sabina1 wrote:Connaisseur Karlin wrote:
Nema potrebe da se nerviras i psujes,mozemo normlano voditi debatu o ekonomiji SFRJ tokom Titovog zivota.
Tokom druge polovine '50tih i prve polovine 60tih godina,porasla je stopa nezaposlenosti,inflacija i minus u oblasti stranog trzista ( foreign trade)..Tokom '60 godina ,ekipa sa Kardeljom je napravila reformu ,kojom je povecena atutonomija republika da donose odluke o izvozu svojih prozivoda. Hrvatska i Slovenija su se skoncentrisali na izvoz na trziste Zapadne evrope ,a Srbija , drzave Istocnog Bloka. Inflacija je bila konstantna. Pocetkom 70tih godina,donosenje odluka je vise bilo bazirano na republikama,a ne na federativnom nivou.
Poklonjeni novac > novac od Engleza i Amerikanaca , u period od zavrsetka rata do prve polovine 60tih godina ( aid,grants,loans). Amerikanci su ekonomski pomagalu SFRJ od ekonomske krize niz decenija ( banke,trgovina,cirkulacija dolara). Politicke relacije su naravno takodjer bile vazne.
Ni najmanje se ne "nerviram" ali reagovati na ovakvu hrpu površnih ocjenjivanja bez psovke bilo bi suludo.
Da bi se uopšte razgovaralo o ovoj temi , treba poznavati činjenice.
Jugoslavija 1945 je imala vrlo malo zaposlenih jer je država bila razorena ratom i nacističko-fašističkom agresijom koju su pomagali domaći kolaboracionisti uključujući folksdojčere.
I ono malo preduzeća koja su prešla u državno vlasništvo su bila itekako nedovoljna , naime njena prethodnica Kraljevina Jugoslavija je bila jedna od najnerazvijenijih evropskih zemalja do Drugog rata , koplje uz koplje sa Albanijom , stoga obnova države je krenula iz početka.
Neka referentan podatak bude da je Bosna i Hercegovina na 51000 i kusur km2 imala 20 kilometara asfaltnog puta u 1945 godini.
Stoga su počele petoljetke , planovi i industrijski razvoj , i snažan RAST ZAPOSLENOSTI , posao su dobivali svi , ali baš svi koji su dolazili iz sela u gradove.....nezaposlenost kao problem se počinje javljati tek u drugoj polovini sedamdesetih.
Inflacija je bila velika , ali je i kupovna moć bila velika nevezano za inflaciju. Šta je bolje kupiti jedno mlijeko za 1,5 KM uz platu od 500 KM ili kupiti jedno mlijeko za milion dinara uz platu od dvije milijarde dinara??
I Bosna i Hercegovina je izvozila vani SVE , i projekte i proizvode , Šipad se nije mogao naraditi za američko tržište , Energovinvest je imao sredinom osamdesetih 40.000 zaposlenih i bio vrijedniji od Siemensa....
Osnovna razlika je režimska kontrola novca , porediti oktroisani državni sistem ekonomije u kom nema slobode tržišta sa bilo kojim u kom vlada sloboda tržišta je apsurdno....pričati da je Jugoslavija samo zahvaljujući mrvicama sa zapada izgradila najsavremeniju (za to doba) saobraćajnu asfaltnu i željezničku mrežu od Vardara do Triglava , da je samo zahvaljujući tome svaka republika izuzev pokrajine Kosovo i Crne Gore imala industrijski karakter , da je tim novcem formirana jedna od najsnažnijih oružanih sila Evrope , da su novcem sa zapada otvoreni milioni radnih mjesta , otvorene škole , bolnice , fakulteti, instituti, da su novcem sa zapada fizički udvostručeni-upeterostručeni ili udesetorostručeni gradovi u zemlji , da su tim novcem finasirana ekstremno visoka socijalna davanja , građeni stanovi koji su podijeljeni ljudima je najobičnija floskula bez realnog uporišta.
Tek šezdestih smo počeli koristiti zapadne pozajmice a već tada smo bili srednje razvijena industrijska zemlja.
I tek 1974 dolazi do političke liberalizacije Ustava i nažalost ekonomske jer su republike počele voditi svoju politiku i tek tada nastaje najveži dio tog famoznog vanjskog duga koji je do danas u 2016 za 25 godina prekucan jedno dvadeset puta , dakle ista količina ukupnog saveznog duga - godišnje.
Priče o "vanjskoj pomoći" Jugoslaviji su jednake "etičkim"pričama o "patnji folksdojčera" i ne znam kakvoj već zabrani....
Kratko rečeno - najobičnije gluposti , precijenjene a zapravo nevažne.....a sada potpuno nebitne jer Jugoslavije više nema.
Drug Tito je bio Sin svih naših naroda i narodnosti.
Srdačan pozdrav.