnicu i pregledati da li se u leglu zaista nalazi varooa.
Ja sam imao želju da ovo društvo koje je u decembru imalo legla da provjerim da li u ćelijama ima varoe međutim nije se imalo vremena.

Hm ..neznam da li sam nešto zaboravio da napišem, ali tu smo

z

Pokušaću da malo pojasnim a sve se plašim da me se krivo neshvati pa onda radije i nebih niti piso.
----------------------------------
Ako misliš na zatvaranje lijeta da pčele nebi mogle da izlaze to OK, mislim da i to nije problem. Svako podizanje temperature od 5 do 10 C kada pčele mogu da izlaze neminovno se mora i led na lijetu otpiti. Drugo ako i nebi mogle da izađu zamreženi dio moje podnjače je garan da se pčele neće pogušiti uslijed nemogućnosti izlaska iz košnice.

Ako si mislio da taj led na lijetu može da zatvori dotok zraka u košnicu mišljenja sam da i na tvojim punim podnjačama a i na mojim podnjačama nebi bilo toliko opasno ipak zrak ulazi kroz procijepe koji su za nas pomalo nevidljivi , osim ako pčelar sam ne diftuje sve te sastave.
Negdje sam na forumima pročita da neki pčelari da li u rusiji ili negdje drugdje koriste sistem spuštanja u zemlju i na njih postavljaju slamu i stabljike kukuruza i još neke materijale i tako ih ostavljaju dok ne otopli.
--------------------------------
NIsam to čuo od Živadinovića i nemam taj DVD, možda bi se moglo reći da mi je to od profesije koju sam imao jer je bilo neizostavno gradivo.

--------------------------------
Znači švercaš se slikama sa kursa . Ma sve OK... , tema je bila OK iz priloženog sam zaključio da si te snimke radio ovih dana kada si tretirao sa OK, ništa sporno nema u prezentaciji.
------------------------------
Ma ne mislim ja da si ti astronaut sa svojim pčelama samo sam se osvrnuo na tvoju prezentaciju sa OK
-----------------------------

A gdej se mogu nabaviti ove žute pčelarske košulje , predivne su, Ja to tražim međutim ovdje kod nas se nemože nać žute boje i broj 54 vidim da su onako lijepo komotne . KAda god kupim uvjek mi daju male broje 46/ 48 ne osjećam se komotno.
-----------------------------
Vidi,,, nisi me razumio, ovdje je logičnije postaviti pitanje kada prestaje leglo i opštu odrednicu kada pčele općeninto više ne opće sa prirodom u širem okruženju, kako nebi došlo do reinvazije varoe. Nebi plaho oko ovoga piso vjerujem da razumiješ o čemu govorim.
Ono što sam želio da kažem je to da su pčele bile izložene bespotrebnom djelovanju varooe na istu. Kada je prestalo leglo sva varoa je na pčeli, i umjesto da se pčela oslobodi krpelja koji joj siše hemolimfu i pravi ranice koje su izvor zaraze ti si ih prepustio na mislot i nemilost varoi bezpotrebno, nekih , hajde da kažemo 30 do 50 dana. Ti znaš da kada iz česme kapa , kap po kap zna da se preko noći napuni fina posuda vode. U slučaju pčele isisano je mnogo dragocijeni materija za pčelu
Sada kada je najpotrebnije pčeli da bude vitalna i zdrava za odhranjivanje legla ona je do tada bila izložena varoi.
Ako je varoa sa slike od tretmana OK koju si uradio ovih dana onda zaista mislim da si to kasno uradio iz gore navedenih razloga. Što nemora da znači da ćeš ostati bez pčela.

Ako sam proizvodiš vosak i sam praviš satne osnove onda sigurno imaš čisto saće, međutim ako kupuješ satne osnove, onda ti sve jasno.


Koliko košta gdje se može nabaviti dozator?

Da,, ja idem špricom od 60 kubika na kojoj ima jedna rupica jednog milimetra na zadnjem podioku , uvučem u šrpicu koliko je potrebno i onda samo klip povučem skroz unazad da zrak ulazi i ništa jednostavnije nisam vidio , brzo i efikasno i lako se centrira po pčelama.

z

Maticnu mlijec odmah nakon vadjenja iz maticnjaka pakujemo u bocice od 9 grama i cuvamo u frizideru (+4°C).

