Ad blocker detected: Our website is made possible by displaying online advertisements to our visitors. Please consider supporting us by disabling your ad blocker on our website.
channel10 wrote:Problem je sto takvi imaju posla jer su sve to "studenti" budzetlije i javnofirmasi koji su u real life-u jedva zavrsili srednju skolu. Sad dosli do kakvih parica i radnog mjesta i kupuju te fakultete za jos finija radna mjesta.
Pa do odredjene mjere si u pravu. Ali ono sto nisi u pravu, i sto je takodjer problem u BH, ono sto ti generaliziras. Ja znam bar jednu osobu kooja nije zavrsila taj fakultet u vukojebini, i koje je zavrsila pravo jeben fakultet, i koju su ovdje popljuvali ko da je pas .....
i zato ja ovdje raspravljam jer se pljuje bez argumenata, samo da bi se pljuvalo.
E to nisam u toku. Uletio sam na temu i procitao ovo gore sto si napisao. Dao sam odgovor u skladu sa tvojim postom i situacijom na terenu.
Realno, svi ti kako ih neko nazva petominutni i desetominutni fakulteti su stvoreni za polupismeni svijet koji negdje vec radi. Plan je izvuci sto vise para od tih ljudi jer svi oni rade i imaju redovna primanja. Znaci profesori dolaze do lake love i boli ih neka stvar sta ce dalje biti. Poslodavac (drzavni naravno) ih postavlja na odredjena radna mjesta i sve u cilju manipulacije i rada onako kako im se kaze i naredi. Tako se uhljebljuju stranacke cate koje sprovode ono sto im stranka i glavnokomandujuci naredi. Tako dodjemo do toga da su nam sve firme propale, ne zato sto ih je trziste ebalo nego stranke koje su zatvorile ovaj krug.
Sad je na redu ciscenje ovo malo boljih drzavcnih preduzeca uvodjenjem novog zakona o radu i mislim da c eu narednih par godina sve te firme promijeniti dosta radnika. Kad kazem promijeniti, mislim na to da ce nepodobni dobiti otkaze, a bice primljeni podobni (family) jer se u svim tim preduzecima doslo do zida. Ne mogu vise zaposljavati jer i ovako ima prekobrojnih, a familija konstantno raste i razvija se pa tako javna preduzeca ne mogu pratiti rast familije.
Trenutno se EP dijeli na tri firme i pogodite sta ce se desiti u narednom periodu. Sta mislite koliko ce primiti svaka od njih novih kolaca from family? Jednostavno dijele samo da im se zagubi trag. Sad se zna koliko EP ima zaposlenih, ali kad se podijeli na tri firme, tu ce se svi pogubiti i bice odjednom, aaaaaaaa otkud ovoliko radnika (ovo kad se nekad bude sabiralo i ako se iko ikad toga sjeti).
int21 wrote:Ma da.......u kapitalizmu ljudi uce da bi imali poslove a ne placaju fakultete po vukojebinama da bi imali papir koji osigurava posao.
Mislis da bi u Njemackoj 7000000 pravnika imalo posao?
Samo zato sto imas papir da si zavrsio nesto ne znaci da odmah treba neko da ti nadje posao.
Ko je omogucio te fakultete ? Dakle isti oni koje je stranka uhljebila u drzavne jasle...
Sto se onda zalis kad sa takvim fakultetom i znanjem jednakim nuli nemas posla?
Za tvoju informaciju ja sam zavrsio drzavni univerzitet konkretno u Tuzli, par prijatelja su takodje zavrsili univerzitet u Tuzli a nemaju posla...
Ako te bas interesuje koji onda da naglasim, Pravni, Informatika, Pravni, Ekonomski... i nemaju posla. Ja nisam od onih koji njima treba reci sto niste upisali medicinu, ljudi su upisali ono sto vole bas kao tvoja zena
Troškovi plata zaposlenih u javnom sektoru u BiH, posmatrani kroz udio u bruto domaćem proizvodu (BDP), jedni su od najvećih na području Evrope i centralne Azije, a stručnjaci ističu da bi se kombinacijom različitih mjera mogle napraviti uštede i do nekoliko stotina miliona maraka.
Na neodrživo stanje upozorili su i lideri šest najjačih stranaka na sastanku koji je u petak održan u Banjaluci, a zajednički stav je da institucije BiH imaju prevelike troškove i da je neophodno da se ide na smanjenje ukupne administracije, ali i primanja zaposlenih.
