Forum Klix.ba

Senći wrote:Ratarka imao sam ja sibirskog haskija i bio sam mu dobar domaćin sve dok mi nije podavio i pojeo nekoliko koka i pjevca, sve sam mu oprostio dok i kod komšije nije napravio isti belaj tad sam ga dao jednom prijatelju uz upozorenje da je veliki gurman

Šafran imaš li recept za sirup od trešanja?

Imam i za ljuske od jaja - ja kupila u OBI jedne godine avan i tučak da mi se nađe. Sad u njemu smrvim fino ljuske od jaja.

A evo i za trešnje (kod mene je sve ofrlje).
Očistiti trešnje od koštica, staviti u neku širu posudu (škaf) i posuti šećerom - protresti tako da sve trešnje budu uvaljane u šećer. Ja pospem šećerom pa protresem, pa pospem još i protresem i tako dok nisam zadovoljna da su sve opkoljene šećerom. Pokriti nekom krpom i ostaviti u frižideru preko noći. Sutradan bi trebalo da bude baš puno otpuštenog soka od trešanja. Sve skupa kratko skuhati - tako da se otopi sav šećer i procijediti. Trešnje sačuvati - zamrznuti kesicama - odlične su za kolače u koje ide kandirano voće a mogu se jesti i onako. Sok dalje kuhati i skidati pjenu. Kad prestane pjeniti dodajte limuna ili limuntosa po ukusu. Eh, sad, možete dodati još šećera i više limuntosa pa dobiti veću količinu razblaženog okusa trešnje ili flaširati ovako spremljen sok i razblažiti ga opet po ukusu. Vruć sok sipati u zagrijane flaše i najbolje bi bilo nabiti kruna čep. Ako nemate čepirku može i celofan sa gumicom poslužiti. Čepirku savjetujem da nabavite - vrijedi svake marke.
I još nešto, ako koštice odvajate onom napravom što ih samo bušne i istjera košticu onda bi bilo dobro i trešnje malo izgnječiti.

Mu'min wrote:Senći

eto probaj samljeti pa probaj na 10 sadnica staviti prilikom sađenja jer je veća šansa da će biti efekta.
Hvala ti za komentar za kompostnik. Morel slika?

Biće slika, a sada evo malo slika iz bašte:

ovo su neke duge tikve ne znam kako se zovu, budu teške po 10-15 kg



a ovo su stambolke



grah





krompir u cvatu



Toliko za danas, ako stavljam previše slika recite, a sada

Ratarka wrote:

Senći wrote:

Mu'min wrote: Senči

ova ljuske jajeta su previše velike i teško će se na ovaj način istopiti kako bi ti želio.
Ljuske treba u prah pretvoriti sa kakvim mlinom za kahvu i stavljaj ih u rupu gdje sadiš sadnice.
Samo u info.

Mu'mine nisam znao da ljusku treba tako samljet ko bi namljeo to za oko 150 paradajzeva neka sad stoji onako, a dogodine možda samljet. Kompostnik ja to na hrpu okolo neki limova a sa jedne strane baklava ograda i kompost dobar.

amater da ti pomogne - baci preko ovoga po lopaticu zemlje (a ako to ne stignes kad budes plijevio rasceprkaj da udje u zemlju), samo da pokrije koru jaja i imas efekat postepenog otpustanja, sto je jos bolja opcija

Jedna od opcija za izradu kompostnika:
http://gardenplansfree.com/greenhouse/c ... lans-free/

lady_di wrote:

Ratarka wrote: i tebe dakle more mravi
djeluje kao da ove godine nista nece ici prirodno, cim god poprskam od tih prirodnih pripravaka zapravo je samo za zastitu, nista jos nije (sem pepela) pomoglo u konkretnom problemu, kisa jednostavno sapere sve cime poprskas a bube ostanu. nista bolju situaciju nemam za prijaviti.

