Forum Klix.ba

korisnik101 wrote:

Zviz wrote:
Eto ti bi ti bilo toliko. Trenutno 72,56% neradi od radno sposobnih i ako smo one na bolovanju kasificirali kao da su u radnom pa ti vidi.

72.56% neradi?
Pametni.
KO bi radio kad je sistem napravljen da se ne mora?

korisnik101 wrote:Pljuc, pa nije ni to dobro.
Bio je Hamlet u pravu.
Nesto trulo je i u toj Danskoj.

Od cega onda zivi ovih 72,56% ??

Zviz wrote:

korisnik101 wrote:Pljuc, pa nije ni to dobro.
Bio je Hamlet u pravu.
Nesto trulo je i u toj Danskoj.

Od cega onda zivi ovih 72,56% ??

Kako ko, neko od socijale (neko korz flex-job, aktivering), a-kasse, dagpenge, invalidske penzije, staracke penzije, sygedagpenge (bolovanje)...

fantom slobode wrote:

Zviz wrote:

korisnik101 wrote:Pljuc, pa nije ni to dobro.
Bio je Hamlet u pravu.
Nesto trulo je i u toj Danskoj.

Od cega onda zivi ovih 72,56% ??

Kako ko, neko od socijale (neko korz flex-job, aktivering), a-kasse, dagpenge, invalidske penzije, staracke penzije, sygedagpenge (bolovanje)...

Samo ti vatale zivis od cinkanja...

Zviz wrote:

fantom slobode wrote: Samo ti vatale zivis od cinkanja...

Reko bi ti svoju satnicu al me strah da te hercika od ljubomore nklepi.

fantom slobode wrote:

Zviz wrote:

fantom slobode wrote: Samo ti vatale zivis od cinkanja...

Reko bi ti svoju satnicu al me strah da te hercika od ljubomore nklepi.

dodji mi i na zimovanje ljubomora je dio tvog karaktera...

Zviz wrote:

fantom slobode wrote: dodji mi i na zimovanje ljubomora je dio tvog karaktera...

Jes sve me gujica svrbi od ljubomore - halal ti pura - ali si dosadan u pm idi malo na svjez zrak, operi kosu pa je malo prosusi na sjevercu

Integracija bosanskih izbjeglica na tržištu rada.
Juni 2000.

Integracija Bosanaca na tržištu rada
U razdoblju 1992-1995 bio je oko 20.000 bosanskih izbjeglica u Danskoj. Ovo je bio najveći izbjeglički grupa od Drugog svjetskog rata.

CASA sada je proučavao kako integracije na tržištu rada je za ovu veliku grupu. Istraživanje pokriva samo Bosanci od 18 do 60 godina. Grupa čije je ukupno u Danskoj iznosi 11.521 ljudi.

Studija uključuje anketu sa 1.150 učesnika, slučajno izabranih nasumce. Pored toga, završena 10 kvalitativne intervjue s pet žena i pet muškaraca, od kojih su se, ili su imali, rad i na taj način pojedinačnih iskustava sa procesu integracije.

Među zaključcima izvještaja su:

Bosanci su dobro obrazovana radna snaga. U prosjeku su bili 11,5 godina u školi, i njihov nivo obrazovanja je viša od ostalih izbjeglica grupa. Stoga postoji snalažljiv grupi ljudi. Ali njihovi resursi nisu adekvatno implementirana, kao i većina bosanske obrazovanje nije priznato u Danskoj.

Bosanskih izbjeglica je došao u velikoj mjeri s radnim iskustvom od kuće. Oko 80 posto je radio u Bosni. Za muškarce 90 posto, a za žene 70 posto. I na putu su jaka skupina.

Postoje indicije da su bosanski izbjeglice su uglavnom primljeno s velikim ljubaznost od strane lokalnog stanovništva danski. Nije iznenađujuće, znanje jezika i obrazovanja odigrao ključnu ulogu kako u zapošljavanju i socijalnoj integraciji.

