Hebo te, gadjate na lichnost koja je imala minimalnih mana, na osnovu shto je sve ostvario.
I hajmo sad zapjevati: "Iiii ...nikom nije lepshe, neg' je nam' ...."
Naravno, javit' ce se, ... oni; "zakinuti, ukinuti, ... a sad su odabrani".
Moderators: _BataZiv_0809, anex
Connaisseur Karlin wrote:
Pa,eto,i tokom Titovog perioda,zaradjeni i poklonjeni novac sa Zapada nije pomogao ekonomiji drzaveEkonomija SFRJ je ovisila o zapdanjackim "donaccijama" i izvozu sirovina i prozivoda na Zapad. Nikad se doticni proizovdi nisu zadrzali na nasem marketu,oim,ako neko nije radio u kompaiji,i dobio primjerak. Cijna takvih prozivoda je bila jednostavno previsoka za nas narod. Zato su kvaliteti prozvoda za domace trzizste bili drugaciji.
Cirkuiranje profita u SFJR je bilo nepravilno ,a ulaganje u stanradad prosjecnog Jugoslovena je bilo ,kao sto rekoh "balansirano" do nivoa "prividnog" zadovojstva.Poklonjeni novac nije bio dovoljan za napredniji razvoj standarda zivota u SFRJ,jer nije opstojao interes u najvisim krugovima vlasti,a naord je bio zadovoljan i sa mnimumom.
SFRJ ekonomija nije podsticala rad prosjecnog stanovnika ( niza srednja klasa vec ga je prilicno ulijennila.Zato mnogi jugonostlagicari pate za Jugom.
Donaccije i ulozen novac za trziste rada u BiH su jednsotavno ukradeni.To svako zna,i danas,u BiH,se niko ne buni radi toga.U SFRJ "poklonjeni" novac je raspordjen druagcije,ali je postojala opcija kranja dijela novca,a protok takvog novca je jednsotavno drugacije upisan u knjigama.
slavonskilola wrote:Za vrijeme Titove kasne vladavine može se govoriti o nekoj blažoj varijanti diktature jer ipak nismo bili kao Albanija zemlje istočnog bloka ili Sj. Koreja.Ipak nismo imali demokratsko društvo uređenje nego diktaturu podobnih.
I sada je jednako čak i gore , a kako bi moglo biti ako su u stranačkoj politici novonastalih država ostali isti ljudi?Onda su po malo i ipak u strahu krali državu a sada je pljačkaju puno više jer pravni mehanizmi nisu zaživjeli a diktature više nema pa nema ni straha .Stare veze iz komunističkog sustava i međusobnu povezanost i dalje odlično koriste.PM72 wrote:slavonskilola wrote:Za vrijeme Titove kasne vladavine može se govoriti o nekoj blažoj varijanti diktature jer ipak nismo bili kao Albanija zemlje istočnog bloka ili Sj. Koreja.Ipak nismo imali demokratsko društvo uređenje nego diktaturu podobnih.
Kakva je sad razlika?
Nema potrebe da se nerviras i psujes,mozemo normlano voditi debatu o ekonomiji SFRJ tokom Titovog zivota.sabina1 wrote:Connaisseur Karlin wrote:
Pa,eto,i tokom Titovog perioda,zaradjeni i poklonjeni novac sa Zapada nije pomogao ekonomiji drzaveEkonomija SFRJ je ovisila o zapdanjackim "donaccijama" i izvozu sirovina i prozivoda na Zapad. Nikad se doticni proizovdi nisu zadrzali na nasem marketu,oim,ako neko nije radio u kompaiji,i dobio primjerak. Cijna takvih prozivoda je bila jednostavno previsoka za nas narod. Zato su kvaliteti prozvoda za domace trzizste bili drugaciji.
Cirkuiranje profita u SFJR je bilo nepravilno ,a ulaganje u stanradad prosjecnog Jugoslovena je bilo ,kao sto rekoh "balansirano" do nivoa "prividnog" zadovojstva.Poklonjeni novac nije bio dovoljan za napredniji razvoj standarda zivota u SFRJ,jer nije opstojao interes u najvisim krugovima vlasti,a naord je bio zadovoljan i sa mnimumom.
SFRJ ekonomija nije podsticala rad prosjecnog stanovnika ( niza srednja klasa vec ga je prilicno ulijennila.Zato mnogi jugonostlagicari pate za Jugom.
