Srednjovjekovna Bosna

[seldzuk]

A za 1100. godinu kažu da smo tada bili vazal Duklje. Je li ovo tačno. Po tome je Kulin ban bio vazal Duklje.

[Duklja]

Izvori spominju kako su se Hrvati i Bugari obracunali u vojnom smislu negdje u 9. vijeku na prostoru zapadne Bosne. Neko moze zakljuciti iz toga da je Bosna bila Bugarski vazal u 10. vijeku.

No ono sto jedino znamo iz izvora je da se Bosna prvi put spominje za Vrijeme Konstantina; Vizantskog cara negdje za vrijeme njegovog zivota (900-950. tako nekako.)

Tu se Bosna spominje kao zemljica Bosna i odvaja se od ostalih zemalja poput Srbije. Na osnovu toga se moze zakljuciti da je Bosna u svakom slucaju tada a vjerovatno i prije toga bila planinska knezevina. Tibor Zivkovic (clan Srpske Akademije nauke i Umjetnosti); koji je najpoznatiji historicar rano- srednovijekovnog balkana tvrdi da je Bosna morala biti knezevina prije 822. jer to potvrdjuju izvori koji spominju "kastru oikounemu". A DAI jasno spominje kako Bosna ima svoju Kastru Oikounemu (crkvenu organizaciju) i da ima dva grada:"Katera i Desnik." I najveci Hrvatski historicar svih vremena Vjekoslav Klaic tvrdi da je Bosna neovisna knezervina bila za vrijeme doseljenja Slavena. To tvrdi i njegova unuka Nada Klaic.

No ono sto je Bosna bila u 10. vijeku je jako klimavo jer nemamo izvora. Znamo samo da je bila mala zemljica "horion" koja je imala svoju crkvenu organizaciju "kastru oikounemu" i dva veca grada. Dedukcijom je Tibor Zivkovic dokazao po meni da je Bosna bila knezevina prije 822. ali neko ce reci da to nije bas tako sigurno.

Bosna u 11, vijeku je bila vjerovatno vazal Madjarske. To su tvrdili svi histoircari kao u proslosti i u danasnjosti. Recimo Ban Boric je bio saveznik Madjarski u Borbi protiv Vizanta. A evo recimo kako Nikola Lasvanin opisuje Bosnu u 1059. godini:

http://i33.klix.com/5clv60.jpg

Bosna u 12. vijeku je bila po misljenju i Srpskih i Hrvatskih historicara neovisna banovina. To priznavaju cak i oni Hrvatski i Srpski historicari koji su poznati kao "patrioti". Jer nemoguce je negirati njezinu neovisnost kada je Ban Kulin ostavio povelju u kojoj zapisuje da vodi neovisnu vanjsku politiku. Cak i Papa Kulina naziva "Rexom" sto znaci "kraljem".

Vjerovatno je taj Atlas samo grubu podjelio "vele sile" u evropi i imenovao ih. Ali kada bi uzeli bas striktno onda bi vidijeli da je Bosna za vrijeme Kulina neovisna banovina. Tu nema nikakve sumnje. Recimo Ferdo Sisic, Cirkovic, Corevic to su naj-patriotski Srpski i Hrvatski historicari... svi su to priznali a da nepricamo o onim Srpskim i Hrvatskim historicarima koji su vise "intelektualnog i gradjanskog" opredjeljenja.


Ukratko:

Bosna 950. godine ---> Slabasna knezevina koja je drzavica zahvaljujuci planinskom pojasu koji joj daje zastitu.
Bosna 1150-1189 --> Madjarski vazal ili Saveznik.
Bosna 1189- 1377. ---> Neovisna Banovina
Bosna 1377- 1463 ---> Neovisna kraljevina
Bosna 1463- 1532 ---> Vazalna kraljevina pod zastitom Otomana i Madjara (taj teritorij bosnaskog kraljevstva je obuhvatao tek 5% stare kraljevine).

