apsidejzi wrote: ↑03/12/2023 23:45
Prvi primjer mogu biti seizmicke aktivnosti. Na osnovu podataka o zemljotresu, mozemo zakljuciti da li ce biti cunami ili ne. Dubina epicentra, udaljenost od mora, snaga zemljotresa su skup dobro organizovanih podataka koji imaju znacenje. Znamo i sta ih izaziva tako da je inteligentni dizajner iskljucen iz igre.
I ti zaista misliš za navedeno da je primjer informacije u smislu kako sam je naveo:
informacija su dobro sastavljeni podaci koji imaju značenje.?
Ti si sve to pobrkao. Podatke o dubini epicentra, udaljenosti od mora, snazi zemljotresa stvorio je čovjek – inteligencija, a ne sam zemljotres. Sam zemljotres nije nam donio nikakve organizirane podatke koji bi nešto značili, već jedino jače ili slabije nepravilno podrhtavanje tla, zgrada, zidova...i, možda cunami.
U slučaju informacije podaci nastaju, sastavljaju se, uređuju se i dobivaju značenje na samom izvoru informacije.
A kakva nam to poruka stiže sa zemljotresom osim podrhtavanja tla i eventualno cunamija.
apsidejzi wrote: ↑03/12/2023 23:45
Ma imas bezbroj primjera gdje ces pazljivim prikupljanjem podataka razumjeti sta se desavalo milionima godina i gdje ces razumjeti cjelokupan proces nastanka toga.
Tako je, imaš bezbroj primjera u kojima se mogu promatrati, mjeriti, naučnim teorijama objašnjavati prirodni fenomeni. I na taj način može nastati mnoštvo informacija, čitave biblioteke, ali ti prirodni fenomeni po sebi ne daju nikakve informacije, informacije o njima kao i mnoge zaključke na osnovu njih, stvorio je čovjek - inteligencija, kao šta sam rekao, svojim istraživanjima, promatranjem, eksperimentiranjem.
Za razliku od navedenog primjera sa zemljotresom, a i ostalima, evo primjera s DNA molekulom. DNA u sebi sadrži slova (nukleotide), riječi (kodone/triplete), dakle,
dobro sastavljene/kodirane podatke, prema čvrstim pravilima, čiji raspored
ima značenje , a značenje je takvo da govori o tome koje će se aminokiseline uzeti u stanici/ćeliji da bi se izgradio određeni protein.
U ovom slučaju čovjek ništa ne stvara, već samo otkriva/prepoznaje da se radi o dobro sastavljenim podacima koji imaju značenje, tj. informaciji „napisanoj“ genetskim jezikom.
Dakle, ništa sličnosti s onim tvojim primjerima.
Ono s Fordom. Nisam ni napisao da je Ford izumitelj motora s unutarnjim sagorijevanjem, već je dizajner Fordovog motora s US.
apsidejzi wrote: ↑04/12/2023 10:27
Pazi, prosle godine je dodijeljena nobelova nagrada iz fizike updavo zbog otkrica da je svemir random.
Opet si nešto krivo shvatio.
I, kako ćeš utvrditi slučajnost? Kako ćeš utvrditi da li ti je crijep sa starog krova pao na glavu jer ga je golub slučajno pomakao, ili te je komšija komadom crijepa namjerno gađao?