Forum Klix.ba

e jbg neće 7 dana biti morningenzi ćevapčići all tajmingenzi

Kud nije koji dan vise. Ko us je. Na svim temama.

Seyfo wrote:Ali dio su tradicije ovih prostora i to niko ne moze poreci. Npr djeca u drzavnom vrticu koji nema prefiks vjerskoga su svih konfesija bez obzira koliko ima kojih, i smatram da bi Djed Mraz,paketici i Nova Godina trebao biti dio djetinjstva svih njih; ne treba nikom djed mraz niti snjesko bijelic kada odrastu. Nova godina,po kalendaru koji koriste svi,moze biti djecija radost. Smatramo da ne bismo trebali biti "veci katolici od pape",u ovom slucaju veci Muslimani od Arapa.

O kojoj tradiciji ovdje govorimo? Ja govorim o Islamskoj, koja je nekada bila osnova sveukupne tradicije bošnjaka, a ne govorim o ovim modernističkim trendovima gdje "sve može" i kao sve je "univerzalno" i za svakoga. Jer nije. Djed Mraz je dio Kršćanske tradicije, i po nekoj ekstenziji dio tradicije većeg dijela Evrope (onog Kršćanskog dijela, to jest). To što su Muslimani umislili da je to kao "univerzalno" i "nema problema" je njihova samoobmana, ništa više.

I nema "tradicija ovog prostora". Imaš tradiciju grupe ljudi, ne prostora. Ta grupa može biti vjerska, kao što su Kršćani i njihova tradicija vezana za Djeda Mraza. To što su oni tu tradiciju iskvarili, a usput "proširili" da kao bude sekularna i još k' tome je učinili nekom potrošačkom feštom je doduše njihov problem, ali za Muslimane ništa to ne mijenja.

Slazem se

Idemedosumom wrote:

Irsar wrote: Ovo je baš ružno. Čemu ovakvo skrnavljenje i ismijavanje Kršćanske svete umjetnosti? Da, ne znamo tačno kako je Isa/Isus izgledao, no to i nije bitno, jer zabrana prikaza ljudskog lika se odnosi na Poslanika Muhammeda, a ne Isaa, obzirom da se sa Isaaom već desilo šta se desilo i sada je Kršćanima više svejedno šta Muslimani misle o njemu.

Ovu sliku nisam ja editovao, ovakvu sam je preuzeo s interneta, nije mi bila namjera da skrnavim ili ismijavam.

S jedne strane, zabrana prikazivanja lika Muhameda (s) nema utemeljenja u Kur'anu.

S druge, postoje učenjaci koji su stava da se ista odnosi i na prikazivanje likova Isaa i Musaa a.s.

Ako se ne varam, kod šiija su ehli-bejtski imami također obuhvaćeni.

Nisam ni rekao da si ti nešto radio sa slikom. Slika koju si postavio jasno prikazuje Isusa (a ne Poslanika Isaa, ubrzo obrazložim razliku), što je vidljivo iz toga da lik drži tri prsta usmjerena prema gore kao aluziju na Sveto Trojstvo. Da je prikazivala Poslanika Isaa onda ne bi bilo da lik drži ta 3 prsta tako. Plus što je očito da je slika samo modificirana za neke bizarne potrebe prikaza Isaa, kao da Muslimani nisu u stanju sami slikati ljude ako bi to već htjeli. To me nekako iritira, jer se istovremeno skrnavi sveta umjetnost jedne vjere, a s druge strane se pogrešno prikazuje umjetnost druge vjere.

Kur'an ili ne, Poslanik Muhammed nije slikan, niti je ostavio slikani trag svog izgleda, a ja se vodim hadiskim predajama o tome zašto. Mada opet to ništa ne mijenja, slikanje ljudskih likova je svakako strano Islamu kako i treba biti, što naravno ne sputava Muslimane u umjetničkom izričaju druge vrste, primjerice:

Da se razumijemo, jasno mi je da su Isus/Isa u principu iste osobe; problem je sa praksom, jer po Islamu jedan je "samo" poslanik, a prema Kršćanstvu je Bog. O toj razlici, praktičnoj, sam i rekao šta sam rekao.

Sta je sveta umjetnost

insomnia78 wrote:Slazem se

Ko ti ga je složio?