NA stranici Umeljića stoji ovaj tekst; a zatim se zatvara u male flašice (najpovoljnije su od 10 grama), ili veće tegle i odmah se smešta u frižider na temperaturu +3ºC11. .. http://www.umeljic.com/Text5.htm

Poznato je da zamrzavanjem bilo cega dolazi do narusavanja strukture, te iz tog razloga ne cuvamo maticnu mlijec u zamrzivacu.

DA li matična mliječ gubi od svojstava i dali se narušava struktura iste najbolje znaju pčele. Hoću da kažem ovo ; prošle godine sam pokrenuo proizvodnju matične mliječi koja je stara godinu dana i koja je bila u dubokom zamrzavanju ispod - 20 C. Uz napomenu da ja mliječ pridobijam uz prisustvo matice .
Ove godine pokrećem proizvodnju sa MM starom 2 godine uz prisustvo matice.

Evo i na Umeljićevoj stranici nađoh ovo:
Pri stavljanju mleča u bočice, treba ih češće stresati, tako da sav vazduh iz njih izađe. Bočice mlečom punimo do vrha. Preko mleča treba kanuti nekoliko kapi 40% alkohola, koji će pokriti celu površinu mleča i sprečiti njegovo kvarenje. Napunjene i zatvorene bočice treba vrhom potopiti u rastopljeni vosak.
Za duže čuvanje mleča neophodno je da bude duboko zamrznut http://www.umeljic.com/Text5.htm
ZA mene je isto tako ovo dokaz da MM ne gubi od svojstava i da ne dolazi do razlaganja na nižim preporučenim temperaturama.

Ono sa cime se ne mogu sloziti jeste mijesanje maticne mlijeci sa medom. Naveli ste primjer vaseg oca koji uzima preparat koji mu pravite, ali to apsolutno ne znaci da je zasluga maticne mlijeci. Ja bih vecu zaslugu tu dao medu i polenu.

Ono što sam ja naveo u svom pisanju i tretman koji ima moj babo nešto što ja eksperimentišem i dolazim do zaključaka. Ipak je to starija osoba na koj se sigurno bolje manifestuje uzimanje MM. Svakako da je zasluga matične mliječi i ja sam naveo da je istu mješam 1:10 ili 1:20 u korist meda. U svakom slučaju med tu služi kao konzervans i nosioc hranjivi tvari

Nema boljeg nacina uzimanja maticne mlijeci od direktnog samog uzimanja koji mora biti kontinuiran barem 5 dana da bi covjek mogao osjetiti neki efekat.

Slažem se sa ovim . OVdje je bilo pitanje koliko MM može da opstane kvalitetna i na kojim temp.

10 grama mlijeci na 1 KG meda apsolutno nista ne moze znacajno postici. Malo mi je neozbiljan odgovor ravnomjerne distribucije mlijeci u tegli meda od KG,

Što se tiče ovoga navoda o mješanju i neozbiljnosti mišljenja sam da nebi trebalo tako rezonovat a evo izašto.

Prvo ću da postirem citat od Umeljića; Prilikom upotrebe matični mleč se najčešće meša sa fino ukristalisanim medom, u odnosu 5-10 grama mleča na 1 kg meda.
Znači to eminentna ličnost istraživač i dugogodišnji pčelar sa mnogo priznanja preporučuje

Drugo; ja lično nebih se složio sa tvojom konstatacijom da je odgovor neozbiljan glede mješanja sa 1 kg.
Ti preporučuješ izvorno uzimanje MM i ja se slažem sa tim. Ako bi sada ušli u dublju analizu i kazali sada ovako a sve u vezi mješanja MM sa 1 kg , da napravimo paralelu i poređenje. Ja sada postavljam pitanje šta to znači 500 mg ili 1 gram u odnosu na ukupnu masu čovjeka ili da kažemo šta to znači 10 g na tjelesnu masu čovejka.
JA kažem da znači mnogo kao i , isto tako mješana sa medom

Dakle kao zakljucak, mozete vi staviti maticnu mlijec u med ali korist od same maticne mlijeci nece biti ni blizu kao kada se sama koristi u izvornom obliku.

