Forum Klix.ba

ebi ga, daj Boze da ta inspiracija prodje - radimo na tome

bokakotorska wrote:Porodica Arslanagic iz Trebinja koliko sam poznavao jeste dalekim korenima ne slovenskog porekla, mada su ljudi bili Jugosloveni skroz.

Ako se ne varam veoma su vezani bili za sada dislocirani most ?

Potpuno si u pravu...... Prva kuca(Kula) do mosta je bila porodicno vlasnistvo Arslanagica(a i most se zvao Arslanagica Most)...... ---------

Most je tu i zasticen je, nego Arslanagici mislim da nisu vise u Trebinju.
Nisam ni ja sasvim siguran oko porekla porodice.

Koliko ja znam...(a znam dovoljno).....Arslanagici znaju svoje porijeklo..

nellington wrote:

bokakotorska wrote:Porodica Arslanagic iz Trebinja koliko sam poznavao jeste dalekim korenima ne slovenskog porekla, mada su ljudi bili Jugosloveni skroz.

Ako se ne varam veoma su vezani bili za sada dislocirani most ?

Koji se u naletu inspiracije prozva Perovića mostom...

Tad sam pohađao školu u Trebinju.Ludo vrijeme.Božo je u cilju spašavanja mosta lansirao ublehu,(navodno da bi sprječio neke budale koje su namjeravale dignuti most u hariju)kako Arslanagići potiču od Perovića i prozvao ga Perovića most.Ako laže on,lažem i ja.
Kako je nacionalizam utočište hulja i glupaka,ljudskog taloga koji o svom narodu zna samo onoliko koliko su mu kreatori ludila servirali,tako su idioti koji su vandalski minirali onu veću Džamiju u Starom gradu minirali i česmu koju je podigao Jovan Dučić zato što se nalazilase nalazila u blizini bogomolje jer su utripovali da je to "Turska vodopoja"

Molim Vas, porijeklo prezimena Čelik. Inace, ovo prezime je zastupljeno, najvise u istocnoj Bosni. Ima, sjeverno od Foče, i Čelikovo polje, koje naseljavaju ili su naseljavali pretizno ljudi sa prezimenom Čelik. Postoje, koliko ja znam, i pravoslavci-Srbi i Bosnjaka-muslimana sa prezimenom Čelik. Cuo sam od mnogih, da ovo prezime svoje korijene vuce iz Turske. Imao sam prilike, vidjeti da u Turskoj sada ima Čelika, pa nisam siguran, da li su to ljudi sa ovih prostora, koji su kao izbjeglice, dolazile u Tursku, u razlicitim periodima ili su to ti izvorni Čelici koji su dolazili u ove nase krajeve.
Da, budem konkretniji, znaci, porijeklo prezimena Čelik, Trebesko brdo,Goražde, musliman.

Hvala unaprijed:)

Prijatelju ovdje ti izgleda slabo ko zna prezimena iz Istocne Bosne. Ja sam postavio pitanje prije tri stranice i niko nista!

Strmonja, Skrobo i Filipovic?

(Svi su iz Travnika i svi su islamske vjere)

Vitez Koja wrote:Molim Vas, porijeklo prezimena Čelik. Inace, ovo prezime je zastupljeno, najvise u istocnoj Bosni. Ima, sjeverno od Foče, i Čelikovo polje, koje naseljavaju ili su naseljavali pretizno ljudi sa prezimenom Čelik. Postoje, koliko ja znam, i pravoslavci-Srbi i Bosnjaka-muslimana sa prezimenom Čelik. Cuo sam od mnogih, da ovo prezime svoje korijene vuce iz Turske. Imao sam prilike, vidjeti da u Turskoj sada ima Čelika, pa nisam siguran, da li su to ljudi sa ovih prostora, koji su kao izbjeglice, dolazile u Tursku, u razlicitim periodima ili su to ti izvorni Čelici koji su dolazili u ove nase krajeve.
Da, budem konkretniji, znaci, porijeklo prezimena Čelik, Trebesko brdo,Goražde, musliman.