[seldzuk]

Hvala puno.

[Tvrtko II Kotromanić]

duklja

jako se malo spominje u konkretno historijskim udzbenicima taj period 1463-1532, koji si naveo kao vazalno kraljevstvo
i konkretno ja vrlo malo poznajem taj period
ako moze neki link na tu temu

[Duklja]

Dubravko Lovrenovic je posvetio jedan chapter toj Bosni posle pada Bosne. Mislim da je neki rodjak Tomasevica bio taj Bosanski kralj vazalni.

Vazalna Bosanska kraljevina je tada obuhvatala samo mali teritorij od Tuzle do Save od prilike. To su Turci i Madjari ostavili kao protektorat iz razloga da lakse kontrolisu granicu. Tako su te dvije velesile (Turci i Madjari) imali manje dodira. Jos su oni iskomadali neke banovine kao Jajacka banovina i sta ja znam (nemogu da se sjetim detalja) kako nebi imali direktno dodira.

[warna 1444]

Što se tiče srvj Bosne i nakon njenog pada u Osmanske ruke,
Mletačka republika ( sadašnja Venecija ) i Ugarska ( sadašnja Mađarska ) su zapravo Osmansko osvajanjem Bosne, smatrali opasnost za njihove susjedne oblasti koje su držali u to vrijeme Mletačka - Dalmaciju, Ugarska se bojala da ne bi prodrli Osmanlije dalje u njihovu matičnu zemlju
Stoga je potpisan vojni sporazum između ove dvije zemlje a protiv Osmanlija u cilju protjerivanja Osmanlija s osvojenog prostora
Vojni sporazum je potpisan 12. septembra 1463. a vojne akcije su počele već prvih dana oktobra iste godine
S obzirom na mali broj posadnika u tvrđavama, šanse za uspijeh koalicije su bile velike
Da sada ne duljim, uglavnom padom Jajca u ruke saveznika koji se desio 26. decembra 1463.godine, kada je osmanska posada predala tvrđavu koja je opsjedana, tada je pala u Ugarske ruke i Banja luka, i srvj utvda Kaštel kao i nekoliko okolnih gradova
Srebrenik je pao u Ugarske ruke iduće 1467.godine
Sjedište Jajačke banovine je bilo u Jajcu, koji je obuhvatao područna mjesta, te područja kao što su Livač, Komotin, Bočac, Vrbaški grad, Zvečaj
Srebreničkoj banovini je bilo sjedište u Srebreniku, a obuhvatao je Usoru, Soli i Spreču sa okolnim područjima
Banovine su nastale prije svega kao brana osmanskim pohodima na ugarske teritorije, ali i polazna tačka za dalja osvajanja

[Menkic1235]

Animacija srednovijekovnog grada Vranduka. Imali jos vise ovakvih animacija; trebaju nam.

[warna 1444]

duklja

jako se malo spominje u konkretno historijskim udzbenicima taj period 1463-1532, koji si naveo kao vazalno kraljevstvo
i konkretno ja vrlo malo poznajem taj period
ako moze neki link na tu temu

Imaš knjigu Bosanski pašaluk od Hazima Šabanovića i u njoj se piše o " kraljevstvu bosanskome "
Da sada ne ispravljam kolegu forumaša Duklju, sve je tamo jasno navedeno, i razlozi formiranja tog " kraljevstva ", dokle je trajalo, ko su mu bili kraljevi, i na kraju šta se s njim desilo,
ukoliko je problem za downloadovati tu knjigu, mogu ja napisati šta te zanima u kratkim crticama

[Tvrtko II Kotromanić]

duklja

jako se malo spominje u konkretno historijskim udzbenicima taj period 1463-1532, koji si naveo kao vazalno kraljevstvo
i konkretno ja vrlo malo poznajem taj period
ako moze neki link na tu temu