Iskreno, meni kao proizvođaču ovo je idealno i slažem se sa tim , ali nebi trebalo umanjivati vrijednosti mješanja sa medom.
Ja svakako idem kao što sam reko na mješanje 1:10 ili 1:20 i postižem odlične rezultate u obaranju visokog pritiska, i regulaciji istog, jačanje imunološkog sistema, pospješuje bolju koncentraciju, reguliše ravnotežu , smanjuje i eliminiše masnoće kao i nesvjestice, jača krvnu sliku, pospješuje rad nadbubrežne žlijezde,

Svakako bih volio da mi navedete referencu za te radove koji su se bavili proizvodnjom matica od mlijeci koja je cuvana duze vremena,

Što se tiče ovoga mislim da nema bar za tebe ništa nejasno, isto tako možeš na svom pčelinjaku da eksperimentišeš , Ja sam odlučio , ako uspijem da očuvam MM 6 godina i da vidm rezultate nakon 6 godina sistemom koji sam gore objasnio.

jer ja vec dvije godine razmisljam o izradi jednog takvog naucnog rada gdje cu, ako Bog da, pokazati da se maticnum mlijeci moze proizvesti matica u vjestackim uslovima (bez prisustva pcela), a da je maticna mlijec stara godinu dana cuvana u frizideru (+4 °C).

OVo bi bilo interesantno sprovest, i svakako podržavam MIšljenja sam da je nemoguće odgojiti kvalitetnu maticu iz tog experimenta jer prisustvo pčele je višestruko . Smatram, bez ikakvih naučni dokaza , jednostavno posmarajući ,dolazim do zaključka da je prisustvo pčele u matičnjaku više od same matične mliječi, jedan od argumenata je i taj što kada bi MM podvrgli temperaturi od 33/34 ista bi izgubila na kavaliteti , međutim u košnici ta MM ne gubi na kvaliteti na tim temperaturama, i drugi faktor je zrak u košnici,
Sve je to za duboko razmišljanje

Bojim se da je malo ova prica o cuvanju maticne mlijeci zloupotrebljena.

Ja sam naveo da su glavni krivci za degradiranje svježe MM oni koji proizvode i prodaju liofiliziranu MM.
Ja sam dosada imao stav da je čuvanje MM isključivo na temp. na minus C a sve to sam nalazio na internetu i knjigama i toga se pridržavao.

Ove tvoje navode da se MM može čuvati na +4
i navode Umeljića da se može čuvati do +3 , a ako želimo duže onda duboko zamrzavanje.
ZA mene su parametri koje ja mogu da prihvatim i sada mi je OK kad se imam na nekoga pozvati. NOrmalno ja ću i dalje da istražujem i da tražim od naučnika mišljnje glede ovih temperatura i svakako da će biti lakše svima i da će se bez predrasuda više koristiti MM

U svakom slucaju, sto nas je vise siguran sam da ce kvalitet biti bolji. Zalosna je cinjenica da dosta ljudi koji na nasoj stranici popune anketu kazu da neznaju kakvog je ukusa maticna mlijec, a ima i onih koji kazu da je slatka.

Ovdje netreba ništa da bude čudno, za naše tržište i ovakve uslove ekonomije ništa nije čudo. Jednostavno narod je navikao na med a za ostale proizvode i nezna. A bogami većina nemože sebi priuštiti ovako skup istina kvalitetan proizvod.

MNogi mi dođu i kažu da li ja mogu garantovat izliječenje ako se koristi MM, priznat će te da je ovo u domenu Boga Uzvišenog a ja mogu samo da ističim iskustva gdje se opet javljaju sumnje u smislu da ja to govorim da se proda,

Preporučujem da se konzumenti što više edukuju i da se vrate prirodi u svakom pogledau

p.s. nedavno sam posjetio ljekara u privatnoj ordinaciji zbog kamenaca u bubregu i žuči. ONO što me je jako obradovali to što mi je dao preporuku dase to radi sa prirodnim lijekovima ( nema lasera, nema tableta,nema bolova) Kamenčići u bubregu riješeni , u žući skoro 50 % otopljeni i vidno oštećeni. MAda me mnogi odgovaraju od ove terapije i preporučuju rez ali ja nastavljam isključivo da se uvjerim u moć prirode , Nema nikakve štete ovim što radim , ako Bog da ako se riješim na ovaj započeti način javit ću vam .