Ti bas odgojen, a?

insomnia78 wrote:Sta je sveta umjetnost

Umjetnost koja prvo proizilazi iz neke religije (i njene tradicije), a potom pojačava efekte te religije kroz svoj prikaz nekih od elemenata te religije. Neki od tih elemenata su zajednički svim religijama, na primjer uzvišenost, čistoća, ljepota, vječnost i tako dalje, što sveta umjetnost nastoji prikazati na različite načine; negdje kroz prikaz likova (Kršćanstvo), negdje kroz apstraktne forme (Islam). Umjetnost na suprotnoj strani od "umjetnost radi umjetnosti".

Cilj joj stvoriti ambijent svetosti i uzvišenosti, "nešto više od ovog svijeta", i nikada nije ružna. Za razliku od npr. moderne umjetnosti kojoj je ili ružnoća ili puka imitacija svijeta upravo cilj, na primjer Pikasove groteskne slike.

Ne bih se složio sa tvojom isključivošću oko nereligijske umjetnosti. Zna ona biti, ništa manje svetom do li svete (religijske) umjetnosti. Nije to crno-bijela stvar. Ima jako mnogo nakaradnih religijskih umjetnina, koje su kao svete, isto kao što ima mnogo svjetovne umjetnosti koja odiše svetošću. Umjetnička svetost se ne klasificira tako.

Neko je rekao da ovako obilato ukrašeni ulazi u džamije predstavljaju fizički izričaj transformacije koja treba da se odigra unutar same džamije, transformacije po obavljenom obredu. Uvjeren sam da je to jedna od svrha.

Pogled na gornji dio ulaza u džamiju u Sankt Peterburgu:

Santic_Aleksa wrote:Ne bih se složio sa tvojom isključivošću oko nereligijske umjetnosti. Zna ona biti, ništa manje svetom do li svete (religijske) umjetnosti. Nije to crno-bijela stvar. Ima jako mnogo nakaradnih religijskih umjetnina, koje su kao svete, isto kao što ima mnogo svjetovne umjetnosti koja odiše svetošću. Umjetnička svetost se ne klasificira tako.

U svakom slučaju sveta umjetnost proizilazi iz vjere i podržava i pojačava vjeru. Ostala umjetnost može biti lijepa, čak i veličanstvena, ne sporim to, ali je (u principu) "prizemna", "ovosvjetska".

Da proizilazi iz vjere, da svakako. Ali iz religije, ne nužno. Složit ćemo se da religija i vjera nisu jedna te ista stvar. Da ne bude zabune, ne nipodištavam religijsku umjetnost, štaviše - fan sam, pogotovo islamske umjetnosti.

Na slici su statue iz palate Hisham ibn Abd-ul Melika, emevijskog (omejidskog) vladara. Hisham (691.- 743.) je bio vladar (halifa) Arapskog carstva. Hišamova palata nalazi se u gradu Jericho (danas Zapadna obala na Palestinskom teritoriju). Poznato je da su emevijski vladari na svoj dvor uvodili obrede i običaje istočnjačkih despotija kao što je npr. Perzija. Bili su i veliki pobornici perzijske, a naročito bizantske kulture, arhitekture i umjetnosti. Naručivali su nerijetko statue preko umjetnika iz Bizanta. Statue prikazuju neke od omejidskih vladara, ali i razgolišene plesačice, koje su često zabavljale vladare na dvoru, sa obnaženim grudima i u eksplicitnom obliku. Pored statua, zidovi palata su bili ukrašeni freskama, najviše biljnim ornamentima, a od životinjskih su prevladale slike lavova i gazela. Palata je kasnije bila i rezidencija Al-Walida ibn al-Yazida, Hishamovog nećaka, inače poznatog po ekstravagantnom načinu života. Iako je danas prisutno učenje i tumačenje da se prikaz kipova i slika, poglavito sa ljudskim i životinjskim likovima, po islamu strogo zabranjeno, profesorica i stručnjak za islamsku arhitekturu i umjetnost, Chrisitane Gruber u svojoj knjizi "Kur'an ne zabranjuje slike Poslanika" navodi sljedeće: "Ako bi pogledali islamski zakonik, vidjeli bi da ne postoji jedinstveni zakonski dekret ili fetva, u istorijskom korpusu koja izričito i odlučno zabranjuje figure i slike, uključujući crteže Poslanika. S druge strane, u novijim online fetvama, sigurno se mogu naći uredbe koje artikuliraju takvu vrstu zabrane, nešto slično kao što su uradili talibani, kada su 2001. godine odlučili da unište kip Bude u Bamayanu (Afganistan).