Imaš knjigu Bosanski pašaluk od Hazima Šabanovića i u njoj se piše o " kraljevstvu bosanskome "
Da sada ne ispravljam kolegu forumaša Duklju, sve je tamo jasno navedeno, i razlozi formiranja tog " kraljevstva ", dokle je trajalo, ko su mu bili kraljevi, i na kraju šta se s njim desilo,
ukoliko je problem za downloadovati tu knjigu, mogu ja napisati šta te zanima u kratkim crticama

ako mozes

[warna 1444]

Jajačka i Srebrenička banovina u naslonu na Šabačku banovinu, predstavljali su neprekidnu graničnu zonu na desnoj obali Save od Beograda preko Šapca do Jajca, i tako sačinjavale moćnu branu Osmanskim prodorima.
Zbog tih ugarskih pozicija na sjeveru Bosne, Osmanlije nisu mogle biti sigurne ni na teritoriji koju su držali.
Tu ne sigurnost pojačavala je činjenica što sami Bošnjaci nisu bili zadovoljni ni sa jednim ni sa drugim okupatorom i nisu mirovali.
Osmanlije su sigurno dobro vidjeli ovo neraspoloženje naroda prema sebi. Kako se nisu osjećali dovoljno sigurno ni na svom području, niti sposobni da protjeraju Mađare ( Ugari ), oni su u nedostatku vlastitih snaga morali praviti ustupke lokalnim činiocima, pa su tako pribjegli jednoj mjeri koja je jedinstvena u historiji njihovih osvajanja.
Da bi kod Bošnjaka stvorili iluziju da se obnavlja bosanska država, i uspostavili kakav - takav koridor između svojih i ugarskih područja u Bosni, Osmanlije su krajem 1465.godine ili nešto ranije, predali sjeverne djelove bosanskog sandžaka na upravu članu dinastije Kotromanića Matiji.
Oblast novog bosanskog kraljevstva sterala se od Lašve na sjever do područja ugarskih banova, a sastojala se od 6 gradova i njihovih područja.
Rezidencija kraljeva bila je po svoj prilici u Vranduku. On je tu imao svoju vlastelu i ekonomski imunitet, te na tom području nije djelovalo dvovlašće ( kraljevska i osmanska vlast )
Novi kralj je postao Matija Šabančić 1471.godine, no ni on se nije zadržao dugo, te su Osmanlije 1476.godine postavili novog kralja - Matiju Vojsalića
Ovaj kralj je bio dosta kršćanski nastrojen, te je kada je dobio potvrdu od sultana da je kralj Bosne, u pismu tražio potvrdu i od mađarskog kralja.
Kada su to saznali Osmanlije, opsjeli su Vranduk i okolne gradove, Mađari su pomogli Vojsaliću da se oslobodi te opsade, prije 4.jula 1476.godine i to je bila ujedno i posljednja vijest o Osmansko - bosanskom kralju, i ne zna se šta se poslije toga desilo s njim i njegovom vlastelom, ali se zna, da je tada i učinjen kraj tom minijaturnom kraljevstvu bosanskom.
Njegovo je područje pripojeno bosanskom sandžaku, a vlast vlastele bosanske i njenu ulogu u toj oblasti preuzeli su vojvode i vlaški knezovi.

[Tvrtko II Kotromanić]

warna1444 hvala puno

pretpostavljam da je i vlast tih vojvoda i vlaskih knezova okoncana sirenjem bosanskog sandzaka u 16. vijeku, eh sad, da li se zna sudbina te vlastele, da li su neki od njih primili islam i samim tim zadrzali svoje plemicko zvanje ili su se povukli u zemlje pod krscanskom kontrolom?