Poređenje liofilizirane matične mliječi u odnosu na svježu /izvorno stanje/ matičnu mliječ


Učinilo mi se interesantnim iznijeti činjenice u vezi liofilizirane MM u kapsulama u odnosu na matičnu mliječ u izvornom stanja.
Do sad nisam mnogo obraćao pažnju glede osnovni podataka koji se nalaze na ambalaži MM u kapsulama, uglavnom pažnnju mi je odvraćala kapsaula od 200 mg. Smatrao sam da je ta kapsula dosita pakovana sa 200 mg liofilizirane/u prahu/ MM. Evo šta govore pokazatelji;

Pakovanje MM u prahu koju proizvodi bosnalijek je slijedeće;
-kutija sadrži 24 kapsule
-svaka kapsula sadrži 200 mg
-200 mg odgovara 68 mg liofilizirane matične mliječi
-odrasli uzimaju 1-2 kapsule na 24 h
-djeca 1 kapsulu na 24 h
Cijena koštanja u jednoj apoteci iznosi 10,60 km, dok u drugoj 10,20 km,

Analiza;
U pakovanju od 24 kapsule nalazi se 1632 mg liofilizirane/u prahu matične mliječi ili da to stručno obrazložimo da 24 kapsule odgovaraju 1632 mg liofilizirane MM.

Ovdje možemo izvući zaključak da 1,632 grama mm u prahu košta cce 10 km

Da vidmo koliko košta matična mliječ u izvornom stanju;

1 gram matične mliječi u izvornom stanju košta između 4 i 6 km, ako se uzimaju veće količine onda cijena je niža. Srednja vrijednost 1 grama svježe/ izvorna MM iznosi 5 km.

Iz ovog rezultata možemo zaključiti da za 1.632 grama liofilizirane MM plaćamo 10 km dok za istu količinu izvorne matične mliječi izdvajamo 8 km MOžda ovo i nije tako strašno na prvi pogled. Hajde da malo zavirimu šta apiterapeuti kažu.

Dnevna doza MM trebala bi da bude od 0.5 do 1 gram i da se koristi kroz period od dva mjeseca što iznosi ukupno za ovaj period , u ovom slučaju uzet ću srednju vrijednost od 0,75 grama na dan.

Za period od dva mjeseca trebalo bi potrošiti ukupno 45 grama mm
Na tržištu kao što smo rekli izvorna mm košta 5 km za jedan gram (srednja vrjednost) dolazimo do rezultata od 45x5 = 225 km.

Da vidimo koliko treba potrošiti kapsula ili kutija pakovanja liofilizirane mm .
Shodno gore navedenim parametrima u vezi liofilizirane mm svaki konzument ako bi se pridržavao uputa apiterapeuta morao bi da kupi /potroši ili da kažemo da bi trebalo da troši 11 kapsula dnevno da bi dostigao preporučeno dozu od 750 mg.
Kroz period od dva mjeseca treba da potroši ukupno 660 kapsula ili cce 28 pakovanja što iznosi ukupno 280 km.

Razlika u cijeni ide u korist izvorne matične mliječi. Za taj period od dva mjeseca u razlici cijene možemo da sebi priuštimo još dodatnih 11 grama izvorne, neprocjenjive vrjednosti matične mliječi.


Nadam se da sa ovom mojom analizom nisam nikoga uvrijedio obzirom da sam liofiliziranu matičnu mliječ i ranije preporučivao a i danas preporučujem onima koji nemogu da dođu do svježe /izvorne matične mliječi.

Izvorno je prirodno i sigurno daleko, daleko kvalitetnije i učinkovitije.