U svakom slučaju, sudeći po skulpturama i načinu života na dvoru, sigurno je bilo zabavno biti emevijski vladar...

Da li postoji "sveta umjetnost" u ovom slučaju vizuelna koja u sebi sadrži i društvenu kritiku?

Ilustracija koja prikazuje Muhameda (s desne strane) koji propovijeda svoju posljednju propovijed ranim konvertitima, na brdu Arefat u blizini Meke; preuzet iz rukopisa iz srednjovjekovnog doba i astronomske rasprave "Preostali znakovi prošlih stoljeća" od strane perzijskog učenjaka al-Birunija; trenutno se nalazi u zbirci Nacionalne biblioteke u Parizu (Manuscrits Arabe 1489 i 5v). Ova scena bila je popularna među srednjovjekovnim islamskim umjetnicima, a nekoliko gotovo identičnih verzija ovog crteža je nastalo u srednjem vijeku.




Muhamed prima svoje prvo otkrovenje od anđela Gabriela (meleka Džebraila). Minijaturna ilustracija na pergamentu iz knjige "Jami 'al-Tawarikh" (doslovno "Zbirka hronika", ali i često nazivana "Univerzalna povijest" ili "Povijest svijeta), Rashid al-Din, objavljeno u Tabrizu, Perzija, 1307. godine. Nalazi se u zbirci Sveučilišne knjižnice u Edinburghu, Škotska.

Ne bas toliko vezano za Islam ali kada pricamo o umjetnickim djelima religije i mitogije... nevjerovatno.

Bloo wrote:Da li postoji "sveta umjetnost" u ovom slučaju vizuelna koja u sebi sadrži i društvenu kritiku?

veroneseova posljednja večera?, mada ne mogu reći da sam sigurna kojim porivima se autor vodio

Idemedosumom wrote:

ExNihilo wrote:Sjećam se jedne džume. Kaže efendija da je širk reći samu riječ "Božić" jer implicira "malog boga", deminutiv od Bog.

Jedan hatib u Travniku reče da ako kucneš u drvo, da si izašao iz vjere

Vecina bosanskih vjerskih sluzbenika su ograniceni ko balkon.
Sa znanjem su zastekali u dobu kad su Spahe vedrile i oblacile, a svaki donosi neke svoje licne "fetve" na osnovu procitanih brosura tipa "leteci tanjiri, Zidovi i zavjera protiv muslimana".

Kucanjem u drvo covjek daje moc drvetu kao eto hvala drvetu sto sam uspio, i to je jako problematicno sa stanovista islama jer se daju moci drvetu koje nema i na taj ga nacin nesvjesno uzdizemo da parira Bogu.

zijancer wrote:

Bloo wrote:Da li postoji "sveta umjetnost" u ovom slučaju vizuelna koja u sebi sadrži i društvenu kritiku?

veroneseova posljednja večera?, mada ne mogu reći da sam sigurna kojim porivima se autor vodio

Ako misliš na onu papanje kod Levija, to i nije "sveta umjetnost" po ovom Irsarevoj definiciji jer je puko korištenje religijskih elemenata u svrhu slanja određenje društvene kritike. Religijski elementi su ovdje sredstvo, dok "uzdizanje"...hmm

Pitah ovo jer je "nesveta" umjetnost puka umjetnost ili cilj po njemu....onda čovjek dobije želju da ga ozlijedi Guernicom u stvarnoj veličini.
Isto tako bismo mogli reći da onda "sveta umjetnost" je čisti larpurlatizam svoje vrste - isključivo "uzdizanje" ali religijsko i "moralnost".

Smrcak15 wrote:Kucanjem u drvo covjek daje moc drvetu kao eto hvala drvetu sto sam uspio, i to je jako problematicno sa stanovista islama jer se daju moci drvetu koje nema i na taj ga nacin nesvjesno uzdizemo da parira Bogu.

Ne daju se moći drvetu, već se zahvljajuje bićima koja žive u drvetu - šumske vile i ostala dobrodušna bića.

Paganski običaj.

Ne obožava se drvo samo po sebi, već se zahvaljuje na nečem dobrom tim bićima.

Kao kad ti cmokneš crni kamen. Ne obožavaš ga već je dio rituala.

Ajmo malo da vidimo dokaze da nevidljive, neopipljive, svemoćne vile iz drveta ne postoje