Hvala unaprijed:)

Na žalost, nemam nikakve podatke o porijeklu porodica u kraju istočno od Goražda, ali imam o kraju zapadno od Goražda. U knjizi Rasima Živojevića "Ilovača," pisac je zabilježio da je u selu Bukvica 1961. živjelo jedno domaćinstvo Čelika. Na ovoj karti je Bukvica prikazana u odnosu na Goražde i Trebeševo. http://img850.imageshack.us/img850/686/90553509.png

Živojević je zabilježio da je rodonačelnik Čelika došao iz Čelikova Polja kod Foče polovicom XIX stoljeća. Došao je kao sluga najamnik begu Bukvici u selu Gornja Bukvica, pa onda prešao u zaselak Sofiće na miraz.

http://img845.imageshack.us/img845/4945/17937587.png

Živojević ne donosi ništa o daljem porijeklu Čelika. Sama riječ je turska, ali ne mora značiti i tursko porijeklo. Čelik i Čeliković su inače česta prezimena. U Bosni ih kao muslimana ima dosta oko Tuzle, Visokog, Tešnja, itd. Između Goražda i Foče, Čelika ima u selu Mahrevići, desetak kilometara sjeveroistočno od Čajniča. Čelikovići muslimani iz okolice Visokog(selo Tršće) imaju predanje da im je predak došao iz Konje u Turskoj. U Slimenama kraj Travnika Čelici su katolici. Ima ih i u Hrvatskoj. U Molvama u Podravini ima dosta Čelika. Pravoslavnih Čelika ima kod Mrkonjić-Grada i slave Mitrovdan. Čelikovića iste slave ima oko Banje Luke i Sanskog Mosta, i vjerovatno su isti rod. Čelikovića ima i kod Srebrenice i slave Lazarovu Subotu.

Iz svega ovog, možemo donijeti nekoliko zaključaka o Čelimicima s Trebeškog Brda. Prvo, skoro sigurno su jedan rod s ovimi iz Bukvice i Mahrevića i samim tim porijeklom iz Čelikova Polja. Ako imaju veze s Čelicima muslimanima iz centralne Bosne, to je zato što su ovi doselili iz istočne a ne obratno. Kretanje stanovništva su išle s jugoistoka na sjever i zapad a ne obrnuto. Isto tako možemo zaključiti da su Čelici u Turskoj većinom Turci. Iseljeni Bošnjaci su vrlo rijetko zadržavali svoja prezimena iz Bosne i Srbije. Isto tako se neke teorije o porijeklu Čelika mogu postulirati na osnovu općeg porijekla rodova iz Foče i okoline, ali o tom ću napisati ispod u odgovoru forumašu Corsi o njegovoj porodici.

Nadam se da sam bar malo pomogao, makar nemam direktne podatke.

corsa wrote:Prijatelju ovdje ti izgleda slabo ko zna prezimena iz Istocne Bosne. Ja sam postavio pitanje prije tri stranice i niko nista!

Zaboravih odgovoriti.

Bećirbašići su kao što si naveo iz Kozarevine, koja je kao selo dio mikroregije koja se naziva Fočanska Slatina. Bećirbašića ima i u susjednim selima kao što su Šuljci, a naravno su isti rod s ovim iz Kozarevine. Ima ih i u Jajićima kod Kalesija, ali izgleda da ih izvan te dvije mikro-regije nema. Prezime je patronimičko s dodatkom titule, što je česta pojava kod Bošnjaka. Tako imamo Hasanefendiće, Osmanbegiće, Avdagiće, Dervišhalidoviće, itd. Ono što čini Bećirbašiće drugačijim je da su paše puno rjeđe od aga, begova i efendija. Paša je upravitelj pašaluka ili general vojske. Ni pašaluka ni generalštabova nije bilo puno. Naravno, sad će neko reći da je Bosna puna Pašića i Bašića ali do je druga stvar. Prezime s titulom bez patronimika može doći iz raznih razloga. Ima Srba i Hrvata Begića i Begovića pa im sigurno preci nisu bili begovi. S druge strane nema Srba Hasanbegića ili Lazarbegića. Prezime kao Bećirbašić je moralo nastati po nekom Bećir-paši.