[warna 1444]

Zaboravio sam da napišem da je tu riječ o osmanskim vojvodama, kao zapovjednicima nekog od osmanskih vojnih odreda, ili neke manje administrativno - teritorijalne jedinice, takav slučaj je bio sa bosanskim krajištem, odnosno prvim formiranim osmanskim uporištem u Bosni, prije konačnog pada Bosne pod Osmanlije
A vlaški knezovi su za vrijeme Osmanske uprave imali određeni vid autonomije te su plaćali jedan dukat godišnje poreza, oni su bili na čelu vlaških katuna - ili plemena te su bili njihovi predstavnici
Za plemiće ne znam, može se samo nagađati, pretpostavljam / nagađam da su ostali u Bosni, i podvrgli se osmanskoj vlasti, i dalje krojili svoju " sudbinu " ne vjerujem da su se odlučili na taj potez - iseljavanja na teritoriju van Osmanskog carstva, iz razloga što je Osmanski podanik bio manje opterećen radnim obavezama i nametima u Bosni, nego u susjednim Mletačkim i Habsburškim teritorijama

[Tvrtko II Kotromanić]

jos jednom, hvala puno

[sarajlija_ba]

jos jednom, hvala puno

Pazi na izvore koje čitaš.
Srbi nemaju srednjovjekovnu istoriju i zadali su se da ukradu našu.
Zato ćeš često nailaziti na njihove "naučne radove" na temu kako je srednjovjekovna Bosna ustvari srpska.

Primjera radi, Srbi nemaju svoju nacionalnu kuhinju. Osim kiselog kupusa i svinjetine sva ostala jela koja jedu pripadaju turskoj kuhinji.
Prvi Rječnik na ovim prostorima je Rječnik bosanskog jezika a Vuk Karadžić (koji je inače čitav život nosio fes na glavi) je samo prepisao taj bosanski Rječnik u kojem stoji MLIJEKO a ne MLEKO...itd.

[Tvrtko II Kotromanić]

jos jednom, hvala puno

Pazi na izvore koje čitaš.
Srbi nemaju srednjovjekovnu istoriju i zadali su se da ukradu našu.
Zato ćeš često nailaziti na njihove "naučne radove" na temu kako je srednjovjekovna Bosna ustvari srpska.

Primjera radi, Srbi nemaju svoju nacionalnu kuhinju. Osim kiselog kupusa i svinjetine sva ostala jela koja jedu pripadaju turskoj kuhinji.
Prvi Rječnik na ovim prostorima je Rječnik bosanskog jezika a Vuk Karadžić (koji je inače čitav život nosio fes na glavi) je samo prepisao taj bosanski Rječnik u kojem stoji MLIJEKO a ne MLEKO...itd.

pazi, razumijem ja sta ti zelis reci, ali nema potrebe da iz jedne krajnosti idemo u drugu, dakle nema potrebe govoriti da Srbi nemaju srednjevjekovnu historiju, druga stvar sto je ovo Balkan i sto jedan nacionalizam odmah vuce mrznju prema drugima, ali pobogu hajmo biti korektni i reci ono sto je historija, sto je fakt..
Bosna ima svoju srednjevjekovnu historiju, Srbija svoju,
kuhinja također , niti je burek pao sa neba na Bascarsiju, niti cevap, a bogami ni baklava , isto tako se moze reci i za leskovacki cevap itd itd

[warna 1444]

@Sarajlija ba, ovo je tema srvj Bosna, nema potrebe za iznošenjem takvih stvari kojima ovdje nije mjesto
Svako ko ima neku nedoumicu kao Tvrtko nek' je iznese, ili neku tezu, pa da raspravljamo, u tome je bit foruma, nećemo sada ovdje da o nacionalizmu pričamo, u knjigama je većinom sve jasno navedeno
Pozz svim ljubiteljima historije

[Smail Aga]

Izvori spominju kako su se Hrvati i Bugari obracunali u vojnom smislu negdje u 9. vijeku na prostoru zapadne Bosne. Neko moze zakljuciti iz toga da je Bosna bila Bugarski vazal u 10. vijeku.

No ono sto jedino znamo iz izvora je da se Bosna prvi put spominje za Vrijeme Konstantina; Vizantskog cara negdje za vrijeme njegovog zivota (900-950. tako nekako.)