Potrošnja
Analize su pokazale da bi se oslobodilo 750 miliona KM godišnje ako bi izdvajanje za plate zaposlenih u javnoj upravi kombinacijom mjera štednje, reorganizacijom, smanjenjem plata i smanjenjem njihovog broja bilo svedeno na nivo od deset odsto BDP-a. Ušteđeni novac mogao bi se investirati u otvaranje novih radnih mjesta.
Prema podacima Centra za zastupanje građanskih interesa, prosječne plate zaposlenih u javnom sektoru veće su za 40 odsto od prosječnih plata u BiH, a troškovi plata javnih službenika u odnosu na BDP najveći su u regiji.
- Neopravdano visoke plate zaposlenih u javnoj upravi, i ukupni broj zaposlenih veliki su teret koji limitira mogućnosti razvoja zemlje i njene ekonomije. U BiH su ova izdvajanja srazmjerno najveća u ovom dijelu svijeta i znatno veća nego u susjednim zemljama - Srbiji i Hrvatskoj. BiH izdvaja čak 12,8 odsto svog BDP-a za plate u javnom sektoru, a Hrvatska i Srbija deset odsto i manje od toga - kazali su u CPI-ju.
Prema konzervativnim procjenama, kvalitetno i održivo radno mjesto u proizvodnji i uslugama može se otvoriti sa ulaganjem prosječno 50.000 KM. Ako bi ostvarene uštede bile ulagane u zapošljavanje, moglo bi se godišnje zaposliti 15.000 ljudi u sektorima koji bi stvarali dodatnu vrijednost i povukli cijelu privredu naprijed.
Paradoksalno je da u BiH, u periodu krize i državnog deficita broj zaposlenih u javnoj upravi nezaustavljivo raste pa danas iznosi 72.160, što je za 4.000 ljudi više nego 2008. godine,
a izdvajanja za plate zaposlenih u javnoj upravi trenutno iznose 3,2 milijarde KM ili 12,8 odsto BDP-a.
Preporuke
Na visok nivo plata i naknada u BiH, upozoravaju i iz Svjetske banke.
U izvještaju Svjetske banke pod nazivom “BiH - Pregled javnih rashoda i institucija” navodi se da je u prethodnih pet godina u BiH došlo do značajnog povećanja potrošnje na plate u javnom sektoru, sa 11,1 odsto BDP-a u 2006. na 13,1 odsto u 2011. godini.
Prema podacima iz 2010. godine, kada je potrošnja na plate činovnika u BiH iznosila 12,9 odsto BDP-a, u drugim zemljama Evrope, izuzev Slovenije, bila je niža i kretala se od 5,6 odsto u Makedoniji do 11,9 odsto u Letoniji.
Do rasta potrošnje na plate uglavnom je došlo zbog povećanja ličnih dohodaka činovnika u proteklom petogodišnjem periodu, ali i zbog povećanja broja zaposlenih u javnoj upravi koje se, navode, uprkos krizi dešavalo u 2009. i 2010, a u RS i u prošloj godini.
Prema istraživanju GEA, u zemljama EU plate parlamentaraca nigdje nisu veće za više od tri puta od prosječne plate, dok su u BiH veće od šest prosječnih plata.
U Norveškoj i Belgiji političari na najvišim pozicijama imaju jednu i po prosječnu platu, a u Njemačkoj i Letoniji duplo su veće od nacionalnog prosjeka.
Sa dvije i po prosječne plate poslanik u Sloveniji je za nekoliko procenata iznad evropskog prosjeka.
Po ovim kriterijumima hrvatski i srpski poslanici ispunjavaju evropske standarde i neće morati prilagođavati svoje plate kako bi ušli u najjaču ekonomsku uniju država na svijetu.
Broj zaposlenih u institucijama BiH u prvoj polovini prošle godine iznosio je 21.380. Prema izvještaju o izvršenju budžeta institucija BiH za 2010. godinu, troškovi za plate i naknade iznosili su oko 508,4 miliona maraka, dok je za naknade troškova zaposlenih potrošeno još 125,5 miliona.
Prema izvještaju o izvršenju buyeta za prvu polovinu prošle godine, za plate i naknade potrošeno je 258,6 miliona KM, a 55 miliona za naknade troškova zaposlenih.
Najviše radnika u institucijama na nivou BiH ima Ministarstvo odbrane, koje zapošljava 9.451 osobu ili 43,9 odsto ukupnog broja zaposlenih u institucijama BiH.
