Fudo Bosna wrote:"...U sam resort do 17 sati nismo mogli ući.
- Samo uz dozvolu vlasnika - kaže nam portir na ulazu u ovo naselje od kojih 150 kuća, s umjetnim jezerom u sredini, restoranom, i igralištem za košarku i nogomet. Tu se gradi i trgovački centar, ali i nekoliko višekatnica. Nekad je tu bilo livada na kojoj su pasle ovce, a onda se pojavio investitor koji je zemljište otkupio.
Dok čekamo dozvolu, slušamo priču Samira, Mirze, Edite, Bajre i Šeherezade. I one vode debatu oko Arapa. I dok Samir pozdravlja ulaganja u Osenik, Mirza kaže kako su jedinu korist imali vlasnici tvrtki koji su izvodili radove.
‘Gdje je problem’
- Radnici su plaćeni mizerno, a vlasnici su paru strpali u džep. Toliko o priči kako svi imaju koristi. Nemaju - bijesan je Mirza.
Uskoro nam stiže poziv.
- Možete slikati, ali bez razgovora s gostima - objašnjava portir u Sarajevo Resortu. S nama šalje dvojicu pripadnika osiguranja. Naselje je pusto, a uz obalu jezera, naslonjene su pedaline.
- Navečer dođu i mještani pa se vozaju. Dvije marke je vožnja. Cijeli kompleks je otvoren za javnost, ali od 17 sati. Dođu ljudi i iz Sarajeva pa gledaju - priča jedan radnik. Tek je jedna kuća iznajmljena.
- Eno, onaj vam je iz Kuvajta. Dobrostojeći. Fini ljudi, uživaju - kaže naš sugovornik.
Iako smo se sutradan na Ilidži trebali naći s investitorima projekta, susret je zbog “velikih poslovnih obaveza, otkazan”.
Slične obaveze imali su gotovo i svi ostali arapski investitori i vlasnici agencija za nekretnine na Ilidži.
- Sada je vrlo zauzet, dođite sutra ili sljedeći tjedan - rekli bi nam djelatnici tih tvrtki.
Krajnji rezultat
Ipak, Asem Al-Rawasheleh, direktor marketinga i nabave tvrtke Unitic i konzultant u tvrtki Al Suwaidi& Al Khaja Nekretnine, čiji je vlasnik tvrtka iz UAE, bio je spreman za razgovor.
U Zagrebu je boravio krajem 90-ih kao novinar jedne agencije iz Kuvajta, a prije 15 godina otišao je u Sarajevo na studij prava.
- Nitko neće razgovarati s vama jer mediji samo pišu kako Arapi dolaze i kako ćemo potjerati sve iz Bosne te da ćemo se tu masovno doseliti. Zašto je problem kada investiramo u Sarajevo, a nije problem kada investiramo u Beograd na vodi, u hotele kraj Dubrovnika ili u Crnoj Gori? Nas se blati, a niti jedan incident nije bio s arapskim turistima. Ilidžu sada posprdno zovu mali Kuvajt? Ma dajte, molim vas. E, zato nitko neće razgovarati s vama - objašnjava Asem, koji je rođen u Jemenu.
Kaže mi kako je nekoliko razloga zbog čega ljudi s Bliskog istoka žele doći u Sarajevo.
Prvo, zemljište je jeftino. Prema Asemovom mišljenju, jeftinije je tu kupiti kuću, nego u Dubaiju proslaviti Novu godinu u hotelu. Ostali razlozi su dobra klima i sigurnost.
- Mi investiramo i ne vidimo problem ako se netko iz zemalja Zaljeva dolazi tu odmarati. Slične projekte uskoro ćemo imati i u Hrvatskoj - najavljuje mi...
Dojam je da je mnogo onih u Sarajevu kojima smeta rasprodaja Bosne na ovaj način. No mnogi uglavnom šute.
Oni koji jasno progovaraju o ovakvoj situaciju poznati su novinar i diplomat Zlatko Dizdarević i ugledni akademik i profesor arabistike Esad Duraković.
Duraković, priznaje mi, gotovo da je ogorčen sljepilom Bošnjaka jer na arapsko kupovanje zemljišta gledaju kao na priču o investicijama u turizmu. Za njega, radi se o svojevrsnom projektu u kojem će najviše izgubiti upravo Bošnjaci.
- To nisu klasični turisti, već će oni trajno ostati na svojoj zemlji u BiH - kaže Duraković.
Smatra kako u BiH već “imamo uvezene misionare islama raznih vrsta, koji svojim djelovanjem problematiziraju tradicionalni bošnjački kozmopolitizam i idu na ruku upravo onima koje još uvijek nosi inercija agresije do ostvarenja ciljeva koje su postavili”.
- U krajnjem rezultatu, koji je toliko realan da liči, zaista, na projekt, kada se naseli mnogo Arapa/muslimana - i to na najuvjerljiviji način naseljavanja, masovnom kupnjom grunta - realno je očekivati da će dodikovska politika imati dodatni, konačni argument za secesionizam - smatra Duraković.
Ni država, ni nacija
Analitičar Dizdarević slično vidi priču. Smatra kako se u BiH potiho ostvaruje filozofija Muslimanske braće koja u Bosni nikada nije postojala i koja nije svojstvena bošnjačkom načina življenja islama.