Stvar je naći Bećir-pašu(a bilo je sigurno dosta paša tog imena) koji bi i vremenski i geografski i važnošću odgovarao. Igrom slučaja, vrlo brzo sam nabasao na jako dobrog kandidata. Vlajko Palavestra u knjizi "Historijska usmena predanja iz Bosne i Hercegovine" navodi jednu tradiciju o kuli u zaseoku Rataje sela Miljevine nekoliko kilometara zapadno od Foče. Na kartama ispod se može vidjeti o kom mjestu se radi.

http://img703.imageshack.us/img703/3470/28309128.png
http://img52.imageshack.us/img52/3123/52183425.png

Priča se da je kulu sagradio Bećir-paša Čengić, koji je jedno vrijeme bio bosanski beglerbeg i koji je za vrijeme rata protiv Rusije 1737. zapovijedao jednom jedinicom turske vojske. Poginuo je iste godine u boju kod Ozije u Rusiji, kada je ruska vojska teško porazila tursku i zarobila mnoge Bošnjake. Igrom slučaja, ruskom vojskom je zapovijedao grof Sava Vladisavljević koji je bio rodom iz Hercegovine. Hercegovačka porodica Škaljić ima čak i tradiciju da im je zarobljenog pretka(hodžu) grof Sava pustio da ide kući jer mu je poznavao oca.

U svakom slučaju, osim kule u Ratajama postoji i groblje gdje su se kopali sinovi Bećir-bega i njegovo turbe koje je propalo još za turskog vremena. O paši Čengiću postoji još par predanja vezanih za neke druge lokalitete oko Foče, pa je očito bio viđena osoba. Čengići su kasnije osiromašili i raselili se. Sasvim je moguće da su Bećirbašići jedan od odseljenih ogranaka. Ako je to istina, onda je dalja priča jednostavna. Čengići su iz Gacka. O daljem porijeklu Čengića postoje dvije varijante. Jedna je da su od dubrovačke porodice Pucić(Pozza). Drugo je da su u Hercegovinu došli iz Mezopotamije. Obe tradicije govore o dolasku u XVI stoljeću, što je manje-više potvrđeno izvorima.

Inače, o stanovništvu Foče i okoline općenito. Muslimani su u dobrom broju starinačko stanovništvo koje je prešlo na islam. Kraj oko Foče je pripadao Hercegovačkom sandžaku, koji je već manje od 100 godina nakon pada Hercegovine pod Turke bio dosta islamiziran. Skoro polovica stanovništva, po defteru iz sredine XVI stoljeća. Kao muslimani, oni su zadržali svoju zemlju pa nisu imali potrebe seliti u istoj mjeri u kojoj i kmetovi. Jedan dio izvornih zemljoposjednika u tom kraju su bili i turski spahije, koji su došli po padu pod Turke. Oni su bili raznog porijekla, od Anatolaca do muslimana Bugarske i Srbije. Jedan dio stanovništva je došao i iz Hercegovine, preko Zelengore i Lelije, pogotovo jer s druge strane tih planina postoji pojas sela s muslimanskim življem. Jedan dio je došao i iz današnjeg Sandžaka. I među pravoslavnim stanovništvom sigurno ima starinaca, ali je vjerovatno veći udio Hercegovaca nego među Bošnjacima. Isto tako, više stanovništva je došlo iz Pive, Banjana, Grahova i Nikšića nego iz Sandžaka.

Dupla poruka.

xDenisx wrote:Strmonja, Skrobo i Filipovic?

(Svi su iz Travnika i svi su islamske vjere)

Prve dvije porodice su iz jedne manje regije koja se zove Karaula. Karaula se nalazi između Travnika i Jajca, na putu koji ih povezuje.

http://img858.imageshack.us/img858/2392/20575391.png

Karaula je samo ime regije. Ne postoji selo Karaula a regija se sastoji od nekoliko sela. U tursko vrijeme Karaula je činila džemat, u austrijsko vrijeme političku općinu, a u Jugoslaviji mjesni odbor i mjesnu zajednicu. Prema popisu 1991., Karaulu su činila sela Čosići, Donje i Gornje Krčevine, Gradina, Hamandžići, Seferi, Selići i Šešići.