Bosanci su čak bili vrlo aktivni. 90 posto je učestvovalo na učenje jezika i drugih zapošljavanja orijentisane kurseva. Ali, kada je u pitanju poznavanje jezika, postoje velike razlike između muškaraca i žena. Muškarci su uglavnom stručno osposobljavanje i stoga je lakše dobiti posao, u odnosu na žene koje su prije svega srednje škole ili ureda obuke. Ovo zauzvrat znači da su muškarci često su pale nastavi stranih jezika, te stoga imaju niži nivo vještine nego žene. Posljedica toga može biti da će ljudi postati ranjiva na nezaposlenost nego žene.

Kao što je slučaj i za druge izbjeglice i imigrantske skupine, oni rade u istoj struci, kao što su imali kod kuće. Ali oni su dobili znatno manje mjesta u Danskoj. Raskorak između svoje pozicije u Bosni i i u Danskoj je vjerojatno zbog jezičke barijere i njihova ne-priznate kurseve.

Što se tiče budućnosti općenito izražava visok stupanj optimizma kada je u pitanju mogućnost dobivanja dugoročnog i stabilnog zaposlenja. Suprotno očekivanjima, to je visoko obrazovani koji su najpesimističniji kada je u pitanju zadržavanje posla.

O diskriminaciji, u izvještaju se zaključuje da: "Bosanci Iskustva sa danskom poslova vrlo su različiti, ali uglavnom pozitivna Iako postoje neki koji povremeno imaju iskusne diskriminaciju, oni su u velikoj mjeri osjetio poštuju kao ravnopravni ljudi.".

pearlica wrote:http://www.casa-analyse.dk/default.asp? ... s&Item=712

sa google translate

Integracija bosanskih izbjeglica na tržištu rada.
Juni 2000.

Integracija Bosanaca na tržištu rada
U razdoblju 1992-1995 bio je oko 20.000 bosanskih izbjeglica u Danskoj. Ovo je bio najveći izbjeglički grupa od Drugog svjetskog rata.

CASA sada je proučavao kako integracije na tržištu rada je za ovu veliku grupu. Istraživanje pokriva samo Bosanci od 18 do 60 godina. Grupa čije je ukupno u Danskoj iznosi 11.521 ljudi.

Studija uključuje anketu sa 1.150 učesnika, slučajno izabranih nasumce. Pored toga, završena 10 kvalitativne intervjue s pet žena i pet muškaraca, od kojih su se, ili su imali, rad i na taj način pojedinačnih iskustava sa procesu integracije.

Među zaključcima izvještaja su:

Bosanci su dobro obrazovana radna snaga. U prosjeku su bili 11,5 godina u školi, i njihov nivo obrazovanja je viša od ostalih izbjeglica grupa. Stoga postoji snalažljiv grupi ljudi. Ali njihovi resursi nisu adekvatno implementirana, kao i većina bosanske obrazovanje nije priznato u Danskoj.

Bosanskih izbjeglica je došao u velikoj mjeri s radnim iskustvom od kuće. Oko 80 posto je radio u Bosni. Za muškarce 90 posto, a za žene 70 posto. I na putu su jaka skupina.

Postoje indicije da su bosanski izbjeglice su uglavnom primljeno s velikim ljubaznost od strane lokalnog stanovništva danski. Nije iznenađujuće, znanje jezika i obrazovanja odigrao ključnu ulogu kako u zapošljavanju i socijalnoj integraciji.

Bosanci su čak bili vrlo aktivni. 90 posto je učestvovalo na učenje jezika i drugih zapošljavanja orijentisane kurseva. Ali, kada je u pitanju poznavanje jezika, postoje velike razlike između muškaraca i žena. Muškarci su uglavnom stručno osposobljavanje i stoga je lakše dobiti posao, u odnosu na žene koje su prije svega srednje škole ili ureda obuke. Ovo zauzvrat znači da su muškarci često su pale nastavi stranih jezika, te stoga imaju niži nivo vještine nego žene. Posljedica toga može biti da će ljudi postati ranjiva na nezaposlenost nego žene.

