Forum Klix.ba

HardcoreMX wrote:Bez postojanja Sudnjeg dana izgubio bi se smisao postojanja svijeta, a bez postojanja Boga kao Apsolutnog Autoriteta ne bi ni postojao moral ni duboko usadjena savjest što bi anuliralo rezon i svrhu postojanosti i najmarodnijeg ovozemaljskog suda. Zapravo sama nemogućnost ratifikacije, a mogućnost skrivanja zlodjela anulira već samo po sebi totalni legitimitet moralnosti, što odgovara narcisoidnoj osobi kad već pitaš, odnosno egocentriku koji se upravlja svojim prohtjevima i strastima. Dakle, to je po defaultu ateist, koji bez vjerovanja u Sudnji dan opravdava svo griješenje, zločine, prevare, smutnje, izrugivanja i sl. i to mu se čini logičnim, te samim time se upada u apsurd klasifikacije moralnosti, dobrog i lošeg, licemjerno rezonuje stvari kako njemu paše. Negiranje Sudnjeg dana kao vrhunske i potpune pravde doprinosi stanju niske svijesti o pravdi i moralnosti, a doprinosi rasprostranjenosti egoizma, grabežljivosti, pohlepe, bezobzirnosti, nepravde, sve to je pokazatelj da ateist ne računa na polaganje računa na Sudnjem danu finalnog obračuna.

sizifinho wrote:zar nijr moralniji onaj sto ne vjeruje da ga poslije zivota ceka kazna ako bude cinio losa dijela, i on iz svejedno ne cini i osudjuje ih?

zar nije bolja osoba onaj koji ciini dobro iako ne vjeruje da ga ceka nekakva nagrada, od onog koji cini dobor jer vjeruje da ga u tom slucaju ceka nagrada?

sizifinho wrote:zar nijr moralniji onaj sto ne vjeruje da ga poslije zivota ceka kazna ako bude cinio losa dijela, i on iz svejedno ne cini i osudjuje ih?

zar nije bolja osoba onaj koji ciini dobro iako ne vjeruje da ga ceka nekakva nagrada, od onog koji cini dobor jer vjeruje da ga u tom slucaju ceka nagrada?

Policija i zakon su tu da kazne loše ponašanje još na ovom svijetu

S4mpion wrote:

sizifinho wrote:zar nijr moralniji onaj sto ne vjeruje da ga poslije zivota ceka kazna ako bude cinio losa dijela, i on iz svejedno ne cini i osudjuje ih?

zar nije bolja osoba onaj koji ciini dobro iako ne vjeruje da ga ceka nekakva nagrada, od onog koji cini dobor jer vjeruje da ga u tom slucaju ceka nagrada?

Zašto poslije života?

Policija i zakon su tu da kazne loše ponašanje još na ovom svijetu. Na kraju krajeva, možda te strah od degeneka i rešetaka čini dobrim.

MyTao wrote: Mnoga "losa djela" nisu kaznjiva od strane zakona... a mnogi ateisti ih opet ne cine, iako nema nikakve nagrade na kraju, ili kazne... Moralni kod je urodjen u nas evolucijom.

Gojeni H wrote:

MyTao wrote: Mnoga "losa djela" nisu kaznjiva od strane zakona... a mnogi ateisti ih opet ne cine, iako nema nikakve nagrade na kraju, ili kazne... Moralni kod je urodjen u nas evolucijom.

Inace ne zalazim na ovu temu, ali ovo je izjava za anale. Hajd' procitaj The World Until Yesterday of Jared-a Diamond-a, pa se javi, da vidimo da li jos uvijek tako mislis.

Dope_Man wrote:What would Jesus do?

https://www.radiosarajevo.ba/vijesti/sv ... sto/263502

MyTao wrote:

Gojeni H wrote:

MyTao wrote: Mnoga "losa djela" nisu kaznjiva od strane zakona... a mnogi ateisti ih opet ne cine, iako nema nikakve nagrade na kraju, ili kazne... Moralni kod je urodjen u nas evolucijom.

Inace ne zalazim na ovu temu, ali ovo je izjava za anale. Hajd' procitaj The World Until Yesterday of Jared-a Diamond-a, pa se javi, da vidimo da li jos uvijek tako mislis.

Cuj izjava za anale Eto bas imam puno reci na ti knjigu... ali nekome kome je cjeli argument smajli, uvreda i "name dropping" ja nemam sta pricati.

Hajd bye.