Porezi
U CPI-ju su naglasili da su poreska opterećenja u BiH u 2011. godini, posmatrano kroz procenat bruto društvenog proizvoda (BDP), daleko veća u odnosu na zemlje regije, dok je istovremeno kvalitet života građana znatno niži.
- Ukupni naplaćeni poreski prihodi u BiH prošle godine iznosili su visokih 38,4 odsto BDP-a, dok je u Hrvatskoj taj procenat iznosio oko 31,4 odsto BDP-a - kažu u ovoj organizaciji.
Ne znam, meni su tvoji prvi postovi bilo trolanje. Tako da mislim da i sad to rafis, mada uspjesnije, jer se ljudi hvataju. Tim prije jer samo ponavljas teze i parole umjesto dijaloga. Stoga, Mehaga, samo naprijed!
Činovnici-budžetlije imaju Zakon o državnoj službi. Na njih Zakon o radu nema prevelikog uticaja. Njihove pojedinačne probleme riješava Ured za žalbe ili Sud. Stranka koja je vladala, hallo, 25 godina propustila je da uradi prikupljanje podataka, digitalizaciju i masu drugih radnji koje bi stvorile preduslove za smanjenje broja državnih službenika. Je.. mi nemamo uređenu gruntovnicu i raspodjelu vlasništva nad zemljom 1/1 a kamo li šta drugo. U zemljanma EU to je neshvatljivo. Istovremeno je u BiH uništen geodetski zavod da bi se prodala zgrada na mjestu za bagatelu.
Da li je normalno da se koeficijenti plata državnih službenika razlikuje u zavisnosti od kantona za isti posao? Da li je normalno da nepismeni poslodavac ima primanja 1000 puta veća od doktora ili inženjera.
Nije ovde ništa drugo u pitanju nego nesposobnost politike i nepismenih pohlepnih političara da urede sistem kako treba.
Rješenje je samo promjena Izbornog Zakona pa da se ambiciozni a nesposobni i neškolovani ko fol političari nađu na ledu... onda bi bila druga priča.
ANALIZA/ ALARMANTNI PODACI O ODNOSU JAVNOG I PRIVATNOG SEKTORA Glomazni javni sektor vodi bh. ekonomiju ka potpunoj propasti: 16% građana izdržava ostalih 84%!
Biznis Klub19.08.15, 12:51h
Piše: Isak NUHIĆ
Međutim, ni tada, kada je ta tema punila novinske stupce i kada se na svakom koraku diskutiralo o novom Zakonu, teško da smo mogli vidjeti ijednu detaljniju analizu - niti od sindikata, niti od vlade, a ni čak poslodavaca. Većina toga se svodila na puste fraze, politikantstvo, populizam i galamu. Ovdje želimo analizirati (možda najvažniji problem BiH) strukturu zaposlenih, poslovanje javnih (državnih) poduzeća te stope rasta BDP-a i vanjskog duga.
Na slici 1 vidimo kretanje ukupnog broja zaposlenih u BiH. Možemo primijetiti da je broj zaposlenih značajno pao od 2008. do 2010. Taj pad je uvjetovan recesijom koja je pogodila cijeli svijet, Europu pa time i BiH. U 2011. vidimo rast te ponovni pad sve do prošle godine. Što se promijenilo? U prvom redu, javne investicije u autoceste. Izgradnja autocesta u FBiH te RS povećala je broj zaposlenih te generirala ekonomski rast. Ali to nije jedini pokretač. Broj zaposlenih konstantno raste i u javnom sektoru (u 2015. po duplo višoj stopi od rasta zaposlenih u privatnom sektoru).
ukupanbrojzaposlenih
Slika 1. Ukupan broj zaposlenih po godinama
Na slici 2 možemo vidjeti kretanje broja zaposlenih u javnom sektoru i stope promjene u odnosu na prethodnu godinu, a na slici 3 kretanje broja zaposlenih u privatnom sektoru. Jasno je kako javni sektor značajno povećava broj zaposlenih od 2008. Dakle na vrhuncu krize javni sektor je 2009. dodao 5.000 novih poslova, a 2010 4.000, dok je privatni gubio 20.000 2009., odnosno 17.000 2010. Održivo? Također po stopama rasta vidimo da javni sektor praktički ne posustaje u zapošljavanju (osim 2013.). I dok je prirodni priraštaj u BiH negativan (slika 5), država konstantno povećava broj nastavnog osoblja u školama. Da li je barem taj porast broja zaposlenih u školstvu rezultirao i većom kvalitetom? To je teško mjeriti, ali pokušao sam pogledati barem nekoliko indikatora:
1. Broj predanih zahtjeva za patente je 2010. – 56, 2011. – 43, 2012. – 2, 2013. – 7. Očajno. Za usporedbu, za Hrvatsku su te brojke: 257, 230, 217 i 230.