- Ta filozofija ne priznaje ni državu ni naciju, nego se priznaje takozvana filozofija uma, a to je da su svi muslimani diljem svijeta braća. Drugim riječima, svi muslimani u Indoneziji, Pakistanu ili ne znam gdje, bliži su mi nego moj komšija koji nije musliman - smatra Dizdarević.
O naseljavanju ima sljedeća razmišljanja.
- Na neki način, vi tu imate etničko čišćenje. Problem je sljedeći. Sada je to tako. Oni dolaze kao turisti na mjesec, dva. No za dvije, tri godine to više neće biti tako. Oni će se zatvarati u svoje sredine, uspostavljat će svoje sisteme u koje neće moći ući institucije. Zbog toga će otići mnogi Bošnjaci, a vi ćete imati sve brojniju populaciju koja će legalizirati svoj boravak, državljanstvom ili trajnim dozvolama, koja će nakon toga početi ostvarivati političke ambicije. A tada će biti kasno - smatra Dizdarević..."
Vrlo intreresantan, objektivan i poučan tekst, ovo samo ograničen , ili ko ima doobar interes , "ne vidi i ne konta"!
Link integralnog članka:
http://** No links **.ba/clanak/151764/bosnjacko-sljepilo-etnicko-ciscenje-ili-investicije-zasto-arapi-tako-jeftino-kupuju-zemlju-i-naseljavaju-se-po-bosni
@breuer
A ko je ekspert za pitanje tog dijela svijeta, ako njih dvojica nisu, možda si ti, ti si atrakcija ove teme...
tekst je objektivan i u mnogome te demantuje, vi ste se uhvatili subjektivnih razmisljanja dizdarevica i durakovica, koji jesu za neke oblasti strucnjaci, al ovdje se bave samo nagadjanjem sta bi moglo biti ako i ako, dok vidimo u praksi da to nije tako i da najvjerovatnije nista problematicno nece biti
eto taj osenik je primjer, 150 kuca, jezerce i zahebancije, znam licno ljude koji su tu radili, nase firme sve i nasi radnici, radnici od kolega koje su korektne su zaradjivali lijepo, 2 milje i vise na zidanjima,malterisanjima,keramic itd, uglavnom se sve radi i placa po kvadratu i taj je sistem dobar za sve, ovakva naselja su dushu dala za dnevno nabiti dosta kvadrata i tako kao obican radnik mozes mjesecno koju milju uzeti. ne znam sta je tu bilo prije, neki kazu obicna ledina, sta je bosna imala koristi ako je bila ledina, u gruntu bosanska ledina pa sta, koji hajr od nje, sad s arapima na tu ledinu se sleglo dosta bh cigle,prozora,vrata, oluka,keramike,rashladnih uredjaja,stakla..dosta toga su bh firme proizvele, dosta i uvezle pa preprodale i ugradile. koliko je tu kvadrata cega uradjeno i naplaceno mozemo samo zamisliti, koliko dnevnica lijepih vodoinstalerskih,eloktroinstalerskih, satnice mashina, koliko struje je elektroprivreda kao drzavna firma prodala, koliko samo su okolne buregdzinice bureka radnicima prodali, koliko se kirija uzelo za smjestaj radnika, koliko goriva i akcize placeno....i sve to zahvaljajuci arapskim parama kojima je sve to placeno u krajnjoj linije, i sad razmislimo, jel ta ledina na oseniku, jedna od milion bh ledina toliko bitna da je u gruntu opstine ili nekog naseg privatnog lica, ili je bitnije da je ovo sto je naselje na ledini u prvoj fazi donijelo. i sad ce tu dolaziti arapi, malo se tu izlezavati,malo setati po rajvosa i drugim gradovima, svugdje ce nesto potrositi, i onda odose il kuci il u pariz malo,il u london,ili dubrovnik itd. A mozda je bolje da je ledina ostala kao simbol naseg otpora
a sta sad i da arapi u oseniku tu ostanu i zivjeti, jos vece korist, jer ce puno vise morati jesti,piti,hodati itd, sta nas zaboli kako oni vjeruju i jesul supci il raja, trositi moraju, placati radnike moraju koliko radnici zinu itd. Veliko je rajvosa, jos je veca njegova okolina, u kojoj je dosta tih i takvih ledina i 100 takvih naselja da napravis, ima mjesta za jos 500. I koliko god da arapa dodje da zivi za stalno, u sta cisto sumnjam, sve ce vise morati jesti,piti,hodati i imati sve vise radnika koji nece radit za dzaba il za malo.sta nam mogu ako imaju grunt na sebi, hocel nas gruntom udarati i tjerati da im hizmetimo. ljudi nisu nista krivi, sve je do nas, mi moramo imati vladavinu zakona i s arapima i bez njih, vrelo bosne i ostala javna dobra se ne mogu lako i ne smiju prodati, ledine nije problem prodavati, imam i ja zemlje, i lijepe one koja je u ratu spasila, ali i ledine i hantrage koju bi odmah prodo arapinu da hoce kupiti, ono sto mi je drago ne bi ni za kakve pare, sta je tu problem, zar uvijek moramo biti budale i usko razmisljati cak i u ovim situacijama kad nam se pare nude na tacni, prokockati jednu sjajnu priliku za klofanje para zbog 0,01 posto grunta, i zbog neke paranoje da ce nas arapi ko biva staviti u jaram.