Kao što je slučaj i za druge izbjeglice i imigrantske skupine, oni rade u istoj struci, kao što su imali kod kuće. Ali oni su dobili znatno manje mjesta u Danskoj. Raskorak između svoje pozicije u Bosni i i u Danskoj je vjerojatno zbog jezičke barijere i njihova ne-priznate kurseve.

Što se tiče budućnosti općenito izražava visok stupanj optimizma kada je u pitanju mogućnost dobivanja dugoročnog i stabilnog zaposlenja. Suprotno očekivanjima, to je visoko obrazovani koji su najpesimističniji kada je u pitanju zadržavanje posla.

O diskriminaciji, u izvještaju se zaključuje da: "Bosanci Iskustva sa danskom poslova vrlo su različiti, ali uglavnom pozitivna Iako postoje neki koji povremeno imaju iskusne diskriminaciju, oni su u velikoj mjeri osjetio poštuju kao ravnopravni ljudi.".

Zviz wrote:Sva sreca pa nisu fiktivne price

uglavnomja wrote:jes jes
zviz izmislja

cim predjes sjeverno od njemacke rastu pare na granama, kuce se dijele po zeljama, auti su dzabe ... niko ne radi, a svi sve imaju a ko hoce da radi, ima i pticijeg mlijeka

bolan, najveci uspjeh bosanaca je izganjati socijalu, raduckati na crno, kupiti kucu u bosni, cekati penziju ... zivotarenje... ali opet bolje nego borba u bosni.
uglavnom se radi o ljudima bez skole.

djes_ba wrote:

uglavnomja wrote:jes jes
zviz izmislja

cim predjes sjeverno od njemacke rastu pare na granama, kuce se dijele po zeljama, auti su dzabe ... niko ne radi, a svi sve imaju a ko hoce da radi, ima i pticijeg mlijeka

bolan, najveci uspjeh bosanaca je izganjati socijalu, raduckati na crno, kupiti kucu u bosni, cekati penziju ... zivotarenje... ali opet bolje nego borba u bosni.
uglavnom se radi o ljudima bez skole.

sto se tice para nigdje nisam naveo da rastu na grani ,
to boldirano vjeruj nije mi cilj,
mozda zvuci cudno u Bosni mozes imati i kucu i posao ,auto i skromnih para(ness vjerovat ima i toga) ali imas nesto sto se zove UREDJEN SISTEM,koji Bosna nema.
Napredovanje nazadovanje na poslu na osnovu svog truda/ili zajebancije ,a ne napredovanje na prepooruku stranke ili prijatelja, neke stvari koje se inace cjene .Sve ja razumijem da ima lezihljebovica svugdje ali zbog lezihljebovica se i razmilslja o nekim stvarima ,nedavno je ovdje frajer napisao da sto si gluplji imas vecu platu (u bosni)nazalost ta stvar stoji
sutra treba misliti na djecu i uslove u kojim ce oni odrastati i obrazovati se,ja licno vodje neku perspektivu nevidim
sorry odoh od teme

uglavnomja wrote: dje necu vjerovati, to je bila moja pozicija prije par godina ... sredjen zivot, stan, auto, vikendica ... sve ... i odoh ... da krenem od 0.

pearlica wrote:

uglavnomja wrote: dje necu vjerovati, to je bila moja pozicija prije par godina ... sredjen zivot, stan, auto, vikendica ... sve ... i odoh ... da krenem od 0.

I sta bi?

fantom slobode wrote:

pearlica wrote:

uglavnomja wrote: dje necu vjerovati, to je bila moja pozicija prije par godina ... sredjen zivot, stan, auto, vikendica ... sve ... i odoh ... da krenem od 0.

I sta bi?

Prati kriminalne radnje, osjeca se pozvanim da ocjenjuje generalizirajuci strance i pljuje po bivsem prebivalistu, nije jos ko Zviz, tek ceka da ga ubace na stranu pravde i zakona. Oni su izgleda fejmilija. Lopate se uhvati kad padne snijeg. da mu neko dadne invalidsku pemziju, bio bi sretan i zadovoljan. Znaci, iskristalisao je svoje zelje i Zviz bi, ali ga sad preokupirao nedostatak zivotne saputnice. Kao i svaki superheroj, on je sam.