http://img838.imageshack.us/img838/6432/73925256.png

Karaula je i u etničkom i geografskom smislu mikroregija za sebe. Stanovništvo je danas skoro isključivo Bošnjačko, kao i prije rata. Na jugu je omeđena planinom Radalj, koja Karaulu dijeli od sela donjovakufske i travničke općine koja su prije rata bila većinom naseljena Srbima. Na sjeveru, planina galica dijeli Karaulu od Vitovlja i Korićana, u kojim su živjele izmješane sve tri nacije. Na zapadu je jajačka općina i predio zvan Krezluk sa pretežno srpskim življem, a na istoku sela s hrvatskim stanovništvom Đelilovac, Podkraj, itd.

Skrobe su porijeklom iz sela Gradina, gdje postoje dva zaseoka nazvana po njima(vidjeti kartu iznad). Na samom jugu sela, na kraju ceste koja vodi na Radalj je zaseok Skrobe, a u sjevernom dijelu sela, gdje seoski atar graniči sa selom Selići, nalazi se Skrobino Brdo. Strmonje su pak iz Krčevine. Vjerovatno su prije živjeli u Gornjoj, da bi se kasnije spustili i u Donju, bliže cesti Jajce-Travnik.

Koliko sam mogao vidjeti, oba prezimena su specifična za tu regiju i nema ih drugdje u BiH. O daljem porijeklu te dvije porodice mogu samo nagađati. Karaula je bila dio srednjovjekovne hrvatske župe Luka, a vrlo rano(možda čak i XIII stoljeće) je postala dio Donjih Krajeva srednjovjekovne Bosne. Nakon pada Bosne pod Turke, postaje dio Jajačkog banata koji Mađari uspostavljaju na granici prema Turskoj. 1528. Jajce pada u turske ruke, i vjerovatno i Karaula. Ne znamo puno o pomjeranjima stanovništva u to vrijeme. Znamo da je na područje Jajca za vrijeme mađarske vlasti došao velik broj pravoslavnog življa s juga i istoka, i da su ostali i pod Turcima. Tu se radi o krajevima sjeverno od Jajca, područje Zmijanja kao i kraja oko Skender-Vakufa. U turskom defteru iz 1604. nisam uspio naći sela Karaule(možda se kriju pod nekim drugim imenom). Sela oko obližnjeg Turbeta su većinom muslimanska, i općenito se može primijetiti da je stanovništvo doline Lašve puno više muslimansko nego što će biti u XIX stoljeću. Iz izvora se zna da su begovi Lašvanske doline u nekom trenutku učiflučili mnogo zemlje, otjerali muslimanske seljake i doveli kršćanske kmetove.

Ako uzmemo činjenicu da je Jajce palo manje od 100 godina prije deftera iz 1604., onda je očito da se ili dogodila islamizacija lokalnog stanovništva u nekim selima, ili su Turci jako brzo doveli muslimane iz drugih krajeva Bosne. U Karauli onda vjerovatno ima i starinačkih porodica. Doseljnici(islamske vjere) su vjerovatno morali ići u jednom od dva povijesna pravca. Jedna struja je vjerovatno išla uz Lašvansku dolinu i tu bi se radilo o rodovima koji su izvorno iz okolice Visokog i Zenice. Druga bi bila dinarska i ta je vjerovatno išla preko Rame, niz dolinu Vrbasa(kroz Skoplje) i onda prema Karauli.

Aku uzmemo ovu zadnju struju, zanimljivo je da u Rami postoji selo Skrobučani. Selo je do polovice XIX. stoljeća bilo naseljeno isključivo muslimanima, a postoji tradicija da je jako stradalo od kuge 1782-1784. S obzirom da je kuga uvijek izazivala iseljavanja, možda su Skrobe iz tog sela? U Hercegovini inače ima katolički rod Škrobo, koji žive oko Širokog Brijega. Oni su po tradiciji iz okolice Imotskog i nemaju veze sa Skrobama. Tražeći informaciju za jednog od forumaša iznad, naletio sam sasvim slučajno i na podatak da muslimanski rod Bajraktarevići u Primčićima na Glasincu imaju nadimak Skroban. To sigurno nema veze sa Skrobama, ali pokazuje da ta riječ Skrob očito nešto znači. Nije turcizam, jer ga nema u Škaljićevom riječniku turcizama, ali možda je kakva arhaična riječ.