2. Broj znanstvenih i tehničkih članaka: jedini podaci koje sam mogao naći su oni Svjetske Banke za 2010. i 2011. godinu i iznose 68 i 54. Opet za usporedbu Hrvatska: 1.247 i 1.289.
brojzaposlenih-javnisektor
Slika 2. Broj zaposlenih u javnom sektoru i godišnje promjene
brojzaposlenih-privatnisektor
Slika 3. Broj zaposlenih u privatnom sektoru i godišnje promjene
prirodniprirac5a1taj
Slika 4. Prirodni priraštaj po godinama
Usporedba broja zaposlenih ne otkriva cijelu sliku. Situacija je još složenija i opasnija kada pogledamo odnos kretanja prosječnih neto plaća u javnom i privatnom sektoru. Na slici 5. vidimo upravo kretanje neto plaća u privatnom i javnom sektoru po godinama i procentualnu razliku između istih.
plac487ezaposlenih
Slika 5. Neto prosječne plaće privatnog i javnog sektora po godinama i razlika
Ova razlika je vjerojatno najopasnija stvar za društvo. Razlika plaća privatnog i javnog sektora je konstantno iznad 30 %. Javni sektor u BiH je ogroman i jednostavno guši razvoj privatnog sektora. Plaće su veće u javnom sektoru te raste broj zaposlenih. Veće plaće će naravno privlačiti talente u javni sektor što ima i dodatnu otežavajuću okolnost, jer to privlači mlade ljude u javni sektor, politiku i stranke umjesto u privatni sektor i poduzetništvo.
I sad dolazimo do onog krucijalnog dijela. Broj poreznih konzumenata i poreznih platiša. Ako u porezne konzumente ubrojimo sve zaposlene u javnom sektoru, nezaposlene, umirovljenike i ostale, ali bez djece (dakle samo gledamo broj registriranih birača), a u porezne platiše zaposlene u privatnom sektoru dođemo do zastrašujuće brojke da 16 % stanovništva financira ostalih 84 %.
platic5a1evskonzumenti1
Slika 6. Porezni latiše vs. konzumenti
Za to vrijeme BDP stagnira (slika 7.) dok vanjski dug raste po sve većim stopama (slika 8.).
realnibdp
Slika 7. Realni BDP (stope rasta)
vanjskidug
Slika 8. Vanjski dug kao % BDP-a i iznos za godišnje servisiranje duga kao % BDP-a
Valjda je svima jasno (ili nekima nije) da je ovo stanje neodrživo. Apsolutno neodrživo. Ovo će dovesti do bankrota države što bi u slučaju BiH moglo dovesti do socijalnih nemira, novog buđenja nacionalnih nezadovoljstava, itd. Neophodno je da trenutne, ali i buduće vlasti u BiH (pa makar i primorane od strane međunarodne zajednice, MMF-a i EU) krenu s reformama i restrukturiranjem gospodarstva. Zakon o radu je samo mali kotačić i apsolutno nedovoljan za iole ozbiljnije pozitivne pomake.
Da bismo dalje analizirali “snagu” države (pod državu ubrajam centralnu državu, entitete, kantone i općine) pogledajmo poslovanje poduzeća u vlasništvu države.
37 najvećih poduzeća u državnom vlasništvu u BiH zapošljava (podatak za 2014. godinu) 53.932 osobe (što je 10,3 % od ukupnog broja zaposlenih u privatnom sektoru). U 2014. su imali 2.938.687.499,42 eura prihoda te raspolagali s 9.264.929.102,75 eura kapitala. Pogledajte moć s kojom država raspolaže. Država je daleko najveći “poduzetnik” i “kapitalist” u BiH.
Kako su poslovala državna poduzeća? Prosječna neto profitna marža iznosila je 4,71 %, a povrat na kapital (ROE) 1,33 %. Ove brojke su čak i pozitivno sklone javnim poduzećima jer su oni koji su poslovali s gubitkom izostavljeni (tj. njihova profit je stavljen na 0). Kad bi se zbrajali negativni rezultati ukupni rezultat bi bio još i gori. Za usporedbu prosječna neto profitna marža kompanija iz indeksa MSCI World iznosi 7,4 %, a ROE 11 %. Očito je da je poslovanje tih poduzeća očajno i da bi brojna valjalo privatizirati, a kod nekih i razmišljati o ukidanju.