Donaccije i ulozen novac za trziste rada u BiH su jednsotavno ukradeni.To svako zna,i danas,u BiH,se niko ne buni radi toga.U SFRJ "poklonjeni" novac je raspordjen druagcije,ali je postojala opcija kranja dijela novca,a protok takvog novca je jednsotavno drugacije upisan u knjigama.
Ti ekonomski razvoj socijalističke Jugoslavije vežeš za "poklonjeni" novac ?
Šta je "poklonjeno" , koliko je poklanjano.....o čemu ti to jebote ???
Hvala.
moze,da al' pod uslobom da tote torbica bude teska 5 kginsomnia78 wrote:Torbicom je buljavi
Ni najmanje se ne "nerviram" ali reagovati na ovakvu hrpu površnih ocjenjivanja bez psovke bilo bi suludo.Connaisseur Karlin wrote:Nema potrebe da se nerviras i psujes,mozemo normlano voditi debatu o ekonomiji SFRJ tokom Titovog zivota.sabina1 wrote:Ti ekonomski razvoj socijalističke Jugoslavije vežeš za "poklonjeni" novac ?Connaisseur Karlin wrote:
Pa,eto,i tokom Titovog perioda,zaradjeni i poklonjeni novac sa Zapada nije pomogao ekonomiji drzaveEkonomija SFRJ je ovisila o zapdanjackim "donaccijama" i izvozu sirovina i prozivoda na Zapad. Nikad se doticni proizovdi nisu zadrzali na nasem marketu,oim,ako neko nije radio u kompaiji,i dobio primjerak. Cijna takvih prozivoda je bila jednostavno previsoka za nas narod. Zato su kvaliteti prozvoda za domace trzizste bili drugaciji.
Cirkuiranje profita u SFJR je bilo nepravilno ,a ulaganje u stanradad prosjecnog Jugoslovena je bilo ,kao sto rekoh "balansirano" do nivoa "prividnog" zadovojstva.Poklonjeni novac nije bio dovoljan za napredniji razvoj standarda zivota u SFRJ,jer nije opstojao interes u najvisim krugovima vlasti,a naord je bio zadovoljan i sa mnimumom.
SFRJ ekonomija nije podsticala rad prosjecnog stanovnika ( niza srednja klasa vec ga je prilicno ulijennila.Zato mnogi jugonostlagicari pate za Jugom.
Donaccije i ulozen novac za trziste rada u BiH su jednsotavno ukradeni.To svako zna,i danas,u BiH,se niko ne buni radi toga.U SFRJ "poklonjeni" novac je raspordjen druagcije,ali je postojala opcija kranja dijela novca,a protok takvog novca je jednsotavno drugacije upisan u knjigama.
Šta je "poklonjeno" , koliko je poklanjano.....o čemu ti to jebote ???
Hvala.
Tokom druge polovine '50tih i prve polovine 60tih godina,porasla je stopa nezaposlenosti,inflacija i minus u oblasti stranog trzista ( foreign trade)..Tokom '60 godina ,ekipa sa Kardeljom je napravila reformu ,kojom je povecena atutonomija republika da donose odluke o izvozu svojih prozivoda. Hrvatska i Slovenija su se skoncentrisali na izvoz na trziste Zapadne evrope ,a Srbija , drzave Istocnog Bloka. Inflacija je bila konstantna. Pocetkom 70tih godina,donosenje odluka je vise bilo bazirano na republikama,a ne na federativnom nivou.![]()
Poklonjeni novac > novac od Engleza i Amerikanaca , u period od zavrsetka rata do prve polovine 60tih godina ( aid,grants,loans). Amerikanci su ekonomski pomagalu SFRJ od ekonomske krize niz decenija ( banke,trgovina,cirkulacija dolara). Politicke relacije su naravno takodjer bile vazne.
Sabina,sve sto sam ranije napisala su tacne infomracije.sabina1 wrote:Ni najmanje se ne "nerviram" ali reagovati na ovakvu hrpu površnih ocjenjivanja bez psovke bilo bi suludo.Connaisseur Karlin wrote:Nema potrebe da se nerviras i psujes,mozemo normlano voditi debatu o ekonomiji SFRJ tokom Titovog zivota.sabina1 wrote:
Ti ekonomski razvoj socijalističke Jugoslavije vežeš za "poklonjeni" novac ?