Predstvaljami zadovoljstvo da objavim idejno riješenje u savladavanju smrtnog prostora .
Oni koji se duže godina bave pčelarstvom znaju šta znači smrtni prostor u košnicama nastavljačama.

Idejno, jednostavno, jedinstveno riješenje u eliminaciji smrtnog prostora u savremenim košnicama.

Dino Cerić , Viši medicinski tehničar, pčelar, apiterapeut , inovator.
http://www.medenko.com.ba/index.html
http://www.apize.co.ba
[email protected]


Raditi oko zimske prireme ramova uvjek mi je zadavalo muke. Moja starija ćerka (10g) je sa velikim entuzijazmom čekala da dođe na red žičenje ramova što joj je predstavljalo posebno zadovoljstvo. Povećanjem broja košnica došao je i veći broj ramova i zadovoljstvo je preraslo u mukotrpan posao. Kupujem nesastavljene ramove pa izgubim vremena i na sastavljanju, zatim užičavanje i onda utapanje satne osnove. Na internetu sam našao par odličnih rješenja koja mi se u cijelosti nisu svidjela. S obzirom da sam počeo pčelariti sa RV košnicama koje imaju mali ram došao sam na ideju da rad olakšam izbacivanjem žice. Jedan od razloga je i to da nije čisto ekološka stvar pogotovo kada je načme korozija. Mali ramovi RV košnice mogu pod određenim uslovima izdražati svoju težinu a pogotovo ako su povezani sa donjom letvicom. Kombinacijom ramova dobio sam ovakav ram koji će u budućnosti preživiti i pokoju izmjenu. Posao sam odrađivao fantastičnom brzinom i lakoćom. Sve se odjednom olakšalo i napredak je ogroman. Mislim da olakšanje u radu i poboljšanje za pčelu može ovakav ram dovesti do masovnije upotrebe. Smanjenje tzv. smrtnog prostora je veoma korisno za pčele a još u kombinaciji sa ukrštenim ramovima dobijate veliko poboljšanje u komunikaciji pčela u košnici. Zimske pripreme oko ramova možete svesti na jedan dan a i upadanje žicom je preraslo u zaborav.
Ovim ne samo da olakšavate rad nego stavljate van upotrebe pčelarski žvrk, probijač ramova, žicu, nitne i još mnogo drugih sitnica koje su komlikovale rad sa pčelama. Uostalom, jednostavnost je veoma bitna a vrijeme će pokazati koliko je ideja dobra.

Napomena: ova satna osnova služi samo kao primjer da se bolje vide detalji, Ovaj tekst biće dopunjen sa tekstom i slikama kako to pčele prihvataju nadamo se da će mo iduće godine uovo vrijeme zaokuržiti cijelu ideju sa svim svojim svojim dobrim osobinama i nedostacima.

Senad-Nahl wrote:Predstvaljami zadovoljstvo da objavim idejno riješenje u savladavanju smrtnog prostora .
Oni koji se duže godina bave pčelarstvom znaju šta znači smrtni prostor u košnicama nastavljačama.

Idejno, jednostavno, jedinstveno riješenje u eliminaciji smrtnog prostora u savremenim košnicama.

Dino Cerić , Viši medicinski tehničar, pčelar, apiterapeut , inovator.
http://www.medenko.com.ba/index.html
http://www.apize.co.ba
[email protected]