Na kraju, za Filipoviće je najlakše. Ne znam kad i kako su došli u Travnik, ali znam sigurno odakle. Svi Filipovići islamske vjere su porijeklom s Glamočkog polja, od tamošnjih begova Filipovića. Postoji tradicija da su Filipovići potomci Franje Filipovića, zagrebačkog kanonika koji je zarobljen od Turaka, i koji je primivši islam dobio velike posjede oko Glamoča. Problem verifikacije ove tradicije je da je Franjo zarobljen 1573. a prvi Filipovići muslimani se spominju 1648. To je razmak od 75 godina, za vrijeme kojeg nemamo nikakve podatke o toj porodici. Filipovići su igrali važnu ulogu u Dalmatinskoj Zagori dok je ona bila pod turskom vlašću, i imali su posjede oko Drniša i Knina.

Sjedište Filipovića u Glamočkom Polju je bilo selo Odžak, koje se još zvalo i Filipovića Odžak. Ovdje sam priložio i vjersku kartu tog kraja po stanju iz 1910. http://img709.imageshack.us/img709/6568/60134637.png

To radim da se bolje dočara situacija. Filipovići i još par nesrodnih porodica su bili jedini muslimani u tom dijelu Polja. Sve okolo su bila sela pravoslavnih kmetova, većinom na zemlji Filipovića. 1875. su u Odžaku živjela šestorica begova Filipovića: Bećir, Zaim, Mustaj, Hasan, Hamid i Muhamed. 1876. je u Bosni planuo ustanak, i te godina ustanici pod vodstvom pukovnika Mila Despotovića pale kulu Filipovića u Odžaku i sve begovske kuće. Jedan od begova odlazi u okolicu Ključa a druga petorica odlaze u Glamoč. Neki su popravili kuće ali se nisu više vratili u Odžak. Kula i kuće su stajale na mjestu gdje je kasnije bila škola. http://img41.imageshack.us/img41/8372/67981635.png Filipovići se se vrlo rano raselili s Glamočkog Polja. Jedna grana je otišla u Livno, jedna u Kalinovik, neki(i prije 1876.) u Ključ, a i u Travnik.

@fratris,
A Hrustanovići iz Hamamđića?

@ fratris
Hvala puno na odgovoru!

Fratris wrote:

Vitez Koja wrote:Molim Vas, porijeklo prezimena Čelik. Inace, ovo prezime je zastupljeno, najvise u istocnoj Bosni. Ima, sjeverno od Foče, i Čelikovo polje, koje naseljavaju ili su naseljavali pretizno ljudi sa prezimenom Čelik. Postoje, koliko ja znam, i pravoslavci-Srbi i Bosnjaka-muslimana sa prezimenom Čelik. Cuo sam od mnogih, da ovo prezime svoje korijene vuce iz Turske. Imao sam prilike, vidjeti da u Turskoj sada ima Čelika, pa nisam siguran, da li su to ljudi sa ovih prostora, koji su kao izbjeglice, dolazile u Tursku, u razlicitim periodima ili su to ti izvorni Čelici koji su dolazili u ove nase krajeve.
Da, budem konkretniji, znaci, porijeklo prezimena Čelik, Trebesko brdo,Goražde, musliman.

Hvala unaprijed:)

Na žalost, nemam nikakve podatke o porijeklu porodica u kraju istočno od Goražda, ali imam o kraju zapadno od Goražda. U knjizi Rasima Živojevića "Ilovača," pisac je zabilježio da je u selu Bukvica 1961. živjelo jedno domaćinstvo Čelika. Na ovoj karti je Bukvica prikazana u odnosu na Goražde i Trebeševo. http://img850.imageshack.us/img850/686/90553509.png

Živojević je zabilježio da je rodonačelnik Čelika došao iz Čelikova Polja kod Foče polovicom XIX stoljeća. Došao je kao sluga najamnik begu Bukvici u selu Gornja Bukvica, pa onda prešao u zaselak Sofiće na miraz.