Šta je "poklonjeno" , koliko je poklanjano.....o čemu ti to jebote ???
Hvala.
Tokom druge polovine '50tih i prve polovine 60tih godina,porasla je stopa nezaposlenosti,inflacija i minus u oblasti stranog trzista ( foreign trade)..Tokom '60 godina ,ekipa sa Kardeljom je napravila reformu ,kojom je povecena atutonomija republika da donose odluke o izvozu svojih prozivoda. Hrvatska i Slovenija su se skoncentrisali na izvoz na trziste Zapadne evrope ,a Srbija , drzave Istocnog Bloka. Inflacija je bila konstantna. Pocetkom 70tih godina,donosenje odluka je vise bilo bazirano na republikama,a ne na federativnom nivou.![]()
Poklonjeni novac > novac od Engleza i Amerikanaca , u period od zavrsetka rata do prve polovine 60tih godina ( aid,grants,loans). Amerikanci su ekonomski pomagalu SFRJ od ekonomske krize niz decenija ( banke,trgovina,cirkulacija dolara). Politicke relacije su naravno takodjer bile vazne.
Da bi se uopšte razgovaralo o ovoj temi , treba poznavati činjenice.
Jugoslavija 1945 je imala vrlo malo zaposlenih jer je država bila razorena ratom i nacističko-fašističkom agresijom koju su pomagali domaći kolaboracionisti uključujući folksdojčere.
I ono malo preduzeća koja su prešla u državno vlasništvo su bila itekako nedovoljna , naime njena prethodnica Kraljevina Jugoslavija je bila jedna od najnerazvijenijih evropskih zemalja do Drugog rata , koplje uz koplje sa Albanijom , stoga obnova države je krenula iz početka.
Neka referentan podatak bude da je Bosna i Hercegovina na 51000 i kusur km2 imala 20 kilometara asfaltnog puta u 1945 godini.
Stoga su počele petoljetke , planovi i industrijski razvoj , i snažan RAST ZAPOSLENOSTI , posao su dobivali svi , ali baš svi koji su dolazili iz sela u gradove.....nezaposlenost kao problem se počinje javljati tek u drugoj polovini sedamdesetih.
Inflacija je bila velika , ali je i kupovna moć bila velika nevezano za inflaciju. Šta je bolje kupiti jedno mlijeko za 1,5 KM uz platu od 500 KM ili kupiti jedno mlijeko za milion dinara uz platu od dvije milijarde dinara??
I Bosna i Hercegovina je izvozila vani SVE , i projekte i proizvode , Šipad se nije mogao naraditi za američko tržište , Energovinvest je imao sredinom osamdesetih 40.000 zaposlenih i bio vrijedniji od Siemensa....
Osnovna razlika je režimska kontrola novca , porediti oktroisani državni sistem ekonomije u kom nema slobode tržišta sa bilo kojim u kom vlada sloboda tržišta je apsurdno....pričati da je Jugoslavija samo zahvaljujući mrvicama sa zapada izgradila najsavremeniju (za to doba) saobraćajnu asfaltnu i željezničku mrežu od Vardara do Triglava , da je samo zahvaljujući tome svaka republika izuzev pokrajine Kosovo i Crne Gore imala industrijski karakter , da je tim novcem formirana jedna od najsnažnijih oružanih sila Evrope , da su novcem sa zapada otvoreni milioni radnih mjesta , otvorene škole , bolnice , fakulteti, instituti, da su novcem sa zapada fizički udvostručeni-upeterostručeni ili udesetorostručeni gradovi u zemlji , da su tim novcem finasirana ekstremno visoka socijalna davanja , građeni stanovi koji su podijeljeni ljudima je najobičnija floskula bez realnog uporišta.
Tek šezdestih smo počeli koristiti zapadne pozajmice a već tada smo bili srednje razvijena industrijska zemlja.
I tek 1974 dolazi do političke liberalizacije Ustava i nažalost ekonomske jer su republike počele voditi svoju politiku i tek tada nastaje najveži dio tog famoznog vanjskog duga koji je do danas u 2016 za 25 godina prekucan jedno dvadeset puta , dakle ista količina ukupnog saveznog duga - godišnje.