Raditi oko zimske prireme ramova uvjek mi je zadavalo muke. Moja starija ćerka (10g) je sa velikim entuzijazmom čekala da dođe na red žičenje ramova što joj je predstavljalo posebno zadovoljstvo. Povećanjem broja košnica došao je i veći broj ramova i zadovoljstvo je preraslo u mukotrpan posao. Kupujem nesastavljene ramove pa izgubim vremena i na sastavljanju, zatim užičavanje i onda utapanje satne osnove. Na internetu sam našao par odličnih rješenja koja mi se u cijelosti nisu svidjela. S obzirom da sam počeo pčelariti sa RV košnicama koje imaju mali ram došao sam na ideju da rad olakšam izbacivanjem žice. Jedan od razloga je i to da nije čisto ekološka stvar pogotovo kada je načme korozija. Mali ramovi RV košnice mogu pod određenim uslovima izdražati svoju težinu a pogotovo ako su povezani sa donjom letvicom. Kombinacijom ramova dobio sam ovakav ram koji će u budućnosti preživiti i pokoju izmjenu. Posao sam odrađivao fantastičnom brzinom i lakoćom. Sve se odjednom olakšalo i napredak je ogroman. Mislim da olakšanje u radu i poboljšanje za pčelu može ovakav ram dovesti do masovnije upotrebe. Smanjenje tzv. smrtnog prostora je veoma korisno za pčele a još u kombinaciji sa ukrštenim ramovima dobijate veliko poboljšanje u komunikaciji pčela u košnici. Zimske pripreme oko ramova možete svesti na jedan dan a i upadanje žicom je preraslo u zaborav.
Ovim ne samo da olakšavate rad nego stavljate van upotrebe pčelarski žvrk, probijač ramova, žicu, nitne i još mnogo drugih sitnica koje su komlikovale rad sa pčelama. Uostalom, jednostavnost je veoma bitna a vrijeme će pokazati koliko je ideja dobra.

Napomena: ova satna osnova služi samo kao primjer da se bolje vide detalji, Ovaj tekst biće dopunjen sa tekstom i slikama kako to pčele prihvataju nadamo se da će mo iduće godine uovo vrijeme zaokuržiti cijelu ideju sa svim svojim svojim dobrim osobinama i nedostacima.

Prijatelju neko izbrisa one okvire, pa bih te molio da malo pojasniš jer mi neke stvari nisu baš jasne. Npr. koji je to tip RV košnica, šta znači ono što je pola okvira sa satnom osnovom. Ako koristiš rostfrajnu žicu onda nema korozije. Kako primjeniti ovaj metod kod LR okvira hoće li satna osnova ostati kod vrcanja na okviru ili u vrcaljki?
Također malo pojasni onaj smrtni prostor u košnicama. Ja sam pčelar početnik jer pčelarim par godina pa da malo pojasniš šta to znači, i kako izbjeći taj problem ako je uopće problem.
P.S. Sajam u Gudovcu kod Bjelovara je bio super, šteta što ne dođe da se upoznamo.

@pčelar
mene niste zvali u Bjelovar
cccc

edit
vidjela sam slike i čula utiske od A.A
šta reći
nivo-od kojeg smo mi miljama daleko

Kako se na engleskom kaže :

Matična mliječ

Propolis

Polen

moj prijatelj se bavi pčelarstvom pa me zamolio da mu nesto prevedem al ne mogu naci ove pojmove na engleskom ,pa ako neko zna de neka napise.

Uz to da li moze negdje naci podatak o tome koliko su ovi proizvodi trazeni na nasem trzistu i na EU trzistu ?

pozdrav

polen=pollen
propolis=propolis
matična mliječ=parent milt

tako nekako valjda


edit
nije tako nekako valjda nego je sigurno

believe me

z

pčelar wrote:

@Žurnalista wrote:@pčelar
mene niste zvali u Bjelovar
cccc

edit
vidjela sam slike i čula utiske od A.A
šta reći
nivo-od kojeg smo mi miljama daleko

Lijep pozdrav @Žurnalista.
Ja sam bio dva dana onako hodao, slušao, upoznavao ljude, razgledao, kupio jednu knjigu prava knjiga 270 Kuna heheh (oko 70MK), pratio nova dostignuća, popio nekoliko kafa sa uglednim profesorom Feridom Velagićem iz Tuzle.
Na žalost i opet na žalost mi smo još daleko od onakve organizacije. 500-600 ljudi sluša jedno predavanje, organizacija savršena. Nisam se sreo sa A:A. jer nismo se čuli prije. Dolaziću tamo kod vas uskoro pa eto da se popravim ako može. Možda za ovaj vikend budem išao u Beograd na sajam pčelarstva pa bujrum pridruži se.