http://img845.imageshack.us/img845/4945/17937587.png

Živojević ne donosi ništa o daljem porijeklu Čelika. Sama riječ je turska, ali ne mora značiti i tursko porijeklo. Čelik i Čeliković su inače česta prezimena. U Bosni ih kao muslimana ima dosta oko Tuzle, Visokog, Tešnja, itd. Između Goražda i Foče, Čelika ima u selu Mahrevići, desetak kilometara sjeveroistočno od Čajniča. Čelikovići muslimani iz okolice Visokog(selo Tršće) imaju predanje da im je predak došao iz Konje u Turskoj. U Slimenama kraj Travnika Čelici su katolici. Ima ih i u Hrvatskoj. U Molvama u Podravini ima dosta Čelika. Pravoslavnih Čelika ima kod Mrkonjić-Grada i slave Mitrovdan. Čelikovića iste slave ima oko Banje Luke i Sanskog Mosta, i vjerovatno su isti rod. Čelikovića ima i kod Srebrenice i slave Lazarovu Subotu.

Iz svega ovog, možemo donijeti nekoliko zaključaka o Čelimicima s Trebeškog Brda. Prvo, skoro sigurno su jedan rod s ovimi iz Bukvice i Mahrevića i samim tim porijeklom iz Čelikova Polja. Ako imaju veze s Čelicima muslimanima iz centralne Bosne, to je zato što su ovi doselili iz istočne a ne obratno. Kretanje stanovništva su išle s jugoistoka na sjever i zapad a ne obrnuto. Isto tako možemo zaključiti da su Čelici u Turskoj većinom Turci. Iseljeni Bošnjaci su vrlo rijetko zadržavali svoja prezimena iz Bosne i Srbije. Isto tako se neke teorije o porijeklu Čelika mogu postulirati na osnovu općeg porijekla rodova iz Foče i okoline, ali o tom ću napisati ispod u odgovoru forumašu Corsi o njegovoj porodici.

Nadam se da sam bar malo pomogao, makar nemam direktne podatke.

Hvala ti, u svakom slucaju. Nadam se da ce neko vec doci do nekog pisanog traga, o porijeklu porodica, istocno od Gorazda. Molim te, da li postoji mogucnost, da postoji neki izvor!? Ako, postoji, gdje je i kako da do njega dodjem!? Oprosti, mozda ti sada, s tvoje strane, postavljam malo nelogicna pitanja, ali bih volio znati.
Inace,jedan od tih Čelika, za koje sam pitao, po usmenom predanju, je bio tamo, nekad u 19.vijeku, bajraktar.

Jos jednom ,hvala

P.S. kako stojis sa podacima sa podrucija Čajniča!?

O porijeklu stanovništva U samom Goraždu ima knjiga takođe od prof.Rasima Živojevića "Goražde u prošlosti i danas" i pobrojano je poznato porijeklo svih rodova koji su živjeli u gradu u vrijeme pisanja knjige (1961.-1962, a objavljena je 1964.). Ja tu knjigu, kao i onu o Ilovači, imam ali mi nije pri ruci. Pogledaću preko vikenda ima li šta pa ću javiti.

Pera Trta wrote:O porijeklu stanovništva U samom Goraždu ima knjiga takođe od prof.Rasima Živojevića "Goražde u prošlosti i danas" i pobrojano je poznato porijeklo svih rodova koji su živjeli u gradu u vrijeme pisanja knjige (1961.-1962, a objavljena je 1964.). Ja tu knjigu, kao i onu o Ilovači, imam ali mi nije pri ruci. Pogledaću preko vikenda ima li šta pa ću javiti.

Hvala ti!!!

..

Fratris wrote:

xDenisx wrote:Strmonja, Skrobo i Filipovic?

