Forum Klix.ba

Hm, ja ipak mislim da je ovo jedan lik koji se nasnimavao.


Rasisto

Chmoljo wrote: ↑29/02/2020 22:01 Hm, ja ipak mislim da je ovo jedan lik koji se nasnimavao.


Rasisto

Nisam ja, nego oni u M. Spahe. Razbježali bi se k'o žohari.

Ma govorim ti jer su ti "kinezi svi isti", samo si od jednog trojicu napravila

Chmoljo wrote: ↑29/02/2020 22:17 Ma govorim ti jer su ti "kinezi svi isti", samo si od jednog trojicu napravila

Aaaaaa.... nisu blizanciiiiiii...

Ali mJUZak, mJUZak... to rastjeruje kosmUnaute i u jednini.

KOYAANISQATSI, ime koji su Hopi Indijanci dali svijetu u haosu

Koyaanisqatsi, also known as Koyaanisqatsi: Life out of Balance, is a 1982 film directed by Godfrey Reggio with music composed by Philip Glass and cinematography by Ron Fricke. The film consists primarily of slow motion and time-lapse photography of cities and many natural landscapes across the United States. The visual tone poem contains neither dialogue nor a vocalized narration: its tone is set by the juxtaposition of images and music. In the Hopi language, the word Koyaanisqatsi means 'crazy life, life in turmoil, life out of balance, life disintegrating, a state of life that calls for another way of living', and the film implies that modern humanity is living in such a way. The film is the first in the Qatsi trilogy of films: it is followed by Powaqqatsi (1988) and Naqoyqatsi (2002). The trilogy depicts different aspects of the relationship between humans, nature, and technology. Koyaanisqatsi is the best known of the trilogy and is considered a cult film.

'Samo materiji okrenuti ljudi mogu tražiti skloništa. Oni koji u svojim srcima zadrže mir već posjeduju svoje životno utočište. Od zla ne postoji sklonište. Oni koji ne budu učestvovali u podjeli svijeta ideologijom spremni su da nastave život na drugom svijetu.'

Humoristička emisija?

ne bi bilo loše ni tuspasiti se na ovog Andre Rieueueua ako bude zaluto negdje na ovo bure baruta.

Chmoljo wrote: ↑03/03/2020 00:28 ne bi bilo loše ni tuspasiti se na ovog Andre Rieueueua ako bude zaluto negdje na ovo bure baruta.

Da nam je napraviti kakvu pristojnu koncertnu dvoranu koja neće smrditi na dim i u koju može zalutati.

Meščini da mu nije do dvorane. Obično su mu bine uglavljene u neke pitoreskne ulice.

Ako bi vijećnica bila u pozadini, ko zna

Mada, veći bi problem bio ko bi na to išao i ko bi odvojio 50-100 KM za tamo nekog violinistu kad ih je Kalesija puna.

Chmoljo wrote: ↑05/03/2020 18:46 Meščini da mu nije do dvorane. Obično su mu bine uglavljene u neke pitoreskne ulice.

Ako bi vijećnica bila u pozadini, ko zna

Mada, veći bi problem bio ko bi na to išao i ko bi odvojio 50-100 KM za tamo nekog violinistu kad ih je Kalesija puna.

Jes', bogumi. Al' vidiš, nije ti ta Vijećnica loša. Očišćena i fino upristojena Tabija bi isto mogla biti sjajna!

Uh da. Tabija bi bila beton. Nije potrebna grandioznost. Gledaj kako je ovo fino sređeno

Mali intermezzo



Lamma Bada Yatathanna je muwashshah (muwaššaḥ). Pjesma potiče iz 13. vijeka, a kad je dobila melodiju ne zna se...
(Muwaššaḥ je posebna lirska pjesnička kompozicija karakteristična za arapsku poeziju muslimanske/arapske Španije (Andaluzija), nastala krajem 9. vijeka u Andaluziji.)
Pjesma se smatra jednim od najpoznatijih arapskih djela svoga doba... baj d vej pjesma je ljubavna.
Ovo je obrada norveškog ansambla Windstreken i nisam sigurna da su riječi iste kao u izvornoj verziji

Chmoljo wrote: ↑05/03/2020 21:20 Uh da. Tabija bi bila beton. Nije potrebna grandioznost. Gledaj kako je ovo fino sređeno

[yt]https://youtu.be/qSxxQcVd2MU[yt]

Samo im jedan grandiozni ulazak Branda nedostaje.

