#451 Re: Zaboravljeni Bošnjaci države Kosovo, Albanije, Turske, Bugarske, j. i sj. Sandzaka
Posted: 10/10/2017 16:46
Gunja
Kada se govori o Gunji puno je toga što ovo mjesto i općinu veže sa Bošnjacima. Džamija u Gunji, jedna od tri s munarom u Hrvatskoj, najstarija je u toj državi, a sagrađena je 1969. godine.
Općina Gunja je primjer multietničke sredine u Republici Hrvatskoj. Naime, u Gunji živi oko 65 posto Hrvata, koji jesu većinski narod, ali je procenat od 31 do 32 posto Bošnjaka – muslimana najveći u Hrvatskoj. Osim Hrvata i Bošnjaka u Gunji živi i oko tri do četiri posto Srba, te ostalih narodnosti.
“Osim što imamo najstariju džamiju u Hrvatskoj, u mnogo čemu smo prvi. Mi smo prvi uveli islamsku vjeronauku u školu još u bivšoj Jugoslaviji, bio sam prvi imam koji je ušao među učenike – 1991/1992. godine. Imamo mezarje koje je autentično muslimansko iz 1962. godine koje je dato i u koje su ukopavani muslimani. Čuva se tradicija i identitet mezarja. Imamo tu čast da imamo prvog učenika u Gazi Husrev-begovoj medresi iz Hrvatske, iz Gunje. Danas je Uzeir ef. Haskić imam u Maoči. Bili smo nekako među prvima jer smo uz granicu ovdje, blizu smo BiH – uspjeli smo da sačuvamo taj i vjerski i nacionalni identitet”, navodi efendija Bešić.
Efendija Bešić je inače, uz osječkog imama Enesa ef. Poljića najstariji hodža u Hrvatskoj. U službi je 34. godinu.
“Kada sam došao 80-tih godina nakon što sam završio Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, stigao sam sa idejom i vizijom. Mi smo se smatrali prozvanim i pozvanim da mijenjamo svijet. U odnosu na današnje generacije koje na to gledaju malo drugačije: više su nekakve zanatlije nego što su misionari. Stalno sam se dokazivao. Smatrao sam da nama uz džamiju treba i nešto drugo, da treba promijeniti te bosanske navike ‘samo gasulhana – abdesthana i koliko je visoka munara’. Ocijenio sam da nam treba nekakav objekat, prostorija koja je uz džamiju, pri džamiji u kojoj se dolazi bez abdesta i u obući”, navodi efendija Bešić.
U skladu s tim 1995. godine počela je izgradnja Islamskog centra u Gunji.
“Imao sam tu ideju i ja sam je hvala Bogu napravio. Mi danas imamo dvoranu koja je dva puta veća od džamije. Imamo još nekih prostorija: musafirhana, tu će biti knjižnica ako Bog da, bit će i da se može pojesti, restoran, imaret – javna kuhinja gdje će biti socijalna šerpa. Smatram da gdje god se jede i pije doći će narod, a gdje se vrti narod vrte se i ideje”, poručuje efendija Bešić.
U Gunji djeluju i bošnjačka kulturno-umjetnička društva Behar i Ljiljan, kao i Bošnjačka nacionalna zajednica
“Kod nas Bošnjaka – muslimana je još uvijek jak taj identitet. Nas to najviše drži. Uvijek kažem: nema Bošnjaka bez muslimana bez obzira kako to neko gledao sa druge strane.
Kada se govori o Gunji puno je toga što ovo mjesto i općinu veže sa Bošnjacima. Džamija u Gunji, jedna od tri s munarom u Hrvatskoj, najstarija je u toj državi, a sagrađena je 1969. godine.
Općina Gunja je primjer multietničke sredine u Republici Hrvatskoj. Naime, u Gunji živi oko 65 posto Hrvata, koji jesu većinski narod, ali je procenat od 31 do 32 posto Bošnjaka – muslimana najveći u Hrvatskoj. Osim Hrvata i Bošnjaka u Gunji živi i oko tri do četiri posto Srba, te ostalih narodnosti.
“Osim što imamo najstariju džamiju u Hrvatskoj, u mnogo čemu smo prvi. Mi smo prvi uveli islamsku vjeronauku u školu još u bivšoj Jugoslaviji, bio sam prvi imam koji je ušao među učenike – 1991/1992. godine. Imamo mezarje koje je autentično muslimansko iz 1962. godine koje je dato i u koje su ukopavani muslimani. Čuva se tradicija i identitet mezarja. Imamo tu čast da imamo prvog učenika u Gazi Husrev-begovoj medresi iz Hrvatske, iz Gunje. Danas je Uzeir ef. Haskić imam u Maoči. Bili smo nekako među prvima jer smo uz granicu ovdje, blizu smo BiH – uspjeli smo da sačuvamo taj i vjerski i nacionalni identitet”, navodi efendija Bešić.
Efendija Bešić je inače, uz osječkog imama Enesa ef. Poljića najstariji hodža u Hrvatskoj. U službi je 34. godinu.
“Kada sam došao 80-tih godina nakon što sam završio Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, stigao sam sa idejom i vizijom. Mi smo se smatrali prozvanim i pozvanim da mijenjamo svijet. U odnosu na današnje generacije koje na to gledaju malo drugačije: više su nekakve zanatlije nego što su misionari. Stalno sam se dokazivao. Smatrao sam da nama uz džamiju treba i nešto drugo, da treba promijeniti te bosanske navike ‘samo gasulhana – abdesthana i koliko je visoka munara’. Ocijenio sam da nam treba nekakav objekat, prostorija koja je uz džamiju, pri džamiji u kojoj se dolazi bez abdesta i u obući”, navodi efendija Bešić.
U skladu s tim 1995. godine počela je izgradnja Islamskog centra u Gunji.
“Imao sam tu ideju i ja sam je hvala Bogu napravio. Mi danas imamo dvoranu koja je dva puta veća od džamije. Imamo još nekih prostorija: musafirhana, tu će biti knjižnica ako Bog da, bit će i da se može pojesti, restoran, imaret – javna kuhinja gdje će biti socijalna šerpa. Smatram da gdje god se jede i pije doći će narod, a gdje se vrti narod vrte se i ideje”, poručuje efendija Bešić.
U Gunji djeluju i bošnjačka kulturno-umjetnička društva Behar i Ljiljan, kao i Bošnjačka nacionalna zajednica
“Kod nas Bošnjaka – muslimana je još uvijek jak taj identitet. Nas to najviše drži. Uvijek kažem: nema Bošnjaka bez muslimana bez obzira kako to neko gledao sa druge strane.