Također ovdje je samo 37 najvećih. Brojna su druga komunalna i slična poduzeća koja posluju po kantonima i općinama. To bi ukupni rezultat još promijenilo. Također primijetite da su svi zaposleni u tim poduzećima svrstani u privatni sektor. Ako bismo ih svrstali u javni sektor (što bi kod brojnih poduzeća bilo i realnije jer ustvari bez poreznih subvencija ne bi preživjeli) omjer zaposlenih te omjer poreznih konzumenata i platiša bi se dodatno pogoršao. Jasno je da javna poduzeća već odavno služe svrsi čuvanja socijalnog mira te (u većoj mjeri) kupovini glasova. Međutim taj mir i ti glasovi uništavaju samo tkivo bosanskohercegovačkog društva te zadužuju buduće generacije.
Ovi podaci ukazuju na dvije Bosne i Hercegovine. Jednu, koja i u ovakvom okruženju stvara vrijednost i od koje svi živimo i drugu, onu u javnom sektoru, koja nemilice troši i koja uništava kapital. Podaci pokazuju da se ta divergencija ne smanjuje i to je izuzetno opasno. Zbog svega toga danas u BiH mladi i stari, žene i muškarci, obrazovani i neobrazovani – svi žele biti političari. Politika je jedino profitabilno zanimanje. Dugoročno ovakva politika trošenja dovodi do misalokacije resursa, tapkanja u mjestu, daljnjeg zaduženja, iseljavanja i nemira. Koliko god se socijalni nemiri mogu očekivati i s početkom pravih reformi (jer će brojne privilegirane skupine izgubiti prava), toliko će odgađanje reformi rezultirati većim nemirima koji se neće moći spriječiti jednostavnim populističkim spinovima.
Ajd mogu se zaduzivati jos par godina, i onda ce se ili ova nakaradna tvorevina raspasti ili ce poceti 3. svjetski rat. Kako god, politicarima i uhljebima nece biti lose, oni su obezbijedili i unuke. A ovce ionako nisu navikle na bolje, tako da....
Eh, pa na ovaj tekst treba 50,000 ljudi da izadje na Titovu. Ne sa porukom "Dolje vlada!", već sa porukom "Reforme sad!". Ali taj film nećemo gledati. Onih 16% jednostavno nemaju vremena.
Utvrđen Prijedlog izmjena i dopuna Budžeta KS KANTON SARAJEVO Na plaće i troškove "budžetlija" ide 331 milion
Objavljeno: 20. 08. 2015 - 16:56 Novosti » Sarajevo
A
A
A
Times
Arial
KANTON SARAJEVO Na plaće i troškove
Foto: Arhiva
U nastavku 15. sjednice, Vlada Kantona Sarajevo utvrdila je danas Prijedlog izmjena i dopuna Budžeta KS za 2015. godinu u iznosu 690.022.000 KM te ga je zajedno sa izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Budžeta za 2015. godinu uputila u skupštinsku proceduru.
Za ukupne tekuće izdatke, u koje spadaju plaće i naknade troškova zaposlenih, doprinosi poslodavca te izdaci za materijal i usluge kod svih budžetskih korisnika, planiran je iznos od 331.866.000 KM.
Tekući transferi planirani su u visini od 221.765.500,00 KM, a kapitalni transferi i izdaci od 71.492.200 KM. Izdaci po obavezama po kreditima iznose 6.322.400 KM.
Uz akumulirani deficit iz prethodnih godina od 25.693.100 KM i tekuću rezervu od 3.200.000 KM, za otplatu dugova predviđeno je 26.775.200 KM, a sredstva za pozajmljivanje iznose 2.907.600 KM.
Vlada je danas naložila resornim ministrima da svako u okviru svog resora pokrene procedure radi utvrđivanja odgovornosti osoba koje su vršile nova upošljavanja na neodređeno vrijeme u periodu važenja Odluke o privremenom finansiranju potreba Kantona Sarajevo, u periodu od 01.01. do 31.03.2015. godine, bez saglasnosti Vlade.