Šta misliš bi li pepeo po blitvi mogao, ali baš mi nekako bez veze, a i odakle mi pepeo, vidjeću ovo koji dan, počupaću je i posijati drugu, a i skontala sam da je ova biltva neka osjetljivija svidjela mi se na kesici piše lisnata zelena, i više mi liči na špinat, a ona druga sa bijelom stabljikom zove se srebrnolisna i izgleda da je otpornija

i meni su biljne uši napale mnoge kulture, pa i blitvu. prsko sam "actarom", neki otrov za biljne uši i zlaticu. čak sam jednom list po list provjeravao na blitvi i prstom ih stiskao, a poneki list sam i otkino. čini se da sam ih se priličnio riješio, još ima samo jedna kolonija na buraniji blitva sad raste odlično, svako par dana se može brat, danas sam jeo zeljanicu, kad su mladi listovi blitve, skoro pa je bolja od špinata, pogotovo jer nije kisela - loša za želudac. Inače, sigurno ćete primjetit bubamare u blizini kolonija biljnih uši. one se hrane ušima. a mravi vjerovatno štite uši jer im kradu sok-šećer koje ove proizvode. ovo pretpostavljam jer postoje vrste mrava koje žive u nekoj simbiozi sa ušima, a i ja srećem mrave na listovima gdje ima ušiju.

Senći wrote:
Toliko za danas, ako stavljam previše slika recite, a sada

Nije slika previše odmaram dušu i oči gledajući ovu ljepotu mašala. Svaka čast!

Komentar?

imaš jedan paradajz i opet pristigne za pijace

senci, slike su prelijepe, slikaj i kaci, bar da parimo oci
a ovu jednu stambolku mi vala ostavi, nemah ni sjeme ni mjestgo da je posijem, a djeca mi plaho vole tikvenjacu
u razmjenu mozes da dobijes ljutih paprika, one mi prkose ovom (ne)vremenu

hrastov žižak wrote:

lady_di wrote:

Ratarka wrote: i tebe dakle more mravi
djeluje kao da ove godine nista nece ici prirodno, cim god poprskam od tih prirodnih pripravaka zapravo je samo za zastitu, nista jos nije (sem pepela) pomoglo u konkretnom problemu, kisa jednostavno sapere sve cime poprskas a bube ostanu. nista bolju situaciju nemam za prijaviti.

Šta misliš bi li pepeo po blitvi mogao, ali baš mi nekako bez veze, a i odakle mi pepeo, vidjeću ovo koji dan, počupaću je i posijati drugu, a i skontala sam da je ova biltva neka osjetljivija svidjela mi se na kesici piše lisnata zelena, i više mi liči na špinat, a ona druga sa bijelom stabljikom zove se srebrnolisna i izgleda da je otpornija

i meni su biljne uši napale mnoge kulture, pa i blitvu. prsko sam "actarom", neki otrov za biljne uši i zlaticu. čak sam jednom list po list provjeravao na blitvi i prstom ih stiskao, a poneki list sam i otkino. čini se da sam ih se priličnio riješio, još ima samo jedna kolonija na buraniji blitva sad raste odlično, svako par dana se može brat, danas sam jeo zeljanicu, kad su mladi listovi blitve, skoro pa je bolja od špinata, pogotovo jer nije kisela - loša za želudac. Inače, sigurno ćete primjetit bubamare u blizini kolonija biljnih uši. one se hrane ušima. a mravi vjerovatno štite uši jer im kradu sok-šećer koje ove proizvode. ovo pretpostavljam jer postoje vrste mrava koje žive u nekoj simbiozi sa ušima, a i ja srećem mrave na listovima gdje ima ušiju.

ma ja ne znam ko je prvi doso, ali mene mravi slomise! kakva su to sredstva kojim si nse ti rijesio baja?

neki insekticid, napisah da se zove "actara", ide 4 grama toga na 20 litara vode.

lady_di Tačno kod Žike si kupila babure (dolmače), jeli ono kad si išla u Mostar za 1 maj.