Gojeni H wrote:

MyTao wrote: Mnoga "losa djela" nisu kaznjiva od strane zakona... a mnogi ateisti ih opet ne cine, iako nema nikakve nagrade na kraju, ili kazne... Moralni kod je urodjen u nas evolucijom.

Inace ne zalazim na ovu temu, ali ovo je izjava za anale. Hajd' procitaj The World Until Yesterday of Jared-a Diamond-a, pa se javi, da vidimo da li jos uvijek tako mislis.

In a passage that recapitulates the fable of the social contract, Diamond implies that it was explicitly to end this violence that subjects agreed to found a sovereign power that would guarantee peace and order by restraining their habits of violence and revenge.

"Maintenance of peace within a society is one of the most important services that a state can provide. That service goes a long way towards explaining the apparent paradox that, since the rise of the first state governments in the Fertile Crescent about 5400 years ago, people have more or less willingly (not just under duress) surrendered some of their individual freedoms, accepted the authority of state governments, paid taxes and supported a comfortable individual lifestyle for the state’s leaders and officials."

Two fatal objections come immediately to mind. First, it does not follow that the state, by curtailing ‘private’ violence, reduces the total amount of violence. As Norbert Elias pointed out more than half a century ago in The Civilising Process, what the state does is to centralise and monopolise violence in its own hands, a fact that Diamond, coming as he does from a nation that has initiated several wars in recent decades and a state (California) that has a prison population of roughly 120,000 – most of them non-violent offenders – should appreciate.

Second, Hobbes’s fable at least has nominally equal contractants agreeing to establish a sovereign for their mutual safety. That is hard to reconcile with the fact that all ancient states without exception were slave states. The proportion of slaves seldom dropped below 30 per cent of the population in early states, reaching 50 per cent in early South-East Asia (and in Athens and Sparta as much as 70 and 86 per cent). War captives, conquered peoples, slaves purchased from slave raiders and traders, debt bondsmen, criminals and captive artisans – all these people were held under duress, as the frequency of state collapse, revolt and flight attests. As either a theory or a historical account of state-formation, Diamond’s story makes no sense.

The straw man in his argument is that contemporary hunter-gatherer societies are oases of peace, co-operation and order. Of course they are not. The question, rather, is how violent they are compared to state-societies and what are the causes of the violence that does exist. There is, contra Diamond, a strong case that might be made for the relative non-violence and physical well-being of contemporary hunters and gatherers when compared with the early agrarian states. Non-state peoples have many techniques for avoiding bloodshed and revenge killings: the payment of compensation or Weregild, arranged truces (‘burying the hatchet’), marriage alliances, flight to the open frontier, outcasting or handing over a culprit who started the trouble. Diamond does not seem to appreciate the strong social forces mobilised by kinsmen to restrain anyone contemplating a hasty and violent act that will expose all of them to danger. These practices are examined by many of the ethnographers who have carried out intensive fieldwork in the New Guinea Highlands (for example by Edward L. Schieffelin in The Sorrow of the Lonely and the Burning of the Dancers, Marilyn Strathern in Women in Between, and Andrew Strathern and Pamela Stewart’s work on compensation), but they make no dent in Diamond’s one-dimensional view of the desire for revenge.

On the other side of the ledger, when it comes to violence in early agrarian states, one must weigh rebellion, war and systematic violence against slaves and women (as a rule of thumb, agrarian states everywhere created patriarchal property regimes which reduced the status and freedom of women) against ‘tribal conflicts’.(Zanimljivo je da se u tom periodu javlja monoteizam, karakteristican za agrarna drustva ) We also know, and Diamond notes, that hunter-gatherers even today have healthier diets and far fewer communicable diseases. Believing, against the evidence, that hunters and gatherers live in daily fear of starvation, he fails to note that they also work far less hard and thus have far more leisure. Marshall Sahlins called hunter-gatherers, even when relegated to the most undesirable environments, ‘the original affluent society’. It’s hard to imagine Diamond’s primitives giving up their physical freedom, their varied diet, their egalitarian social structure, their relative freedom from famine, large-scale state wars, taxes and systematic subordination in exchange for what Diamond imagines to be ‘the king’s peace’. Reading his account one can get the impression that the choice facing hunters and gatherers was one between their world and, say, the modern Danish welfare state. In practice, their option was to trade what they had for subjecthood in the early agrarian state.https://www.lrb.co.uk/v35/n22/james-c-s ... government