Tu se Bosna spominje kao zemljica Bosna i odvaja se od ostalih zemalja poput Srbije. Na osnovu toga se moze zakljuciti da je Bosna u svakom slucaju tada a vjerovatno i prije toga bila planinska knezevina. Tibor Zivkovic (clan Srpske Akademije nauke i Umjetnosti); koji je najpoznatiji historicar rano- srednovijekovnog balkana tvrdi da je Bosna morala biti knezevina prije 822. jer to potvrdjuju izvori koji spominju "kastru oikounemu". A DAI jasno spominje kako Bosna ima svoju Kastru Oikounemu (crkvenu organizaciju) i da ima dva grada:"Katera i Desnik." I najveci Hrvatski historicar svih vremena Vjekoslav Klaic tvrdi da je Bosna neovisna knezervina bila za vrijeme doseljenja Slavena. To tvrdi i njegova unuka Nada Klaic.

No ono sto je Bosna bila u 10. vijeku je jako klimavo jer nemamo izvora. Znamo samo da je bila mala zemljica "horion" koja je imala svoju crkvenu organizaciju "kastru oikounemu" i dva veca grada. Dedukcijom je Tibor Zivkovic dokazao po meni da je Bosna bila knezevina prije 822. ali neko ce reci da to nije bas tako sigurno.

Bosna u 11, vijeku je bila vjerovatno vazal Madjarske. To su tvrdili svi histoircari kao u proslosti i u danasnjosti. Recimo Ban Boric je bio saveznik Madjarski u Borbi protiv Vizanta. A evo recimo kako Nikola Lasvanin opisuje Bosnu u 1059. godini:

http://i33.klix.com/5clv60.jpg

Bosna u 12. vijeku je bila po misljenju i Srpskih i Hrvatskih historicara neovisna banovina. To priznavaju cak i oni Hrvatski i Srpski historicari koji su poznati kao "patrioti". Jer nemoguce je negirati njezinu neovisnost kada je Ban Kulin ostavio povelju u kojoj zapisuje da vodi neovisnu vanjsku politiku. Cak i Papa Kulina naziva "Rexom" sto znaci "kraljem".

Vjerovatno je taj Atlas samo grubu podjelio "vele sile" u evropi i imenovao ih. Ali kada bi uzeli bas striktno onda bi vidijeli da je Bosna za vrijeme Kulina neovisna banovina. Tu nema nikakve sumnje. Recimo Ferdo Sisic, Cirkovic, Corevic to su naj-patriotski Srpski i Hrvatski historicari... svi su to priznali a da nepricamo o onim Srpskim i Hrvatskim historicarima koji su vise "intelektualnog i gradjanskog" opredjeljenja.


Ukratko:

Bosna 950. godine ---> Slabasna knezevina koja je drzavica zahvaljujuci planinskom pojasu koji joj daje zastitu.
Bosna 1150-1189 --> Madjarski vazal ili Saveznik.
Bosna 1189- 1377. ---> Neovisna Banovina
Bosna 1377- 1463 ---> Neovisna kraljevina
Bosna 1463- 1532 ---> Vazalna kraljevina pod zastitom Otomana i Madjara (taj teritorij bosnaskog kraljevstva je obuhvatao tek 5% stare kraljevine).

Ovo povecano nije tacno. Bosna je uvijek bila vazal Madzarske,osim ponekih kratkih perioda od 10-ak godina. Naprimjer,Kralja Tvrtka su Madzari vratili na vlast ,kada mu je brat Vuk oteo prijestolje.
Nije tacno i da je postojala vazalna kraljevina pod zastotom Otomana,oni su ako su i imali tajve pomisli,to prekinuli smaknucem zadnjega bosanskoga kralja,koji im je neuspjesno predlagao tu varijantu.