Šafran hvala na receptu, pravićemo, a poslušat ću te i za čepirku kupujem

Ratarka važi dobićeš stambolku za tikvenjače, ako ih kakav grad ili nešto drugo ne uhelaći, a ako ove godine nabavljala koke javi nalego sam 3 kvočke biće pilića

Ima li neko iskustva sa sijanjem trave, kupio sam neku travu, mjesavinu u agrikomu, Semenarnina mjesavina, jer nista nase nema, ne mogu da vjerujem da nema sjeme trave domace proizvodnje?? Uglavnom, pitah cikicu koji radi u agrikomu kako da je posijem, kako najbolje da to odradim, kaze on, ovim rijecima: ja sam diplomirani agronom, ali ne znam posijati travu ??? ako neko ima iskustva neka mi napise sta i kako, mislim da nije neka nauka, ali eto ...

armin_jocker wrote:Ima li neko iskustva sa sijanjem trave, kupio sam neku travu, mjesavinu u agrikomu, Semenarnina mjesavina, jer nista nase nema, ne mogu da vjerujem da nema sjeme trave domace proizvodnje?? Uglavnom, pitah cikicu koji radi u agrikomu kako da je posijem, kako najbolje da to odradim, kaze on, ovim rijecima: ja sam diplomirani agronom, ali ne znam posijati travu ??? ako neko ima iskustva neka mi napise sta i kako, mislim da nije neka nauka, ali eto ...

ja pitala coeka jer je on to kod nas vise puta radio i on kaze ovako: prekopas, usitnis, ako mozes pomjesas sjeme sa finim pijeskom, posijes (on je sijao sakom, bez pomagala, ali imaju ona kao kolica za sijanje pa bude ravnomjernije). onda sve to ponovo pospes pijeskom (bolje je mjesavinom fine zemlje i pijeska ali mi nismo od toga nauku pravili) i valjkom pritisnes, nastojis da poravnas. valjak je on napravio od nekakve skule koju je napunio betonom, probusio da dobije mjesto za osovinu (metalna sipka obicna od stare armature), pa je tu osovinu pricvrstio za drvenu rucku oblika "u" , mislim da ces to sam skontat jer si prakticar. kad utabas onda dooooobro zalijes, ako ima puno ptica pobodi kakva drvca sa zakacenim cd-ovima, od toga pobjegnu. takodje ti kaze da ako imas djeteline pomjesas je sa sjemenom. i da ne kosis dok trava ne bude cca 10 cm, a i tada par puta nemoj previse nisko da kosis. eto, mozda ti pomogne
a ja sam dosijavala tamo gdje mi psi zeznu tako sto proceprkam zemlju, posijem i pokrijem pjeskom, utabam kantom i dobro zalijem.

Ratarka wrote:

armin_jocker wrote:Ima li neko iskustva sa sijanjem trave, kupio sam neku travu, mjesavinu u agrikomu, Semenarnina mjesavina, jer nista nase nema, ne mogu da vjerujem da nema sjeme trave domace proizvodnje?? Uglavnom, pitah cikicu koji radi u agrikomu kako da je posijem, kako najbolje da to odradim, kaze on, ovim rijecima: ja sam diplomirani agronom, ali ne znam posijati travu ??? ako neko ima iskustva neka mi napise sta i kako, mislim da nije neka nauka, ali eto ...

ja pitala coeka jer je on to kod nas vise puta radio i on kaze ovako: prekopas, usitnis, ako mozes pomjesas sjeme sa finim pijeskom, posijes (on je sijao sakom, bez pomagala, ali imaju ona kao kolica za sijanje pa bude ravnomjernije). onda sve to ponovo pospes pijeskom (bolje je mjesavinom fine zemlje i pijeska ali mi nismo od toga nauku pravili) i valjkom pritisnes, nastojis da poravnas. valjak je on napravio od nekakve skule koju je napunio betonom, probusio da dobije mjesto za osovinu (metalna sipka obicna od stare armature), pa je tu osovinu pricvrstio za drvenu rucku oblika "u" , mislim da ces to sam skontat jer si prakticar. kad utabas onda dooooobro zalijes, ako ima puno ptica pobodi kakva drvca sa zakacenim cd-ovima, od toga pobjegnu. takodje ti kaze da ako imas djeteline pomjesas je sa sjemenom. i da ne kosis dok trava ne bude cca 10 cm, a i tada par puta nemoj previse nisko da kosis. eto, mozda ti pomogne
a ja sam dosijavala tamo gdje mi psi zeznu tako sto proceprkam zemlju, posijem i pokrijem pjeskom, utabam kantom i dobro zalijem.