Priče o "vanjskoj pomoći" Jugoslaviji su jednake "etičkim"pričama o "patnji folksdojčera" i ne znam kakvoj već zabrani....
Kratko rečeno - najobičnije gluposti , precijenjene a zapravo nevažne.....a sada potpuno nebitne jer Jugoslavije više nema.
Drug Tito je bio Sin svih naših naroda i narodnosti.
Srdačan pozdrav.
Ne daj se provociratisabina1 wrote:Connaisseur Karlin wrote:sabina1 wrote:
Ti ekonomski razvoj socijalističke Jugoslavije vežeš za "poklonjeni" novac ?
Šta je "poklonjeno" , koliko je poklanjano.....o čemu ti to jebote ???
Hvala.
Ni najmanje se ne "nerviram" ali reagovati na ovakvu hrpu površnih ocjenjivanja bez psovke bilo bi suludo.
Da bi se uopšte razgovaralo o ovoj temi , treba poznavati činjenice.
Jugoslavija 1945 je imala vrlo malo zaposlenih jer je država bila razorena ratom i nacističko-fašističkom agresijom koju su pomagali domaći kolaboracionisti uključujući folksdojčere.
I ono malo preduzeća koja su prešla u državno vlasništvo su bila itekako nedovoljna , naime njena prethodnica Kraljevina Jugoslavija je bila jedna od najnerazvijenijih evropskih zemalja do Drugog rata , koplje uz koplje sa Albanijom , stoga obnova države je krenula iz početka.
Neka referentan podatak bude da je Bosna i Hercegovina na 51000 i kusur km2 imala 20 kilometara asfaltnog puta u 1945 godini.
Stoga su počele petoljetke , planovi i industrijski razvoj , i snažan RAST ZAPOSLENOSTI , posao su dobivali svi , ali baš svi koji su dolazili iz sela u gradove.....nezaposlenost kao problem se počinje javljati tek u drugoj polovini sedamdesetih.
Inflacija je bila velika , ali je i kupovna moć bila velika nevezano za inflaciju. Šta je bolje kupiti jedno mlijeko za 1,5 KM uz platu od 500 KM ili kupiti jedno mlijeko za milion dinara uz platu od dvije milijarde dinara??
I Bosna i Hercegovina je izvozila vani SVE , i projekte i proizvode , Šipad se nije mogao naraditi za američko tržište , Energovinvest je imao sredinom osamdesetih 40.000 zaposlenih i bio vrijedniji od Siemensa....
Osnovna razlika je režimska kontrola novca , porediti oktroisani državni sistem ekonomije u kom nema slobode tržišta sa bilo kojim u kom vlada sloboda tržišta je apsurdno....pričati da je Jugoslavija samo zahvaljujući mrvicama sa zapada izgradila najsavremeniju (za to doba) saobraćajnu asfaltnu i željezničku mrežu od Vardara do Triglava , da je samo zahvaljujući tome svaka republika izuzev pokrajine Kosovo i Crne Gore imala industrijski karakter , da je tim novcem formirana jedna od najsnažnijih oružanih sila Evrope , da su novcem sa zapada otvoreni milioni radnih mjesta , otvorene škole , bolnice , fakulteti, instituti, da su novcem sa zapada fizički udvostručeni-upeterostručeni ili udesetorostručeni gradovi u zemlji , da su tim novcem finasirana ekstremno visoka socijalna davanja , građeni stanovi koji su podijeljeni ljudima je najobičnija floskula bez realnog uporišta.
Tek šezdestih smo počeli koristiti zapadne pozajmice a već tada smo bili srednje razvijena industrijska zemlja.
I tek 1974 dolazi do političke liberalizacije Ustava i nažalost ekonomske jer su republike počele voditi svoju politiku i tek tada nastaje najveži dio tog famoznog vanjskog duga koji je do danas u 2016 za 25 godina prekucan jedno dvadeset puta , dakle ista količina ukupnog saveznog duga - godišnje.
Priče o "vanjskoj pomoći" Jugoslaviji su jednake "etičkim"pričama o "patnji folksdojčera" i ne znam kakvoj već zabrani....
Kratko rečeno - najobičnije gluposti , precijenjene a zapravo nevažne.....a sada potpuno nebitne jer Jugoslavije više nema.
Drug Tito je bio Sin svih naših naroda i narodnosti.