(Svi su iz Travnika i svi su islamske vjere)

Prve dvije porodice su iz jedne manje regije koja se zove Karaula. Karaula se nalazi između Travnika i Jajca, na putu koji ih povezuje.

http://img858.imageshack.us/img858/2392/20575391.png

Karaula je samo ime regije. Ne postoji selo Karaula a regija se sastoji od nekoliko sela. U tursko vrijeme Karaula je činila džemat, u austrijsko vrijeme političku općinu, a u Jugoslaviji mjesni odbor i mjesnu zajednicu. Prema popisu 1991., Karaulu su činila sela Čosići, Donje i Gornje Krčevine, Gradina, Hamandžići, Seferi, Selići i Šešići.

http://img838.imageshack.us/img838/6432/73925256.png

Karaula je i u etničkom i geografskom smislu mikroregija za sebe. Stanovništvo je danas skoro isključivo Bošnjačko, kao i prije rata. Na jugu je omeđena planinom Radalj, koja Karaulu dijeli od sela donjovakufske i travničke općine koja su prije rata bila većinom naseljena Srbima. Na sjeveru, planina galica dijeli Karaulu od Vitovlja i Korićana, u kojim su živjele izmješane sve tri nacije. Na zapadu je jajačka općina i predio zvan Krezluk sa pretežno srpskim življem, a na istoku sela s hrvatskim stanovništvom Đelilovac, Podkraj, itd.

Skrobe su porijeklom iz sela Gradina, gdje postoje dva zaseoka nazvana po njima(vidjeti kartu iznad). Na samom jugu sela, na kraju ceste koja vodi na Radalj je zaseok Skrobe, a u sjevernom dijelu sela, gdje seoski atar graniči sa selom Selići, nalazi se Skrobino Brdo. Strmonje su pak iz Krčevine. Vjerovatno su prije živjeli u Gornjoj, da bi se kasnije spustili i u Donju, bliže cesti Jajce-Travnik.

Koliko sam mogao vidjeti, oba prezimena su specifična za tu regiju i nema ih drugdje u BiH. O daljem porijeklu te dvije porodice mogu samo nagađati. Karaula je bila dio srednjovjekovne hrvatske župe Luka, a vrlo rano(možda čak i XIII stoljeće) je postala dio Donjih Krajeva srednjovjekovne Bosne. Nakon pada Bosne pod Turke, postaje dio Jajačkog banata koji Mađari uspostavljaju na granici prema Turskoj. 1528. Jajce pada u turske ruke, i vjerovatno i Karaula. Ne znamo puno o pomjeranjima stanovništva u to vrijeme. Znamo da je na područje Jajca za vrijeme mađarske vlasti došao velik broj pravoslavnog življa s juga i istoka, i da su ostali i pod Turcima. Tu se radi o krajevima sjeverno od Jajca, područje Zmijanja kao i kraja oko Skender-Vakufa. U turskom defteru iz 1604. nisam uspio naći sela Karaule(možda se kriju pod nekim drugim imenom). Sela oko obližnjeg Turbeta su većinom muslimanska, i općenito se može primijetiti da je stanovništvo doline Lašve puno više muslimansko nego što će biti u XIX stoljeću. Iz izvora se zna da su begovi Lašvanske doline u nekom trenutku učiflučili mnogo zemlje, otjerali muslimanske seljake i doveli kršćanske kmetove.

Ako uzmemo činjenicu da je Jajce palo manje od 100 godina prije deftera iz 1604., onda je očito da se ili dogodila islamizacija lokalnog stanovništva u nekim selima, ili su Turci jako brzo doveli muslimane iz drugih krajeva Bosne. U Karauli onda vjerovatno ima i starinačkih porodica. Doseljnici(islamske vjere) su vjerovatno morali ići u jednom od dva povijesna pravca. Jedna struja je vjerovatno išla uz Lašvansku dolinu i tu bi se radilo o rodovima koji su izvorno iz okolice Visokog i Zenice. Druga bi bila dinarska i ta je vjerovatno išla preko Rame, niz dolinu Vrbasa(kroz Skoplje) i onda prema Karauli.