Ratarko, hvala ti zaista. Sve sam otprilike znao osim tog dijela s pijeskom, sto s pijeskom da pomijesam??

da se sjeme ravnomjernije rasporedi i da se ne zalijepi za zemlju, bolje propusta vlagu i veca je klijavost

Armine evo ratarka je to objasnila, a ovo sa CD-ovima meni nije pomoglo ja prošle godine stavio u kukuruze i skoro sve mi ptice pojele, brzo se ptice naviknu na ova kojekakva strašila.

Senći wrote:Armine evo ratarka je to objasnila, a ovo sa CD-ovima meni nije pomoglo ja prošle godine stavio u kukuruze i skoro sve mi ptice pojele, brzo se ptice naviknu na ova kojekakva strašila.

imas li koju bolju metodu? nama je za travnjak i za cvijece ovo pomoglo. a za bastu nismo imnali potrebe, neprekindo je kisa pa i ptice bjeze...mada, mi nismo mjerodavni, psi igraju svoju ulogu....

poslije posla sam uspjela bar djelimicno oplijeviti plastenik, dosijala blitvu medju patlidzane, salatu tamo gdje smo je pojeli pregledala, nikla je, ali sam otkrila jos nesto - novi mravinjak!
pomoc molim! od cimeta ne bjeze samo odu dublje, onaj jedan smo kao iznijeli na lopati ali i dalje ima tu mrava i susi mi se mini paradajz
a ovaj novi su neki mali mravi, skoro pa bezbojni, ispod najlona sa jagodama, sta da radim? vec tri jagode su mi precvikali

Mu'min wrote:Selam

kako izgleda vaš kompostnik?
Kontam da si napravim jedan jer nikad do sada nisam.

evo mog kompostista:


Na pocetku sam sklepo ovaj lijevi dio od daskica i granja kojeg sam imao po basti a poslije dodao i druga dva. Plan je da se prvi napuni u aprilu i ostavi da potpuno sazrije do sljedeceg proljeca. Drugi kompostist punim od aprila do augusta, te ga ostavljam do kasne jeseni. Trece kompostiste se puni od augusta do proljeca.
Fol je sto na ovakav nacin bi trebao imati i u jesen i proljece spreman kompost.
Ovo sam procitao u jednoj knjizi, ako treba prekucat cu cijeli clanak o tome.

pozz

daddo_

de mi samo reci da li je previše otvora ovih rešetki jer čuo sam da je poslije niža temperatura sa strana.
Ne bi bilo loše da imaš i poklopac.
Meni je jedan pojašnjavao hladno (ovo kod tebe) i vruće kompostiranje (u njega) pa to ja probam implementirati kod sebe.

Mu'min wrote:daddo_

de mi samo reci da li je previše otvora ovih rešetki jer čuo sam da je poslije niža temperatura sa strana.
Ne bi bilo loše da imaš i poklopac.
Meni je jedan pojašnjavao hladno (ovo kod tebe) i vruće kompostiranje (u njega) pa to ja probam implementirati kod sebe.

Ne bi bilo lose da ima poklopac, ali isto tako kazu da je dovoljno pokriti kartonom ili slamom. Ja nisam stavio nista jer sam posadio tikvu i lubenicu na kompostiste. A da li je niza temperatura sa strane ne znam, al planiram dodat po jos koju dasku sa strana jer su preveliki otvori. Na dnu treba staviti deblji sloj granja da ima cirkulacija zraka odozdo, i povremeno sve treba izmjesat.

Za početka počni istraživati vruće kompostiranje.
To je ono što mene zanima. To care guta sve sem kamenja.

daddo, ja sam pocela da bacam prosto u jedan ugao sve sto truhne, ali je plan da sklepamo nesto kao tvoje, na tri nivoa, bas kako ti pises, bas super da si stavio sliku
mumine, sta ti je to vruce kompostiste?

Ratarka wrote:daddo, ja sam pocela da bacam prosto u jedan ugao sve sto truhne, ali je plan da sklepamo nesto kao tvoje, na tri nivoa, bas kako ti pises, bas super da si stavio sliku
mumine, sta ti je to vruce kompostiste?

samo povremeno okreni vilama to na kamari. Ja sam imao prosle godine takvu jednu kamaru, stajala je dugo i slabo se pretvorilo u kompost jer je tu bilo velikih komada grana i puno trave tako da je sve bilo nabijeno.