Forum Klix.ba

bitanga_sa_otesa wrote:

Banksy wrote: edit: evo ga

ne vidim potok susicu,izgleda da je vec bio pokriven....

Sarajmen wrote:E hajd' sad' budi pametan


Gdje se nalazila ova kafana?

Sarajevo / Gradska kafana * / 1939
http://static.limundoslike.com/original ... 398829.jpg


http://mirzahasanefendic.com/?p=726

U Sarajevu se prva filmska projekcija održava 27. jula 1897., dakle manje od dvije godine nakon što su u Lumierovi prikazali svoje filmove u pariškom Grand Cafeu, što se smatra prvom zvaničnom kino-predstavom i oficijelnim rođendanom filma. U isto vrijeme putujući prikazivači filmova pokazali su pokretne slike i u Vatrogasnoj stanici u Bijeljini. Jedna baraka na prostoru današnje Skenderije pretvorena je u prvo kino na ovim prostorim. Tri godine kasnije filmovi će se prikazivati i u Mostaru, a već 1907. godine Talijan Giovanni Fabris orvorio je prvo stalno kino u Bosni i Hercegovini, „Edison Amerikan Bioskop“, koje je par godina kasnije izgorjelo do temelja u požaru čiji je uzrok bila ondašnja lako zapaljiva filmska traka. Godine 1912. Paulina Valić otvara kino „Apolo“ koje postoji i danas pod istim imenom, a u vrijeme mog djetinjstva i mladosti zvalo se kino „Partizan“. Prva simanja na prostoru BiH počela su već oko 1902. a godine 1906. domaće novine su najavljivale „senzaciju“: prikazivanje domaćeg filma „Polazak debelih gospođa iz Sarajeva“, što je vjerovatno prvi bosanskohercegovački film. Bosnu su pohodili i snimatelji tada vodećeg europskog producenta Pathe pa je 1910. snimljen film, koji je sačuvan, o posjeti Cara Franje Josipa Sarajevu, a u arhivi britanskih, njemačkih, austrijskih i talijanskih kinoteka nalaze se snimke bosanskohercegovačkih folklornih običaja i prirodnih ljepota nastale u prvom desetljeću dvadesetog vijeka. Antun Valić, sin spomenute Pauline, snimio je 1913. film o osnivanju hrvatskog kulturnog društva „Napredak“ i o ustoličenju reisu-l-uleme u Begovoj džamiji u Sarajevu. Valić je snimio i događaje u vrijeme sarajevskog atentata 28. juna 1914.

U blizini Cirkus placa, uz današnju Obalu Kulina bana, nekada Apelov kej, nalazilo se i prvo sarajevsko ljetno kino. Vlasnik bioskopa Rojal bajograf, otvorenog 1913. godine, bio je Marko Katić. Dva su sarajevska bioskopa otvorena spočetka XX stoljeća. Već spominjano kino Apolo smješteno je u namjenski građenu zgradu za kinoprojekcije, sa parterom i balkonom, koja i danas, nakon 100 godina, ugošćuje sarajevske ljubitelje filma. Kao i drugi sarajevski bioskop, Imperijal, otvoren u zgradi HKD Napredak 1913. godine, u današnjoj Titovoj ulici.

Potoklinica wrote:Hvala Banksy za ovaj lijep komadić historije Sarajeva kada je u pitanju film.

prvi sto posto domaći film bio je najvjerovatnije tek „Svečano otvaranje Napretkovog doma u Sarajevu“ iz 1913., dokumentarac Antuna Valića. Od tog momenta počinje ne samo opća historija živih pokretnih slika u našoj domovini, već i historija b-h dokumentarnog filma kao internacionalnog fenomena budući je već taj Valićev film ušao u „Patheov“ žurnal i prikazivao se u kinima širom svijeta.

Naredni značajan filmski autor iz BiH je Nikola Drakulić, Fočak koji je snimao dokumentarce tokom 1930-tih, i čiji je film „Sahrana Reis-ul-uleme u Sarajevu“ za prikazivanje u svijetu otkupila velika američka kompanija „Fox“. Drakulić je radio i igrane filmove kao „Grad sevdaha“ (1937) sa popularnim pjevačem sevdalinki Edom Ljubićem u glavnoj ulozi. Pred onaj rat Drakulić je sa svojom suprugom Holanđankom emigrirao čak u Indoneziju, da bi se, sa kamerom u rukama, u domovini ukazao tek 1984. snimajući dokumentarac o Olimpijadi u Sarajevu.

black wrote:



izvinjavam se ako se ponavlja