To se odnosi na osobe koje su postupale suprotno zaključcima Vlade od 16.12.2014. godine, kojima je definisano da se u svim javnim službama u KS ponište raspisani javni konkursi za prijem uposlenika osim onih koji su imali odobrenje Vlade KS i čija je procedura već počela. Pored toga, od dana donošenja ovog zaključka zabranilo se i novo zapošljavanje u svim javnim službama, sva imenovanja upravljačkih struktura u javnim službama kao i obustavljanje novih ili izmjena postojećih pravilnika o sistematizacijama radnih mjesta u svim institucijama, ustanovama i preduzećima u KS.
Zaključak je imao svoju važnost do imenovanja nove Vlade 23.03.2015. godine. I Zaključkom trenutne Vlade KS od 28.05.2015. godine precizirana je zabrana novog upošljavanja u svim kantonalnim organima uprave, upravama i organizacijama u sastavu ministarstava i van njih, javnim ustanovama i fondovima, svim javnim preduzećima bez saglasnosti Vlade sa važenjem do 31.12.2015. godine te će protiv odgovornih koji su kršili ove odredbe biti poduzete odgovarajuće mjere, saopćila je Press služba KS.
Odgovor na problem budzetlija je isti kao i odgovor za mnoga druga pitanja Luci.
Hajka na danasnje budzetlije je nepotrebna jer se fokusira na rezaultat a ne na uzrok.
Problemi se rjesavaju u korijenu. A problem je nas mentalitet gdje ne postoji zajednicka svijest, svijest o zajednickom, opcenito standard tog tipa. Neki su to ostvarili nacionalizmom, neki kroz skolstvo i medije,...
Kod nas se jos radi o samo licnom interesu i veliki dio nas bise sa merakom nakacio na budzet da moze. Cak i kriticari budzetlija. Jer drzava je maceha, oni koji je vode lopovi, budzet i porezi nepotreban namet, drustveno je tudje i nije moje,.. itd.
Mozemo kritikovati budzetlije do daljneg samo iz ciste zavisti sto su se uspjeli uvaliti a mi nismo.
piupiu wrote:Eh, pa na ovaj tekst treba 50,000 ljudi da izadje na Titovu. Ne sa porukom "Dolje vlada!", već sa porukom "Reforme sad!". Ali taj film nećemo gledati. Onih 16% jednostavno nemaju vremena.
Što, da mi kladioničar sa markom u džepu kaže da sam fahrin plaćenik
Mozemo kritikovati budzetlije do daljneg samo iz ciste zavisti sto su se uspjeli uvaliti a mi nismo.
Pa jeste tako,.. nemamo sta glumiti neko postenje kada nam je mentalitet takav da mislimo samo o sebi i kako da se okoristimo o drzavu koju dozivljavamo kao macehu koja nam mora nesto dati. Ljudi se javno pohvale kako su zeznuli porez, nasli stelu, sverali prijevozom, izganjali budzetska primanja,.. i rijetko nalete na kritiku.
Taman da srezes sutra dobar dio budzetlija kroz ponovne provjere, striktnije zakone i ogranicenja,.. uvijek ces imati desetine hiljada koji ce se probati uvaliti i isfolirati. Hebe se vecini nas za zdravstvo, infrastrukturu, kredite koji se dizu da bi ih unici otplacivali,... - svako bi radije da uzme dio sebi.
Problem je sto samo mislimo o sebi i nemamo osjecaj zajednickog.
Problem budzetlija se ne rjesava atakom na postojece - vec promjenom mentaliteta i opceg shvatanja drzave, drustva, poreza, budzeta i raspodjele. Valjda ne trebam objasnjavati kako se budzet i porez, drzava i drustvena svojina dozivljava u razvijenim zemljama Evrope.
L u c i f e r wrote:Po tvojoj logici nikad ništa ne treba ni pokušavati mijenjati, jer je sve uzaludno i jer su ljudi loši.
Naopaka logika.
Plus, možeš govoriti samo u svoje ime. Nismo svi isti.
Naprotiv, itekako treba mijenjati - ali tamo gdje je korijen problema. I to ne ide preko noci.
Treba mijenjati nas mentalitet, stvoriti svijest o zajednickom proz medije, skolstvo, standarde,.. moderne nacije Evrope to rade uglavnom kroz nacionalizam(naravno u onom normalnom obliku).
To bi rijesilo mnogo problema - pa i ovaj oko budzetlija.
Budzetlije su samo rezultat naseg opceg shvatanja drzave, drustva, zajednice i zajednickog.