Tabija, Tabija. Malo travu počupati, grafite očistiti, urediti put.

"Ako se svaka sekunda našeg života bude bezbroj puta ponavljala, bit ćemo prikovani za vječnost kao Isus za križ. Takva pomisao je užasna. U svijetu vječnog vraćanja, svaki gest je opeterećen težinom nepodnošljive odgovornosti. Zbog toga je Nietzsche misao o vječnom vraćanju nazvao najvećim teretom. "
" Nepodnošljiva lakoća postojanja"

Ne znam je li ovo kulturno , ali... makar je interesantno... meni


Pjesma Mawtini u ovom videu je verzija za širu publiku, jer je veoma popularna i jer su Arapi sentimentalno vezani za nju... i prelijepa je pjesma

Pjesmu je napisao palestinski pjesnik Ibrahim Tuqan 1934. a komponovao je libanski skladatelj Muḥammed Flayfel. Postala je nacionalnom himnom Palestine od svog nastanka do 1996. godine, kada je službeno zamijenjena s "Fida'i".

2004. godine ponovo je usvojena kao nacionalna himna, ovaj put od Iraka. Interesantno je i to da je Irak već imao himnu istog imena od 1958. do 1965. i kratko od 2003. do 2004., ali samo instrumentalnu verziju kompozitora Lewis Zanbaka, koja nije ni nalik ovoj Tuqanovoj. Nakon toga usvojena je ova Mawtini ( Ibrahim Tuqan) i danas je to himna Iraka.

A onda...
Pjesma je izvođena na početku predstave Bertrand Russela "Osvajanje slobode" East West Centra (režija Haris Pašović) u Derry, Ljubljani, Mostaru, Sarajevu... Predstava je otvorila Međunarodni kazališni festival MESS, igrala se u Mostaru ispod Starog mosta, a pjesmu je izvodio hor od 150 ljudi...

Ode i Beba...

Imširević: Sulejman Jalandžija

Prije nekoliko godina sam, listajući jednu rusku knjigu posvećenu djelu Antona Pavloviča Čehova, u kazalu imena naišao na Sulejmana Jalandžiju. Naš susret je bio poput onih koji su česti na dženazama i sahranama, kada prateći spori hod povorke, iz straha, radoznalosti, možda i dosade, ili naprosto jer je to nemoguće izbjeći, čitate sva ona imena umrlih pored čijih grobova prolazite. Njegovo ime je bilo nišan među nadgrobnim spomenicima sa ćirilicom ispisanim predivnim ruskim imenima koje je svako zvučalo tako da ste ga momentalno mogli uzidati u roman ili dramu. Prelistao sam knjigu, potražio stranice na kojima se spominje Sulejman Jalandžija i ostao zapanjen. Narednih par mjeseci sam posvetio istraživanju njegove biografije, pratio trag njegovih putovanja, uživao u ulozi arheologa koji četkicom skida prašinu sa mozaika na kojem je neočekivani ljudski lik.

https://nomad.ba/sulejman_jalandzija?

Zeza me forum.

Kako se finansira kultura? Ne znam gdje drugo bih ovo stavila.

Jala, Buba i Telecomovi milioni...

https://nap.ba/news/62415

Hvala ti na ovoj temi
Ja sam digla ruke od kulture davno, nekako se spustila na nivo ostalih, u pokušaju da im pariram...
još sam tamo

StelaVrti wrote: ↑11/03/2020 02:40 Hvala ti na ovoj temi
Ja sam digla ruke od kulture davno, nekako se spustila na nivo ostalih, u pokušaju da im pariram...
još sam tamo

Hvala tebi što si uuuušla slobodnoooo!

Ovo je kao neko malo utočište, svako ponekad posadi po cvjetić, pa eto!