[fortaleza]

jos jednom, hvala puno

Pazi na izvore koje čitaš.
Srbi nemaju srednjovjekovnu istoriju i zadali su se da ukradu našu.
Zato ćeš često nailaziti na njihove "naučne radove" na temu kako je srednjovjekovna Bosna ustvari srpska.

Primjera radi, Srbi nemaju svoju nacionalnu kuhinju. Osim kiselog kupusa i svinjetine sva ostala jela koja jedu pripadaju turskoj kuhinji.

Od teme srednjovjekovne Bosne došli smo do srpske nacionalne kuhinje u par postova? Što je iduće, hrvatska podmorska baština?

Pošto sam veliki gurman objasni mi koja hrana pripada bosanskoj nacionalnoj kuhinji?

[warna 1444]

Nije tacno i da je postojala vazalna kraljevina pod zastotom Otomana,oni su ako su i imali tajve pomisli,to prekinuli smaknucem zadnjega bosanskoga kralja,koji im je neuspjesno predlagao tu varijantu.

Jajačka i Srebrenička banovina u naslonu na Šabačku banovinu, predstavljali su neprekidnu graničnu zonu na desnoj obali Save od Beograda preko Šapca do Jajca, i tako sačinjavale moćnu branu Osmanskim prodorima.
Zbog tih ugarskih pozicija na sjeveru Bosne, Osmanlije nisu mogle biti sigurne ni na teritoriji koju su držali.
Tu ne sigurnost pojačavala je činjenica što sami Bošnjaci nisu bili zadovoljni ni sa jednim ni sa drugim okupatorom i nisu mirovali.
Osmanlije su sigurno dobro vidjeli ovo neraspoloženje naroda prema sebi. Kako se nisu osjećali dovoljno sigurno ni na svom području, niti sposobni da protjeraju Mađare ( Ugari ), oni su u nedostatku vlastitih snaga morali praviti ustupke lokalnim činiocima, pa su tako pribjegli jednoj mjeri koja je jedinstvena u historiji njihovih osvajanja.
Da bi kod Bošnjaka stvorili iluziju da se obnavlja bosanska država, i uspostavili kakav - takav koridor između svojih i ugarskih područja u Bosni, Osmanlije su krajem 1465.godine ili nešto ranije, predali sjeverne djelove bosanskog sandžaka na upravu članu dinastije Kotromanića Matiji.
Oblast novog bosanskog kraljevstva sterala se od Lašve na sjever do područja ugarskih banova, a sastojala se od 6 gradova i njihovih područja.
Rezidencija kraljeva bila je po svoj prilici u Vranduku. On je tu imao svoju vlastelu i ekonomski imunitet, te na tom području nije djelovalo dvovlašće ( kraljevska i osmanska vlast )
Novi kralj je postao Matija Šabančić 1471.godine, no ni on se nije zadržao dugo, te su Osmanlije 1476.godine postavili novog kralja - Matiju Vojsalića
Ovaj kralj je bio dosta kršćanski nastrojen, te je kada je dobio potvrdu od sultana da je kralj Bosne, u pismu tražio potvrdu i od mađarskog kralja.
Kada su to saznali Osmanlije, opsjeli su Vranduk i okolne gradove, Mađari su pomogli Vojsaliću da se oslobodi te opsade, prije 4.jula 1476.godine i to je bila ujedno i posljednja vijest o Osmansko - bosanskom kralju, i ne zna se šta se poslije toga desilo s njim i njegovom vlastelom, ali se zna, da je tada i učinjen kraj tom minijaturnom kraljevstvu bosanskom.
Njegovo je područje pripojeno bosanskom sandžaku, a vlast vlastele bosanske i njenu ulogu u toj oblasti preuzeli su vojvode i vlaški knezovi.

[Smail Aga]

Nije tacno i da je postojala vazalna kraljevina pod zastotom Otomana,oni su ako su i imali tajve pomisli,to prekinuli smaknucem zadnjega bosanskoga kralja,koji im je neuspjesno predlagao tu varijantu.