Srdačan pozdrav.
Aha.Connaisseur Karlin wrote:
Juga jeste ,djelomicno egzistirala na takvom novcu.
Sta je konkretno izvan konteksta, zasto su folksdojceri zasluzili progone i jame a falangisti osudjenog ratnog zlocinca nisu. Koja je razlika izmedju svi Nijemci u jednoj drzavi i svi svi ....... u jednoj drzavi, da ne pricamo o arijevskom pogledu na one oko sebeLajavikrelac wrote:Ti i Murga se stručnjaci da vadite iz kontesta šta vama paše....ništa novodetroit-mercy wrote: Hos rec da bi trebalo porodice svih onih koji su podrzavali Karadzicev projekat u jamei zene i djecu i starce
.
Pored toga cune su nam bile daleko najvece u Evropisabina1 wrote:Ni najmanje se ne "nerviram" ali reagovati na ovakvu hrpu površnih ocjenjivanja bez psovke bilo bi suludo.Connaisseur Karlin wrote:
Nema potrebe da se nerviras i psujes,mozemo normlano voditi debatu o ekonomiji SFRJ tokom Titovog zivota.
Tokom druge polovine '50tih i prve polovine 60tih godina,porasla je stopa nezaposlenosti,inflacija i minus u oblasti stranog trzista ( foreign trade)..Tokom '60 godina ,ekipa sa Kardeljom je napravila reformu ,kojom je povecena atutonomija republika da donose odluke o izvozu svojih prozivoda. Hrvatska i Slovenija su se skoncentrisali na izvoz na trziste Zapadne evrope ,a Srbija , drzave Istocnog Bloka. Inflacija je bila konstantna. Pocetkom 70tih godina,donosenje odluka je vise bilo bazirano na republikama,a ne na federativnom nivou.![]()
Poklonjeni novac > novac od Engleza i Amerikanaca , u period od zavrsetka rata do prve polovine 60tih godina ( aid,grants,loans). Amerikanci su ekonomski pomagalu SFRJ od ekonomske krize niz decenija ( banke,trgovina,cirkulacija dolara). Politicke relacije su naravno takodjer bile vazne.
Da bi se uopšte razgovaralo o ovoj temi , treba poznavati činjenice.
Jugoslavija 1945 je imala vrlo malo zaposlenih jer je država bila razorena ratom i nacističko-fašističkom agresijom koju su pomagali domaći kolaboracionisti uključujući folksdojčere.
I ono malo preduzeća koja su prešla u državno vlasništvo su bila itekako nedovoljna , naime njena prethodnica Kraljevina Jugoslavija je bila jedna od najnerazvijenijih evropskih zemalja do Drugog rata , koplje uz koplje sa Albanijom , stoga obnova države je krenula iz početka.
Neka referentan podatak bude da je Bosna i Hercegovina na 51000 i kusur km2 imala 20 kilometara asfaltnog puta u 1945 godini.
Stoga su počele petoljetke , planovi i industrijski razvoj , i snažan RAST ZAPOSLENOSTI , posao su dobivali svi , ali baš svi koji su dolazili iz sela u gradove.....nezaposlenost kao problem se počinje javljati tek u drugoj polovini sedamdesetih.
Inflacija je bila velika , ali je i kupovna moć bila velika nevezano za inflaciju. Šta je bolje kupiti jedno mlijeko za 1,5 KM uz platu od 500 KM ili kupiti jedno mlijeko za milion dinara uz platu od dvije milijarde dinara??
I Bosna i Hercegovina je izvozila vani SVE , i projekte i proizvode , Šipad se nije mogao naraditi za američko tržište , Energovinvest je imao sredinom osamdesetih 40.000 zaposlenih i bio vrijedniji od Siemensa....
Osnovna razlika je režimska kontrola novca , porediti oktroisani državni sistem ekonomije u kom nema slobode tržišta sa bilo kojim u kom vlada sloboda tržišta je apsurdno....pričati da je Jugoslavija samo zahvaljujući mrvicama sa zapada izgradila najsavremeniju (za to doba) saobraćajnu asfaltnu i željezničku mrežu od Vardara do Triglava , da je samo zahvaljujući tome svaka republika izuzev pokrajine Kosovo i Crne Gore imala industrijski karakter , da je tim novcem formirana jedna od najsnažnijih oružanih sila Evrope , da su novcem sa zapada otvoreni milioni radnih mjesta , otvorene škole , bolnice , fakulteti, instituti, da su novcem sa zapada fizički udvostručeni-upeterostručeni ili udesetorostručeni gradovi u zemlji , da su tim novcem finasirana ekstremno visoka socijalna davanja , građeni stanovi koji su podijeljeni ljudima je najobičnija floskula bez realnog uporišta.