Da, vrlo rado, Bg je meni draži grad od Sarajeva

a i A. je u neka doba kasno noću saznao za sajam i otišao

OT

15 veljače nemoj zaboraviti otići na kiosk, vidjela sam tvoj tekst. Stvarno si stručnjak u svom poslu

pčelar wrote:

@Žurnalista wrote:@pčelar
mene niste zvali u Bjelovar
cccc

edit
vidjela sam slike i čula utiske od A.A
šta reći
nivo-od kojeg smo mi miljama daleko

Lijep pozdrav @Žurnalista.
Ja sam bio dva dana onako hodao, slušao, upoznavao ljude, razgledao, kupio jednu knjigu prava knjiga 270 Kuna heheh (oko 70KM), pratio nova dostignuća, popio nekoliko kafa sa uglednim profesorom Feridom Velagićem iz Tuzle.
Na žalost i opet na žalost mi smo još daleko od onakve organizacije. 500-600 ljudi sluša jedno predavanje, organizacija savršena. Nisam se sreo sa A:A. jer nismo se čuli prije. Dolaziću tamo kod vas uskoro pa eto da se popravim ako može. Možda za ovaj vikend budem išao u Beograd na sajam pčelarstva pa bujrum pridruži se.

Evo našeg profesora Ferida Velagića za svojim štandom i svojom literaturom


I naravno pogled na dvoranu sa nekih predavanja

Pozdrav svima,
Procitao sam sve postove...pravo sam uzivao. Puno hvala svima...ja naucih nesto... Nisam pcelar ali intenzivno koristim med u ishrani. Ostarih ali ne upoznah ni jednog pravog pcelara u mom okruzenju, pa sam prisiljen kupovati med,sada znam, na dosta diskutabilnim mjestima. Mene zanima...za Sarajevo...gdje se moze kupovati kvalitetan med. Cuo sa za neki medshop na Dobrinju ali nisam ga pronasao. I cijene me zanimaju...kao da svi izbjegavaju pitati i razgovarati o cijenama.
Jos jedno pitanje: kako to da med koji ja koristim stoji kod mene kod kuce mjesecima (kupim malo vecu kolicinu)..... i ne kristalizira. Da li to znaci da nisam kupio dobar med????

Puno hvala, postovani @pcelar...ne samo na ovom odgovoru nego i na ukupnom doprinosu ovoj temi.

citat od pcelar
Prijatelju neko izbrisa one okvire, pa bih te molio da malo pojasniš jer mi neke stvari nisu baš jasne. Npr. koji je to tip RV košnica, šta znači ono što je pola okvira sa satnom osnovom. Ako koristiš rostfrajnu žicu onda nema korozije. Kako primjeniti ovaj metod kod LR okvira hoće li satna osnova ostati kod vrcanja na okviru ili u vrcaljki?
Također malo pojasni onaj smrtni prostor u košnicama. Ja sam pčelar početnik jer pčelarim par godina pa da malo pojasniš šta to znači, i kako izbjeći taj problem ako je uopće problem.
P.S. Sajam u Gudovcu kod Bjelovara je bio super, šteta što ne dođe da se upoznamo.

RV košnica je novi tip košnice nastavljače vjerovatno proizašla iz aplske i još nekih drugih košnica. Konstruktor je Vojoj Brstina iz Srbije i zaštitio je svoj patent tako da nije slobodna proizvodnja (može se do 3 bez odobrenja) To je košnica u odnosu na LR DB i AŽ dosta manja u obliku kvadrata , zadržao je 10 ramova samo je dužinu i visinu skratio u odnosu na standardne košnice. Jedni je kude, jedni hvale uglavnom svrstana je u van standardne košnice a vrijeme će pokazati kakva je ta košnica. Uglavnom za tu košnicu autor govori sve u superlativu, međutim ja još nisam našao usporedni podatak u odnosu na LR recimo. Nema nigdje potpune matematičke izraze.

Pitaš šta znači pola satne osnove na okviru; u napomeni je navedeno da je to samo primjer imaju i slike sa cijelom satnom osnovom.
JA ne koristim takav oblik ramova . To je izum od pčelara Dine Cerića i kao takvog sam predstavio jer smatram da ta jednostavnost ima uporišta u pčelarstvu.
Ja sam isto tako predlagao da ubaci žicu međutim to je njegov izbor. Svako onaj ko se odluči za ovakav okvir može da ubaci i žicu nema prepreke . POenta ovog okvira je , jednostavnost izrade okvira koji smanjuje smtrni prostor u košnici nastavljači.