Ovako izgleda tradicionalno, kvazi-univerzalno viđenje primitivnih društava bez države. Odsustvo države je dokaz njihove nedovršenosti, embrionalnog karaktera njihovog postojanja, njihove aistoričnosti. Ali, da li je zaista tako? Jasno je da se ovde radi o najobičnijoj ideološkoj predrasudi, koja istoriju vidi kao neminovno kretanje čovečanstva kroz različite društvene konfiguracije koje mehanički smenjuju jedna drugu. Ali ta neoteološka istorija i njen fanatični kontinuitet moraju biti odbačeni: primitivnim društvima više se ne može dodeljivati nulti stepen istoričnosti. Ona se više ne mogu smeštati u kontekst u kojem je istorija nešto što tek treba da im se dogodi, na osnovu unapred zacrtane sudbine. Oslobođena ovog naivnog egzotizma, antropologija bi mogla da ozbiljno pristupi samoj suštini problema politike: zašto primitivna društva nemaju državu? Kao potpuna, zrela društva, a ne više kao infrapolitički embrioni, primitivna društva nemaju državu zato što je odbijaju, zato što odbijaju podelu društvenog tela na one koji imaju vlast i na koji se toj vlasti potčinjavaju. Politika Divljaka sastoji se u neprestanom onemogućavanju pojave separatnih organa vlasti, u sprečavanju fatalnog susreta institucije poglavice i vlasti.

Imati vlast znači sprovoditi je. To podrazumeva dominaciju nad onima nad kojima se ta vlast sprovodi. Upravo to je ono što primitivno društvo odbija i što je oduvek odbijalo; to je razlog zašto poglavice nemaju nikakvu vlast, zašto ona nije odvojena od jedinstvenog tela društva. Odbijanje nejednakosti i odvojene vlasti predstavlja uvek istu, stalnu brigu primitivnih društava. Ona vrlo dobro znaju da će ako odustanu od te borbe, od stalnog blokiranja onih podzemnih sila koje u ljudima bude želju za vlašću, ali i želju za potčinjavanjem (ovo drugo je jednako važno) izgubiti svoju slobodu.

MyTao wrote: Cuj izjava za anale Eto bas imam puno reci na ti knjigu... ali nekome kome je cjeli argument smajli, uvreda i "name dropping" ja nemam sta pricati.

Hajd bye.

statixx wrote:
Cini se da mu je ta knjiga, za razliku od Guns, Germs, and Steel, prilicno losa. Vecina vodecih antropologa je mnogo ranije preispitala stavove, a koje on zastupa, po pitanju lovaca-sakupljaca.

...

Slicno razmislja i Clastres:

...

Gojeni H wrote:
Ali, knjiga je losija zato sto je, po mom misljenju, Diamond dosao u fazu kada, nakon uspjeha GG&S i Kolapsa, smatra da ima pravo da ljudima govori kako trebaju zivjeti.

Ja sam se osvrnuo na njegovo istrazivanje u spomenutoj knjizi zato sto se tu vise bavio odredjenim formama ponasanja, razlikama u "drustveno prihvatljivom" od jednog do drugog plemenskog drustva, dijeti ... daleko vise u odnosu na njegove prethodne dvije knjige.

Elem, tesko da ima dokaza o "ugradjenom moralnom kodu".

Drugi citata: Nisam bas siguran da je Clastres u pravu. Diamondova teorija geografije kao uzroka napretka svake vrste ima mnogo rupa, ali nisam siguran da on u svojim djelima tvrdi da danas, u 21. vijeku, plemena opstaju kao uzrok njihovog zakasnjelog drustvenog sazrijevanja. Barem ja nisam stekao takav utisak.

irac300 wrote:
Ma ne osvrci se na njega, on ti je patriJota, sve u p.m. zna a veze s vezom nema. Rek'o bi co'jk onako na prvu, SDA kadEr.

statixx wrote:
Ali izvodi zakljucke i generalizacije, koji se kose sa mnogima koji su izucavali primitivna drustva.

Nisam ni mislio na tu teoriju. Poenta je da su lovci sakupljaci svojevremeno opstali uprkos pojavi plemena i sirih zajednica, jer su odbili potcinjenost autoritetu i robijanje radi stvaranja zaliha i gradjenja monumenata.

harač wrote:

HardcoreMX wrote:Bez postojanja Sudnjeg dana izgubio bi se smisao postojanja svijeta, ...

rezultati izucavanja filozofije po nekakvim kiseljacima, apejronima, pi*kama materinama

Dope_Man wrote:

aurora313 wrote:

beni-bu-man wrote:

harač wrote:rezultati izucavanja filozofije po nekakvim kiseljacima, apejronima