Tek šezdestih smo počeli koristiti zapadne pozajmice a već tada smo bili srednje razvijena industrijska zemlja.
I tek 1974 dolazi do političke liberalizacije Ustava i nažalost ekonomske jer su republike počele voditi svoju politiku i tek tada nastaje najveži dio tog famoznog vanjskog duga koji je do danas u 2016 za 25 godina prekucan jedno dvadeset puta , dakle ista količina ukupnog saveznog duga - godišnje.
Priče o "vanjskoj pomoći" Jugoslaviji su jednake "etičkim"pričama o "patnji folksdojčera" i ne znam kakvoj već zabrani....
Kratko rečeno - najobičnije gluposti , precijenjene a zapravo nevažne.....a sada potpuno nebitne jer Jugoslavije više nema.
Drug Tito je bio Sin svih naših naroda i narodnosti.
Srdačan pozdrav.
Pa ne bas,jer taj dio je odrzavao balans,tj. da nije bilo doticnog dijela,drzava bi bila u znatno vecoj ekonomskoj krizi. To je kritican element ulaganja,jer nisu bile niske sume novca.sabina1 wrote:Aha.Connaisseur Karlin wrote:
Juga jeste ,djelomicno egzistirala na takvom novcu.
To je sasvim drugi padež.
Srdačan pozdrav.
detroit-mercydetroit-mercy wrote:Sta je konkretno izvan konteksta, zasto su folksdojceri zasluzili progone i jame a falangisti osudjenog ratnog zlocinca nisu. Koja je razlika izmedju svi Nijemci u jednoj drzavi i svi svi ....... u jednoj drzavi, da ne pricamo o arijevskom pogledu na one oko sebeLajavikrelac wrote:Ti i Murga se stručnjaci da vadite iz kontesta šta vama paše....ništa novodetroit-mercy wrote: Hos rec da bi trebalo porodice svih onih koji su podrzavali Karadzicev projekat u jamei zene i djecu i starce
.
. Za sto je jedan starac iz Banata zasluzio progon i jamu a jedan starac pored Tomasice koji je sjedio nad jamom dvadeset godina i koji se nije bunio osim sto mu je malo smrdilo
nije zasluzio . Za sto je jedan student iz Banata zasluzio progon a drugi koji se ponosi cinjenicom da se studentski dom nazvan po ratnom zlocincu nije?
Postoji gomila razlika, i poređenje koje si ponudio je plitko k'o planinski potok.detroit-mercy wrote: Sta je konkretno izvan konteksta, zasto su folksdojceri zasluzili progone i jame a falangisti osudjenog ratnog zlocinca nisu. Koja je razlika izmedju svi Nijemci u jednoj drzavi i svi svi ....... u jednoj drzavi, da ne pricamo o arijevskom pogledu na one oko sebe. Za sto je jedan starac iz Banata zasluzio progon i jamu a jedan starac pored Tomasice koji je sjedio nad jamom dvadeset godina i koji se nije bunio osim sto mu je malo smrdilo
nije zasluzio . Za sto je jedan student iz Banata zasluzio progon a drugi koji se ponosi cinjenicom da se studentski dom nazvan po ratnom zlocincu nije?
Pa tako se svaki oruzani sukob u istori moze obajsniti jer se rezutlat istog desio u "duhu takvog vremena"Corto Maltese wrote:Postoji gomila razlika, i poređenje koje si ponudio je plitko k'o planinski potok.detroit-mercy wrote: Sta je konkretno izvan konteksta, zasto su folksdojceri zasluzili progone i jame a falangisti osudjenog ratnog zlocinca nisu. Koja je razlika izmedju svi Nijemci u jednoj drzavi i svi svi ....... u jednoj drzavi, da ne pricamo o arijevskom pogledu na one oko sebe. Za sto je jedan starac iz Banata zasluzio progon i jamu a jedan starac pored Tomasice koji je sjedio nad jamom dvadeset godina i koji se nije bunio osim sto mu je malo smrdilo
nije zasluzio . Za sto je jedan student iz Banata zasluzio progon a drugi koji se ponosi cinjenicom da se studentski dom nazvan po ratnom zlocincu nije?