Mislim da se ovaj metod bez žice nemože primjeniti u LR, ono što bi se moglo uraditi je to da se pčelama dadne pravac za izgradnju sa nekih 3 cm satne osnova a da ostalo same nastave i onda bi moglo. Ovo govorim iz iskustva jer kada sam stavljao građevnjake , umjesto trutovskog one su izgradile radiličko saće i takvih okvira imam još iz kojih vrcam med. Treba znati da svako saće iz kojeg je izašlo leglo neće pucati prilikom vrcanja.

Smrtni prostor u košnicama nastavljačama računa se :
satonoša u donjem nastvaku 2 cm
hodni prostor između nastavaka tj okvira 0,8 cm
donja letvica na okviru od gornjeg nastavka 1 cm
prazan prostor od donje letvice
do izgrađenog saća CCE 1 cm ( ovo i nemora da bude ako je saće izgrađeno u cijelosti od satonoše do donje letvice i bočni letvica.
Ako izuzmemo ovaj zadnji luft od 1 cm onda zbir , satonoše+hodni prostor između nastavaka+debljina donje letvice iznosi 3,8 cm iako dodamo da pčele nisu izgradile upotpunosti onda se topenje na cce 4,8 cm ,

Upotrebom ovog okvira koji smanjuje ovaj smrtni prostor pa skoro da ga eliminiše jer kada pčele izađu na satonošu onda da taj smrtni prostor i ne postoji jer lagano osjete pčele da se mogu vezati za gornji nastvak .

U ovakvom okviru znači pčele nastvaljaju gradnju satne osnove pored donje levice i automaski eliminišu smrtni prostor koji je vezan za tu donju letvicu i eventualno neizgrađeno saće na tom okviru.
Iz iskustava drugih dešava se da pčele svežu svojom gradnjom donje i gornje okvire što bi možda predstavljalo problem za pčelara jer bi onda morao da struže izgrađeni vosak i došlo bi do gnječenja pčela . Ovo vjerovatno i nije neka šteta jer ako društvo nemože doći do hrane ono će da ugine i to je sigurno veća šteta.
Da bi pčele prešle iz jednog nastavka u drugi prepreka im je taj smrtni prostor pogotovo na nižim temperaturama. Pa i najmanji luft između nastavaka za pčelu je to nepremostivo na nižim temperaturama još ako se tome doda leglo koje fiksira klube u određenu poziciju. Iznad klubeta u drugom nastavku može da bude 20 kg hrane ali nemože da dođe do nje.

Kada pitaš kako izbjeći taj problem tj. smrtni prostor upravo ovaj patent na najjednostavniji način to obezbjeđuje. Poznato je da na razno razne načine pčelari nastoje smannjiti smrtni prostor. Tošo je konstruiso istao takav ram ali je komplikovan za izradu, Njemci rade okvirove od iste debljine letvica cce 1 cm te smanjuju hodišni prostor na najmanju moguću mjeru.

nedims wrote:Pozdrav svima,
Procitao sam sve postove...pravo sam uzivao. Puno hvala svima...ja naucih nesto... Nisam pcelar ali intenzivno koristim med u ishrani. Ostarih ali ne upoznah ni jednog pravog pcelara u mom okruzenju, pa sam prisiljen kupovati med,sada znam, na dosta diskutabilnim mjestima. Mene zanima...za Sarajevo...gdje se moze kupovati kvalitetan med. Cuo sa za neki medshop na Dobrinju ali nisam ga pronasao. I cijene me zanimaju...kao da svi izbjegavaju pitati i razgovarati o cijenama.
Jos jedno pitanje: kako to da med koji ja koristim stoji kod mene kod kuce mjesecima (kupim malo vecu kolicinu)..... i ne kristalizira. Da li to znaci da nisam kupio dobar med????

Evo ovdje http://www.flash-bosna.com/profil/profil67.pdf objavljen moj članak u listu PROFIL ,možeš pročitat o pčelinjim proizvodima naslov MED-ELIKSIR ŽIVOTA na stranici 26.