Jajačka i Srebrenička banovina u naslonu na Šabačku banovinu, predstavljali su neprekidnu graničnu zonu na desnoj obali Save od Beograda preko Šapca do Jajca, i tako sačinjavale moćnu branu Osmanskim prodorima.
Zbog tih ugarskih pozicija na sjeveru Bosne, Osmanlije nisu mogle biti sigurne ni na teritoriji koju su držali.
Tu ne sigurnost pojačavala je činjenica što sami Bošnjaci nisu bili zadovoljni ni sa jednim ni sa drugim okupatorom i nisu mirovali.
Osmanlije su sigurno dobro vidjeli ovo neraspoloženje naroda prema sebi. Kako se nisu osjećali dovoljno sigurno ni na svom području, niti sposobni da protjeraju Mađare ( Ugari ), oni su u nedostatku vlastitih snaga morali praviti ustupke lokalnim činiocima, pa su tako pribjegli jednoj mjeri koja je jedinstvena u historiji njihovih osvajanja.
Da bi kod Bošnjaka stvorili iluziju da se obnavlja bosanska država, i uspostavili kakav - takav koridor između svojih i ugarskih područja u Bosni, Osmanlije su krajem 1465.godine ili nešto ranije, predali sjeverne djelove bosanskog sandžaka na upravu članu dinastije Kotromanića Matiji.
Oblast novog bosanskog kraljevstva sterala se od Lašve na sjever do područja ugarskih banova, a sastojala se od 6 gradova i njihovih područja.
Rezidencija kraljeva bila je po svoj prilici u Vranduku. On je tu imao svoju vlastelu i ekonomski imunitet, te na tom području nije djelovalo dvovlašće ( kraljevska i osmanska vlast )
Novi kralj je postao Matija Šabančić 1471.godine, no ni on se nije zadržao dugo, te su Osmanlije 1476.godine postavili novog kralja - Matiju Vojsalića
Ovaj kralj je bio dosta kršćanski nastrojen, te je kada je dobio potvrdu od sultana da je kralj Bosne, u pismu tražio potvrdu i od mađarskog kralja.
Kada su to saznali Osmanlije, opsjeli su Vranduk i okolne gradove, Mađari su pomogli Vojsaliću da se oslobodi te opsade, prije 4.jula 1476.godine i to je bila ujedno i posljednja vijest o Osmansko - bosanskom kralju, i ne zna se šta se poslije toga desilo s njim i njegovom vlastelom, ali se zna, da je tada i učinjen kraj tom minijaturnom kraljevstvu bosanskom.
Njegovo je područje pripojeno bosanskom sandžaku, a vlast vlastele bosanske i njenu ulogu u toj oblasti preuzeli su vojvode i vlaški knezovi.

Prvi put cujem i vidim. Ko je izvor ovoga ??? Mada vidim po stilu da je ocito neki nadrihistoricar,cim spominje Bosnjake. U feudalizmu nema nacija,nego je samo vlastela zadovoljna ili ne zadovoljna. Ne moze se svaki sitni turski vazal nazvati Kraljem,onda kao i danas trebao je medjunarodno priznanje,kojega ociti nije imao. Mitomanija nije u sluzbi istine,nego u sluzbi lazi. A ko laze,taj i krade,a ko krade,taj i ubija i tako dalje.

[warna 1444]

" Bosanski pašaluk " Hazim Šabanović, knjiga kojom se služe mnogi sa titulom prof.dr., i ne samo ljudi kojima je historija hobi, u tom tekstu je suvišna riječ Bošnjaci, to je svakako, al je pisao na osnovu izvora, i tu tezu mu niko nikada nije oborio, ja sam student historije 3 godina, i imamo na ispitu iz Bosne do osnivanja ejaleta pitanje Obnavljanje kraljevstva bosanskoga predmeta, koji predaje veoma uvažen profesor iz Sarajeva

[Smail Aga]