Istorijski događaji ocijenjuju prije svega na osnovu pravnih i etičkih standarda svojih epoha, i poredemo ih sa sličnim događajima u vremenu i prostoru na kojem su se dešavali
https://en.wikipedia.org/wiki/Flight_an ... 80%9350%29
Iz gore navedenog, lako je uočiti da su, nakon '45., sa etničkim Nijemcima jednako grubo postupali, i Nordijci, i Slaveni, i Latini, i primorci, i kontinentalci, i demokrati, i autokrati, i ljevičari i desničari.
Da bi se shvatili razlozi takvog postupanja potrebno je shvatiti duh tog vremena, političke odluke donesene u Teheranu, Jalti i Potsdamu, kao i vojni i pravni status Nijemaca van Njemačke tokom drugog svjetskog rata.
Kad se to prouči i shvati, onda možemo o poređenju sa čičom koji stanuje kraj Tomašice.
Nametati postupanje sa podunavskim švabama kao neki poseban Titov grijeh je, zaista, lišeno i konteksta i pameti.
[/quote]detroit-mercy wrote: Pored toga cune su nam bile daleko najvece u Evropi![]()
Energoinvest nije bio veci od Siemensa
Nismo bili cetvrta vojna sila
I nije istina da je Rex spasio Titu
I?Gdje je Problem? Nostalgija je ceznja,a ceznja je uvijek za necim dobrim,nikada za necim groznim,jer se takvo sjecanje,u tom slucaju naziva trauma,dakle nostalgija i trauma stoje u medjusobno obrnutom odnosu,iz traumaticne sadasnjosti se javlja nostalgija,a na traumaticnu proslost niko se ne zeli ni sjetiti nego sto je moguce brze zaboraviti.Dakle ovaj fenomen Jugonostalgije govori sam po sebi dovoljno.Hadzi Lojo wrote:Ja kad vidim koliko jugonostalgicara ima na forumima na strani Bosnjaka i dalje tvrdim da Bosnjaci jugonostalgicari nisu glasali za neovisnu Republiku BiH, nego da su glasove prebrojavali Srbi!
Pa tad nije bilo nni politicke potrebe da se napda SFRJ.od koga,konkretnoHardcoreMX wrote:
Energo ako ne veci onda sigurno nesto kao jugo Siemens,sto je sigurno cast uopce usporediti se sa njemackim i svjetskim gigantom,a gdje su danas takva jedna firma u ovim demokatskim drzavicama? mozda sve skupa da nazovemo "Jad i Cemer d.o.o".
moze biti nismo bili 4 onda ce biti vjerovatnije mozda i prva, s obzirom da Jugu niko nije smio napasti,a valjalo je imati muda i Sovjetima kontrirati,niko to ni dan danas ne smije.
tacno je da nije Rex,nego je tacno da je to bio Luks
Fenomen jugoonostalgije danas psotoji iz jednog razloga: nezadovoljstvo sadasnjim zivotom!HardcoreMX wrote:I?Gdje je Problem? Nostalgija je ceznja,a ceznja je uvijek za necim dobrim,nikada za necim groznim,jer se takvo sjecanje,u tom slucaju naziva trauma,dakle nostalgija i trauma stoje u medjusobno obrnutom odnosu,iz traumaticne sadasnjosti se javlja nostalgija,a na traumaticnu proslost niko se ne zeli ni sjetiti nego sto je moguce brze zaboraviti.Dakle ovaj fenomen Jugonostalgije govori sam po sebi dovoljno.Hadzi Lojo wrote:Ja kad vidim koliko jugonostalgicara ima na forumima na strani Bosnjaka i dalje tvrdim da Bosnjaci jugonostalgicari nisu glasali za neovisnu Republiku BiH, nego da su glasove prebrojavali Srbi!
Tako se svaki sukob, ili bilo koji drugi događaj, i objašnjava.Connaisseur Karlin wrote: Pa tako se svaki oruzani sukob u istori moze obajsniti jer se rezutlat istog desio u "duhu takvog vremena"![]()