Aku uzmemo ovu zadnju struju, zanimljivo je da u Rami postoji selo Skrobučani. Selo je do polovice XIX. stoljeća bilo naseljeno isključivo muslimanima, a postoji tradicija da je jako stradalo od kuge 1782-1784. S obzirom da je kuga uvijek izazivala iseljavanja, možda su Skrobe iz tog sela? U Hercegovini inače ima katolički rod Škrobo, koji žive oko Širokog Brijega. Oni su po tradiciji iz okolice Imotskog i nemaju veze sa Skrobama. Tražeći informaciju za jednog od forumaša iznad, naletio sam sasvim slučajno i na podatak da muslimanski rod Bajraktarevići u Primčićima na Glasincu imaju nadimak Skroban. To sigurno nema veze sa Skrobama, ali pokazuje da ta riječ Skrob očito nešto znači. Nije turcizam, jer ga nema u Škaljićevom riječniku turcizama, ali možda je kakva arhaična riječ.

Na kraju, za Filipoviće je najlakše. Ne znam kad i kako su došli u Travnik, ali znam sigurno odakle. Svi Filipovići islamske vjere su porijeklom s Glamočkog polja, od tamošnjih begova Filipovića. Postoji tradicija da su Filipovići potomci Franje Filipovića, zagrebačkog kanonika koji je zarobljen od Turaka, i koji je primivši islam dobio velike posjede oko Glamoča. Problem verifikacije ove tradicije je da je Franjo zarobljen 1573. a prvi Filipovići muslimani se spominju 1648. To je razmak od 75 godina, za vrijeme kojeg nemamo nikakve podatke o toj porodici. Filipovići su igrali važnu ulogu u Dalmatinskoj Zagori dok je ona bila pod turskom vlašću, i imali su posjede oko Drniša i Knina.

Sjedište Filipovića u Glamočkom Polju je bilo selo Odžak, koje se još zvalo i Filipovića Odžak. Ovdje sam priložio i vjersku kartu tog kraja po stanju iz 1910. http://img709.imageshack.us/img709/6568/60134637.png

To radim da se bolje dočara situacija. Filipovići i još par nesrodnih porodica su bili jedini muslimani u tom dijelu Polja. Sve okolo su bila sela pravoslavnih kmetova, većinom na zemlji Filipovića. 1875. su u Odžaku živjela šestorica begova Filipovića: Bećir, Zaim, Mustaj, Hasan, Hamid i Muhamed. 1876. je u Bosni planuo ustanak, i te godina ustanici pod vodstvom pukovnika Mila Despotovića pale kulu Filipovića u Odžaku i sve begovske kuće. Jedan od begova odlazi u okolicu Ključa a druga petorica odlaze u Glamoč. Neki su popravili kuće ali se nisu više vratili u Odžak. Kula i kuće su stajale na mjestu gdje je kasnije bila škola. http://img41.imageshack.us/img41/8372/67981635.png Filipovići se se vrlo rano raselili s Glamočkog Polja. Jedna grana je otišla u Livno, jedna u Kalinovik, neki(i prije 1876.) u Ključ, a i u Travnik.

Hvala puno!!

Zna li neko porijeklo prezimena Fetic,iz Vranduka kod Zenice?Ja sam malo pokusavao ali samo dobijam vezu za crnu goru,tacnije bijelo polje i informacije koje nadem su ogranicene da na kraju opet nemam pojma!
Ako neko zna bio bih zahvalan!

Vitez Koja wrote: P.S. kako stojis sa podacima sa podrucija Čajniča!?

Imam listu bošnjačkih porodica koje su 1991. živjele u naseljima čajničke općine, a mislim da negdje imam i srpske porodice sa slavama, ali 100 godina ranije. O konkretnom porijeklu svih porodica podatke ili nemam ili imam indirektne.

Fratris wrote:

Vitez Koja wrote: P.S. kako stojis sa podacima sa podrucija Čajniča!?

Imam listu bošnjačkih porodica koje su 1991. živjele u naseljima čajničke općine, a mislim da negdje imam i srpske porodice sa slavama, ali 100 godina ranije. O konkretnom porijeklu svih porodica podatke ili nemam ili imam indirektne.

Ok, znas li sta o Pecikozama!?

pozdrav svim forumašima
molim vas zna li neko porijeklo porodice honđo?
hvala

Pozdrav,

Jel neko možda zna porijeklo prezimena KOBASICA? Zadnji u nizu dok kog sam stigao je iz Jeleča kod Foče.