" Bosanski pašaluk " Hazim Šabanović, knjiga kojom se služe mnogi sa titulom prof.dr., i ne samo ljudi kojima je historija hobi, u tom tekstu je suvišna riječ Bošnjaci, to je svakako, al je pisao na osnovu izvora, i tu tezu mu niko nikada nije oborio, ja sam student historije 3 godina, i imamo na ispitu iz Bosne do osnivanja ejaleta pitanje Obnavljanje kraljevstva bosanskoga predmeta, koji predaje veoma uvažen profesor iz Sarajeva

Knjiga mi je poznata,Sabanovic je autoritet bez sumnje. Samo mozes li mi malo bolje pojasniti tu njegovu tezu. Da li on tvrdi da je postojala validna obnova bosanskoga kraljevstva poslije 1463,koja je priznata kako od savremenika,tako i od historicara ??

[Tvrtko II Kotromanić]

drago mi je sto ovdje imamo i historicara (sadasnjih i buducih)
meni je historija hobi i kao takav naravno da ima puuno toga sto ne znam
kad smo vec kod nedoumica, koliko ja znam Ban Prijezda je zadnji bosanski vladar koji je bio clan Crkve bosanske (?!), kasniji vladari su bili katolici, s tim da su tolerisali ili prikriveno podrzavali Crkvu bosansku sa izuzetkom zadnjih par kraljeva koji su radi dobivanja papine podrske poceli progon "krstjana".
Eh sad, konkretno pitanje :

s obzirom da je na podrucju kraljevine Bosne bilo i katolika i pravoslavaca, zanima me, da li se zna otprilike u kojem obimu su bile prisutne te 3 vjere u tadasnjoj Bosni (i Hercegovini ), dakle koja je bila vecinska vjera?

koliko znam, pravoslavaca je uglavnom bilo u Humu, istocnoj Bosni, katolici su, pretpostavljam bili dominantni u Usori, zapadnoj Bosni itd

pripadnici Crkve bosanske su valjda bili najprisutniji u srednjoj Bosni...

(pretpostavljam da ovo zasigurno ima i u knjigama, mislim ima 100% znam da sam nesto citao ali se sad ne mogu sjetiti tacnih podataka, a kad vec imamo ovdje nekoliko forumasa kojima je to profesija, mislim da bi bilo fino to iskoristiti )

[warna 1444]

Eh sad, konkretno pitanje :
dakle koja je bila vecinska vjera?

Većinsku vjeru su činili bosanski bogomili, ili krstjani, ostale vjere su bile " u manjini " da to tako nazovemo

Knjiga mi je poznata,Sabanovic je autoritet bez sumnje. Samo mozes li mi malo bolje pojasniti tu njegovu tezu. Da li on tvrdi da je postojala validna obnova bosanskoga kraljevstva poslije 1463,koja je priznata kako od savremenika,tako i od historicara ??

Pa evo pišem ti, i sam ti tekst govori, to kraljevstvo zapravo i nije bilo kraljevstvo, bilo je pod patronatom Osmanlija, nisu mogli da uspostavljaju nikakve diplomatske veze s drugim državama, u tekstu se navode i razlozi obnavljanja kraljevstva bosanskoga , jednostavno se na taj način željela stvoriti iluzija da se obnavlja bosansko kraljevstvo i da se smiri domaće stanovništvo
Da je neki autor / historičar opovrgnuo tu temu, sigurno je da bih dobio uputstva da taj dio knjige koji piše o navedenoj temi " preskočim " i onda se sam od sebe nameće odgovor na tvoje pitanje

[Tvrtko II Kotromanić]

koliko je domace stanovnistvo, pogotovo krstjani, uopste i bilo za to kraljevstvo?

pogotovo ako uzmemo u obzir da su bili proganjani od vladara tog kraljevstva i ako je tacna ona prica da su krstjani sami pozvali Osmanlije da osvoje Bosnu? (mislim, zauzeli bi Osmanlije Bosnu svakako ali eto )